REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Stalna služba u Trogiru
Poslovni broj: P-3489/2025-8
Obala bana Berislavića 1
21220 Trogir
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja TI. II, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Ani Mahmutović, odvjetnici u Trogiru protiv tužene Republike Hrvatska zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 30. travnja 2026. godine, u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja i zakonskog zastupnika tužene, dana 15. svibnja 2026., na ročištu za objavu odluke,
p r e s u d i o j e:
I. Utvrđuje se da je tužitelj TI pok. II, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnina čes. zem. 3683/3, KO [katastarska općina] za cijelo, pa je isti ovlašten da temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti i ovršnosti može zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini čes. zem. 3683/3 KO [katastarska općina] za cijelo, uz istodobno brisanje prava vlasništva sa imena upisane vlasnice Republika Hrvatska za cijelo.
II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana naknaditi tužitelju, parnični trošak u iznosu od 906,18 EUR zajedno sa zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (15. svibnja 2026.), pa do isplate, dok se za više traženo trošak odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj dana 17. rujna 2025. godine tužitelj navodi da je na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik nekretnine upisana Republika Hrvatska OIB: 52634238587, za cijelo te da ovaj upis ne odražava pravo stanje nekretnine u odnosu na upisane vlasničke odnose.
1.1. Dalje u tužbi navodi da je stvarni vlasnik ove nekretnine u cijelosti sam tužitelj, a koji da je tu nekretninu stekao temeljem nasljeđivanja od svojih prednika i to pok. oca II pok. AI, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-5/83 i temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju sa pok. majkom ĐI ud. II (nasljednicom pok. II pok. AI), a koji ugovor je potvrđen od strane javnog bilježnika Petra Žanko u Trogiru, pod poslovnim brojem OV-140/03 od dana 10. siječnja 2003. godine, te u diobi sa nasljednicima pok. BI pok. II, (nasljednikom pok. BI II pok. AI), a sve da je razvidno iz Izjave ČI, OIB [osobni identifikacijski broj], potvrđene od strane javnog bilježnika Petra Žanko u Trogiru, pod poslovnim brojem OV-4363/17 od dana 19. svibnja 2017. godine, kao isključivog nasljednika BI. II i UI, a što je razvidno iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-181/97 i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-48/00.
1.2. U tužbi se dalje navodi da je prednik II, ovu nekretninu stekao temeljem nasljeđivanja od svog prednika, pok. oca AI, a sve temeljem uružbene isprave od 18. ožujka 1947. godine broj O-75/46, te u diobi sa ostalim nasljednicima, koja dioba je u cijelosti i realizirana, a ova nekretnina da je pripala u cijelosti AI pok. II, a sada samom tužitelju.
1.3. Nadalje se ističe da je kao posjednik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan II, a sve da je razvidno iz povijesti promjena na katastarskim česticama Ispostave za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 930-04/24-05/123 od 27. ožujka 2024. godine.
1.4. Tužitelj je, kao predlagatelj, dana 10. svibnja 2023. godine podnio zahtjev za mirno rješenje spora Republici Hrvatskoj, a sve kako bi se predlagatelj utvrdio stvarnim vlasnikom i posjednikom nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za cijelo.
1.5. Tužena Republika Hrvatska je po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu predlagatelju uputila dopis poslovni broj: N-DO-214/2023 od 10. srpnja 2023. godine, a koji je predlagatelj zaprimio 02. kolovoza 2023. godine, kojim upućuje predlagatelja da sukladno čl. 186-a st. 10. ZPP-a pokrene izvanparnični postupak osiguranja dokaza radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva za mirno rješenje spora.
1.6. Tužitelj- predlagatelj je proveo postupak osiguranja dokaza po uputi ODO-a pod poslovnim brojem R1-415/2023.
2. U odgovoru na tužbu od dana 21. listopada 2025. godine tužena navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom te da sud obveže tužitelja na naknadu parničnog troška tuženoj.
2.2. Tužena nadalje ističe da se tužitelj se obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu dana 12. svibnja 2023. zahtjevom za mirno rješenje spora radi utvrđenja prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je upućen da pokreni izvanparnični postupak po pravilima o osiguranju dokaza što da je isti i učinio, a koji se postupak pred Općinskim sudom u Splitu, Stalnom službom u Trogiru vodio pod poslovnim brojem R1-415/2023. Međutim da je prilikom identifikacije predmetne nekretnine na lice mjesta nepozvana pristupila osoba imena ŽI te je izjavio da polaže određena prava na predmetnoj nekretnini.
3. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: pregledan je zemljišno-knjižni izvadak za ZU 9497, zahtjev za mirno rješenje spora, dopis ODO-a Split poslovni broj N-DO-214/2023 od 10. srpnja 23023. godine, zapisnik iz spisa poslovni broj R1- 415/2023, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Barbalića iz spisa poslovni broj R1-415/2023, pregledan je i pročitan spis R1-415/2023, rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-5/85 iza pok. KI, ugovor o doživotnom uzdržavanju između KI FI i TI **.**.2003., rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-48/00 iza pok. DI pok. BI, isprave priložene na strani 26 i 27 spisa Kotarskog suda u Trogiru, Povijest promjena na kat. česticama od 27. ožujka 2024., saslušanjem svjedoka ZI, ŽI, VI i HI te je saslušan tužitelj osobno.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo.
6. Iz stanja spisa proizlazi da su tužitelji tijekom ovog postupka istaknuli nasljeđivanje i diobu, odnosno dosjelost kao temelj stjecanja.
7. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku suglasnošću stranaka korišten nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Barbalića koji je sačinjen u predmetu osiguranja dokaza ovog suda poslovni broj R1- 415/2023.
8. Sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od dana 9. siječnja 2024. godine u predmetu R1- 415/2023 navodi da je za potrebe izrade ovog nalaza i mišljenja preuzeo službeni katastarski plan u digitalnom obliku (OSS zahtjev br.: 3240043/2023) te je isti preklopljen sa stanjem na terenu. Vještak dalje navodi da je iz arhive Područnog ureda za katastar pruzeo podatke Geodetskog elaborata izrađenim od strane tvrtke Geo- baza d.o.o., broj elaborata iz Zbirke GE: 47/2023, ovjerenim pod Klasa: 932-06/2023- 02/351, Urbroj: 541-28-02-07/6-23-3, Trogir, 25. travnja 2023. godine, a kojim se evidentira stvarni položaj i oblik čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
8.1. Nadalje u svom nalazu i mišljenju vještak navodi da je dana 21. prosinca 2023. godine izvršen terenski očevid te sukladno kojem je utvrđeno sljedeće:
- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva 1, lik označen točkama A-B-C-D-E-F-A, šrafiran plavom bojom, u naravi predstavlja neplodno zemljište pod niskim raslinjem i jednim stablom masline. Predmetna čestica je s južne strane omeđena suhozidom, s istočne strane djelomično suhozidom, a djelomično rubom asfalta, dok je sa zapadne i sjeverne strane omeđena betonskim zidom.
9. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.
10. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.
11. Pregledom zk izvatka za nekretninu čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na njoj upisana Republika Hrvatska.
12. Pregledom rješenja o naljeđivanju iza smrti II. AI Općinskog suda u Trogiru, poslovni broj O- 5/83 proizlazi da su istog naslijedili ĐI, PI i TI.
13. Pregledom ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim između FI ud.II i TI pok. II iz T proizlazi da je tužitelj kao davatelj uzdržavanja stekao suvlasničke dijelove koje je njegova majka ĐI nasljedila od oca ĆI pok. TI, te iza smrti majke OI ud. ĆI, te koje je naslijedila iza smrti svog supruga II prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru broj O- 5/83.
14. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O- 48/00 iza pok. DI pok. BI iz [adresa], proizlazi da je istog naslijedio EI, brat ostavitelja.
15. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Ispostave za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 930-04/24-05/123 od 27. ožujka 2024. godine, proizlazi da je od osnutka katastarskog operata 1952. godine upisan II (prednik tužitelja), a isti upis je ostao i nakon prelaska na elektronsko vođenje katastarskog operata.
16. Iz urudžbene isprave od dana 18. ožujka 1947. godine broj O- 75/46, kao i zaključka na temelju urudžbene isprave u ostavinskoj raspravi iza pok. EI AI pok. JI proizlazi da su istog naslijedili II pok. AI, NI, ĐI, GI, CI žena JI i CI I žena ĆI.
17. U svom iskazu svjedok ZI navodi da ima svoju parcelu otprilike 100m udaljenosti od predmetne nekretnine, tako da mu je poznato o kojoj se nekretnini radi, da je položena odmah uz javni asfaltirani put, da su se na ovoj parceli prije sadile biže, a uzgajao ih je još otac od tužitelja pok. KI, a zna da bi jednom godišnje njegov otac i on znali njima pomagati saditi na toj nekretnini. Na toj nekretnini također da je viđao i suprugu od II, ĐI. Otac od II da se zvao RI, tako da pretpostavlja da je ovo II stekao nasljeđivanjem od svog oca AI. II i ĐI da su imali dva sina i jednu kćer, jedan sin da je TI, tužitelj, drugi sin da je A, a kćer da je Đ. Koliko da je njemu poznato TI je njegov otac II ostavio ovu parcelu. Inače među njima međusobno da nije bilo nikakvog prijepora, a oni da su dobili nekretnine na nekom drugom mjestu. Osim biži na toj parceli da je bila maslina i smokva, a ima i dan danas maslina i smokva. On da je pomagao raščišćavati ovu parcelu, tužitelj da je imao neke planove tu graditi kuću. Što se tiče međa i međašnih oznaka navodi da je čuo da bi TI, tužitelj ušao u dio od SI, međutim da mu je poznato da je SI izgradio jedan betonski zid visok 1,20 m, tako da na tom dijelu da je međa davno uspostavljena i to više od 25 godina, a da misli da se sada SI buni iz razloga što bi mu tu mogao doći netko drugi, netko raditi i zakloniti mu pogled, a čini mi se da je on to htio i kupiti, ali za neke male novce. S jedne strane da je javni asfaltirani put, s južne strane u međi je nekretnina koju su kupili nedavno ljudi iz Bosne, a što da se tiče ovog dijela na zapadu, a gdje je u međi čestica 3683/2, na tom dijelu da je položen jedan betonski zid i da se radi o ljudima iz Sinja, a taj zid da je odavno stavljen. Što se tiče međe na sjevernom dijelu, od Radić Ivana, to da je međa sa česticom 3684, a to sve prema skici koju mu sud predočava, tu da se nalazi isto jedan betonski zid visok 1,20 m i on da je, kao što je već ranije kazao, davno ranije napravljen, da ima sigurno 25 godina, a čini mu se da je ŽI potpisao elaborat jer da je tada i on bio prisutan, tako da misli da između njih nema nikakvih prijepora oko međe. Isto tako da nije bilo sporova u vezi ove nekretnine, da nitko drugi nije dolazio i govorio da je njegovo niti da je osporavao posjed tužitelju i njegovom predniku.
18. U svom iskazu svjedok ŽI navodi da mu je poznato o kojoj nekretnini se radi, u međi da je sa sjeverne strane i kad mu sud pokazuje skicu u iz predmeta R1- 415/23 Ivana Barbalića, navodi da je vlasnik parcele položene sjeverno od predmetne oznake 3684. Isto tako da sve ove parcele su položene kaskadno odnosno svaka kako se penje prema sjeveru da je na višoj nadmorskoj razini u odnosu na prethodnu parcelu tako da je i ova njegova na višoj razini u odnosu na nekretninu tužitelja, inače da sve ove parcele su prije bile razdijeljene kamenim gomilama i zna da su tužitelj i on razgovarali o tome i da mu je objasnio da je ova kamena gomila u cijelosti njegova, međutim on da je tvrdio da međa između njihovih parcela ide po sredini gomile. On da je njemu popustio pod pritiskom jer da ne voli svađe, on da je malo čudan tip, i da je on sam zapravo izgradio betonski zid prije negdje otprilike 30 godina i taj betonski zid da je išao po sredini gomile iako u stvarnosti njegova nekretnina da se protezala do kraja gomile. Inače otac od tužitelja da je umro odavno, zvao se II, a majka da se zvala FI, ona da je umrla nakon muža, ali da nije bilo nikad nikakvih problema dok su oni bili živi, a na upit suda kad je ovaj zid izgrađen, je li još pok. II bio živ, svjedok navodi da je II već bio umro, a zid da se otprilike radio u drugoj polovici 80-tih godina, odnosno 1985, 1986 godine. Inače kada ga sud pita je li potpisao geodetski elaborat o utvrđivanju stvarnih međa, navodi da ga nije potpisao i da neće potpisati jer neće da ga netko pravi budalom. Njemu da inače nije sad do tih kvadrata, nego da mu je do poštenja, volio bi da tužitelj kaže "bia sam buntovan" i da prizna i da kaže da je on zapravo uzeo jedan njegov dio, jer da će on to sutra prodati, a prodati da će skupa s time i ovo njegovo. Inače da na ovoj nekretnini i na svim okolnim nekretninama, da se sadio krumpir, bob, ali to da se sadilo sve kod njih, al da na ovoj parceli od tužitelja da se nije baš uzgajalo. Na ovom sjevernom njegovom dijelu uz put da se nalazi jedna maslina, otprilike 2, 3 m od njegovog ćoška. Sa zapadne strane da je jedan čovik kupio parcelu i tu da se napravio jedan zid, sa ove južne strane da je jedan čovik kupio parcelu, ali na tom južnom dijelu tužitelj da je uzeo za sebe cijelu gomilu i on da je zapravo na taj način dobio više od 100 m2 zemlje. Na zidu koji je napravljen da ima željezna ograda koju da je sam postavio. Na poseban upit tužiteljice da li je tu bila neka smokva, na toj međi kad se gradio taj zid, svjedok navodi da nije bila nikakva smokva, zna samo za jednu divlju smokvu koja da je rasla na sjeverozapadnom dijelu u ćošku, na tužiteljevom dijelu, a on da je sam imao svoje smokve na svojoj nekretnini koje da je sam kasnije povadio. Tužitelja i njegove prednike da nitko ne ometa u posjedu.
19. U svom iskazu svjedok VI navodi da mu je poznato o kojoj se nekretnini radi, prepoznaje istu na skici Ivana Barbalića, da ima parcelu udaljenu 100 m od ove predmetne, a ujedno da je sa tužiteljem i prvi susjed u [adresa]. Navodi da dok je otac II bio živ da je dolazio i pomagao im i radio skupa s njima na ovoj zemlji, jer da su se međusobno pomagali radeći na zemlji pa tako da zna da su se ovdje sijali biži, bob, čak i žito, zna da su osim toga na ovoj parceli bile smokve i masline, a još i dan danas postoje masline. Tužitelj da je to dobio nasljedstvom od svog oca, a SI da ima brata i sestru, a koliko da zna oni da su se svi međusobno dogovorili i zna da je ovo pripalo isključivo tužitelja i tu među njima nije bilo prijepora. Inače od II otac da se zvao RI, ali tu davnu prošlost da ne poznaje. Na poseban upit suda je li istome poznato je li bilo ikad ikakvih prijepora na međi između ŽI SI i tužitelja gdje je sada položen betonski zid, navodi da stvarno ne zna, da je taj zid odavno tu, ne zna od prije koliko godina, a da ga je gradio vlasnik ŽI. Što se tiče ovih drugih međa s južne strane parcela da je prodana B, a sa zapadne strane da je bila parcela od II, ali to da nije ovaj II, otac od tužitelja, nego drugi II i on da je to prodao, prodao je kuću i zemljište. Između ove dvi parcele da je zid. Koliko je njemu poznato da nije bilo ikakvih sporova i da bi netko osporavao SI posjed.
20. U svom iskazu svjedokinja HI navodi da je tužitelj naslijedio ovu parcelu od svog oca II, a njoj da su sve činjenice poznate zato što da je njen otac Č njegovoj majci U brat i onda da je njen otac često dolazio na ovu nekretninu, pomagali su jedni drugima. Inače žena od II, ĐI da se djevojački isto prezivala VI. Inače da se sijalo malo biži, boba, da je bilo žita, da je bilo maslina, smokava i misli da je nedavno jedna maslina posjećena, tu da inače često dolazi, prođe i šeta. Inače II da je to naslijedio od svog pok. oca RI, a pretpostavlja da je on to naslijedio od svoje obitelji, odnosno zna da je to bila njihova djedovina. II da je osim tužitelja imao još i pok. BI i kćer Đ, koliko da je njemu poznato oni da su pok. A i kćer Đ dobili parcele na drugim mjestima, zna da je A sagradio kuću na očevom imanju, a zna da je i Đ dobila svoje. Poznati su mu i međaši ove parcele, na sjevernom dijelu da je SI, na zapadnom dijelu da je bila parcela od II, ali da je prodana, na južnom dijelu da je također parcela prodana, a na istočnom dijelu da se izlazi na javni put. Na poseban upit pun. tužitelja je li u ovoj međi sa SI postoji betonski zid navodi da zna da postoji, ali da ne zna točno od kada je i da nije baš siguran tko da ga je radio. Između nekretnina da su bile položene gomile ili suhozidi jer da se na tim parcelama to raščićavalo i tako da su nastale te gomile, da nikad nije čula da bi tužitelja ili II ometao netko u posjedu.
21. Tužitelj MI u svom iskazu navodi da se radi o nekretnini koju koju zovu "Zakućice", da je položena u Poljicima. Navodi da je stekao tu nekretninu od pok. oca II, a II da bi to stekao od svoga oca RI, a RI, njegov djeda da je stekao nasljeđivanjem od svoga oca JI, a to da je njegov pradjeda, a zna također da je on naslijedio svog oca Ž, a to da mu je sve poznato jer da je malo proučavao to obiteljsko stablo pa da je prikupio te podatke, a rodoslovlje da mu je od 1600 i neke godine. Inače dida RI da je imao njegovog oca II i da je imao još 5 kćeri, a poznato mu je da su sve ove kćerke dobile nekretnine na drugim mjestima tako da je ova nekretnina pripala njegovog oca II. Njegov otac da je osim njega, imao i pok. brata BI (Nedo) i njegovu sestru Đ udana K. Isto tako da su se pok. brat i sestra Đ podilili tako da je to u diobi pripalo njegovoj majci, a majka da je ostavila njemu, majka da se zove FI. Na predmetnoj parceli da se uvijek sijao bob, biži, žito, a navodi da davno prije, izvorno da su bili vinogradi, a vinograde da su uzgajali još njegovi davno preci, a zna da su tu bile masline još u doba F, kada da su ih oni popalili. Sve to da je uzgajao njegov otac, a on da mu je u tome pomagao, sve do 70- tih godina kada da se to sve oralo. Navodi da je parcela omeđena suhozidovima sa svih strana i da nikad nisu bile prijeporne ove granice. Sa jedne strane nekretnine da je put, sa južne strane međe da je neki furešt koji da je to kupio, sa zapadne strane da je u međi ŽI. Na poseban upit suda kad je uspostavljena međa između njega i ŽI, isti navodi da ima jedno 30 godina, i to da se sve dogovorili što se tiče te međe, tu da je postojao neki stari suhozid, ali da je on bio nepravilan pa da su potegnuli špagom i dogovorili se sve što je od tog špaga dolje da je njegovo, a iza da je njegovo, i dogovorili su se da će on raditi zid, a on da ne polaže nikakva prava na taj zid koji je on izgradio i tim zidom da je uspostavljena međa između njih i to da je bilo, kao što da je već kazao prije 30 godina, tako da ne zna zašto bi se on sad bunio. Isto tako da je ŽI stavio na svoj zid i ogradu. Također da niti njega niti njegove prednike nitko da nije ometao. Na daljnji upit suda kad je izgrađen ovaj zid otprilike, o kojem da je isti iskazivao, navodi da je to bilo negdje 80-tih godina.
22. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
23. U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj ispunio pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.
24. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.
25. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.
26. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.
27. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).
28. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima u postupku osiguranja dokaza pod brojem R-415/2023, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane prednika tužitelja kao i tužitelja. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta posjeda.
29. Sud dakle poklanja povjerenje iskazu saslušanih svjedoka i tužitelja smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka koji navode pravni osnov stjecanja nekretnine djelom nasljedstvom od oca KI, a dijelom ugovorom o doživotnom uzdržavanju od majke FI žene II (kojoj su sin A i kći Đ ustupili svoje dijelove ranije), a II koji je pak ranije naslijedio nekretninu od svog oca RI, a on od svog oca JI, sud smatra kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao da su se kod tužitelja ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenoj nekretnini.
30. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle pretpostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednici tužitelja (ŠI, RI, II, ĐI žena II) kao posjednici kroz sve vrijeme dosjelosti smatraju da je stvar koju posjeduju njihova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.
31. Analizirajući iskaze svih svjedoka, te uvažavajući sve iskazano od svjedoka ŽI (koji je još u postupku osiguranja dokaza iskazivao primjedbe), rezultate uviđaja iz predmeta osiguranja dokaza, jasno je da nema prijepora u pogledu granica predmetne nekretnine, pa tako nije prijeporna ni sjeverna granica (međa) sa nekretninom oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu navedenog svjedoka, jer je tu među uspostavio upravo svjedok LI izgradnjom betonskog zida još 80 -tih godina prošlog stoljeća, sve to uz dogovor i suglasnost tužitelja, pa ovaj sud smatra da u tom pogledu između tužitelje i svjedoka LI nema prijepora, jer je sjeverna međa već davno ranije jasno određena i materijalizirana čvrstim betonskim zidom, a takve činjenice je svjedok i sam potvrdio u svom iskazu.
32. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da je tužitelj i njegovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine svakako dulje od 100 godina, da su tuženici samo formalno upisani, te da su prednici tužitelja posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.
33. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.
34. Također za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima.
35. Tužiteljima koji su bili zastupani po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) sljedeći trošak prema vps-u: za sastav tužbe po 100 bodova (T. br.7), za zastupanje na ročištima od dana 29.01.2026., 19.03.2026., 30.04.2026 (Tbr.9.t.1), što daje ukupno 400 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 800,00 EUR, a kad se doda iznos za popisanu pristojbu tužbe od 53,09 EUR i pristojbu presude 53,09 EUR dobije se ukupan iznos od 906,18 EUR, koliko je dosuđeno tužitelju.
36. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).
U Trogiru, 15. svibnja 2026.
Sutkinja
Danira Vujević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
- pun.tužitelja Ani Mahmutović, odvjetnici u Trogiru
- tuženiku Republici Hrvatskoj po ODO Split
- u spis
