REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-1286/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari tužiteljice ĆF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Davoru Pavičić odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku OF odvjetnici iz [adresa], uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. iz Zagreba, Slovenska ulica 24, OIB:52848403362 zastupan po punomoćniku Mariu Puškar odvjetniku iz Odvjetničkog društva Kožul i Petrinović iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. travnja 2026. godine u prisutnosti tužiteljice osobno uz punomoćnika i punomoćnika tuženika i umješača, dana 15. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.076,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. svibnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena kao i naknaditi mu prouzročen parnični trošak u iznosu od 2.722,42 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. svibnja 2026. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 424,00 eur kao previsoko postavljenim.

r i j e š i o  j e :

Dopušta se miješanje Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. na strani tuženika u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 21. lipnja 2024.godine navodi da je dana 28. rujna 2023. u Zagrebu, u ulici Ivana Rabara kod križanja s Vitezićevom ulicom stradala kao pješak zbog oštećenja na kolniku prilikom prelaska preko obilježenog pješačkog prijelaza, zbog kojeg oštećenja je pala i ozlijedila se, dakle stradala je zbog neodržavanja i/ili nepropisnog održavanja cesta i površina koje nisu definirane i razvrstane kao javne ceste, a radi se o nerazvrstanim cestama i javnim površinama. Nastavno, tužiteljica navodi da sukladno čl. 2. st. 1., i čl. 64. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20), a u svezi s čl. 4. navedenog zakona, održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta u odgovornosti je Grada Zagreba koji je ujedno dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Tužiteljica se u mirnom postupku dana 15.05.2024.g. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, a koji je isti otklonio kao neosnovan. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom i to podneskom od 30. listopada 2025.godine tužiteljica zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potražuje ukupno isplatu iznosa od 4.500,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 16. svibnja 2024.godine do isplate uz naknadu prouzročenog parničnog troška s pripadajućim kamatama tekućim od prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu podneskom od 23. srpnja 2024.godine tuženik osporava nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost te osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje (neodržavanje javne površine) i štetne posljedice (pada). Tuženik je predložio da se o otpočetoj parnici obavijesti tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. s pozivom na miješanje. Konačno predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

3. Podneskom od 7. siječnja 2025.godine Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. kao umješač je naveo da ima pravni interes za miješanje u ovoj pravnoj stvari na strani tuženika te se u cijelosti pridružio navodima iz odgovora na tužbu tuženika.

4. Rješenje suda temelji se na odredbi čl.206 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22155/23, 146/25, - nastavno ZPP).

5. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo po strankama sve predložene dokaze i to dokaz uvidom u fotografije lica mjesta na listu 12 do 16 spisa, 52 do 54 spisa, uviđaj na licu mjesta uz prisustvo tužiteljice, u medicinsku dokumentaciju, dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu uz dokaz usmenim očitovanjem vještaka i dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke u svrhu dokazivanja.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan na način i do iznosa određenih izrekom ove presude.

5. Među strankama je sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost.

6. Radi utvrđenja spornih činjenica i samim time osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je proveo po strankama sve predložene dokaze.

7. Dana 6. lipnja 2025. održan je uviđaj na licu mjesta kojom prilikom je tužiteljica pokazala mjesto pada i to na križanju ulice I. Rabara i Vitezićeve, tužiteljica je navela da je mjesto pada sada drugačije nego na dan štetnog događaja na način da je isto asfaltirano, a prije je bila rupa i nije ju vidjela. Zapisnički je konstatirano da se radi o naknado asfaltiranom dijelu asfalta koji se nalazi na pješačkom prijelazu više uz rub ulice I. Rabara.

7.1. Znači provedenim uviđajem na licu mjesta utvrđeno je mjesto pada tužiteljice.

8. U svom iskazu tužiteljica je navela, a nakon što su istoj predočene fotografije na listu 12 do 16 spisa, da je to mjesno njenog pada. Radilo se o ulegnuću na kolniku na način da se laički može reći da je propao asfalt, išla je iz banke preko zebre, pogledala lijevo, desno da vidi da li dolazi auto i odjednom je pala, vjerojatno je stala na rub tog ulegnuća i jednostavno je pala. Kada se okrenula vidjela je da je to ulegnuće na kolniku, prije to nije vidjela. Hodala je normalnim hodom, nosi samo tenisice i pala je i ozlijedila stopalo. Nakon par dana nakon što je odvjetnik predao papire, odnosno odštetni zahtjev, njen muž je tamo prolazio i vidio da je to pokrpano. Za vrijeme mirovanja u kući pomagali su joj suprug, sin i snaha. Prilikom pada u rukama nije nosila nikakav teret. Pogledala je lijevo, desno, gledala ravno i nije primijetila nikakvo udubljenje na kolniku, a na dan štetnog događaj bio je prekrasan sunčani dan. Štedni događaj desio se u 10, 10,15 ujutro. Nakon toga zvala je supruga, on je došao, u blizini se nalazi njena liječnica opće prakse i ona kad je vidjela rekla da ide odmah u bolnicu i otišli su na Sveti duh. Prije štetnog događaja znala je proći tim putem ali pretežno autom ali nje primijetila tu neravninu.

8.1. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice cijeneći ga istinitim i vjerodostojnim te životnim.

8.2. Znači, tužiteljica je na dan štetnog događaja prelazila cestu na obilježenom pješačkom prijelazu, odnosno hodala, spotaknula se kojom prilikom je pala i ozlijedila se.

9. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18) određeno je i to čl.2 da je komunalno gospodarstvo cjelovit sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i grada Zagreba.

9.1. Člankom 21 navedenog Zakona određeno je da su komunalne djelatnosti, djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinica lokalne samouprave.

9.2. Člankom 22 određeno je što se smatra komunalnim djelatnostima pa je tako pod toč.1 navedeno održavanje nerazvrstanih cesta.

9.3. Člankom 23.st.1. navedenog Zakona određeno je da se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje) kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

9.3. Člankom 27 navedenog Zakona određeno je tko može obavljati komunalne djelatnosti.

9.4. Znači, grad Zagreb je temeljem navedenih zakonskih propisa dužan održavati stanje pješačkih prijelaza i navedenih površina, odnosno nogostupa i samim time on je i pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

10. Odredbom čl. 1084 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05-nastavno ZOO) određeno je da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

11. Uslijed propusta tuženika redovnog održavanja i popravljanja nerazvrstane ceste tuženik je i odgovoran za nastanak štetnog događaja.

11.1. Ulegnuće na cesti za koje se slobodno može reći da se radi o tzv. rupi na cesti većeg razmjera koja nije u ravnini sa ostatkom ceste su zbog neodržavanja od strane tuženika, a kao što je već rečeno razlog pada tužiteljice. Da je tomu tako proizlazi i iz činjenice da je mjesto pada tj. štetnog događaja popravljeno, a što je utvrđeno i uviđajem na licu mjesta i iskazom tužiteljice.

11.2. Slijedom svega navedenog nedvojbeno je utvrđen nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika kao i pasivna legitimacija istog.

11.3. Također valja napomenuti da sud u ponašanju tužiteljice nije našao eventualnog njenog doprinosa nastupu vlastite štete. To iz razloga što prilikom prelaska ceste nije za očekivati, a niti je uobičajeno i životno da osoba tj. pješak hodajući stalno pazi i gleda da li će eventualno naletjeti na nepravilnosti na cesti ili da hoda pogleda usmjerenog ka dolje, odnosno cesti. Kako je sama tužiteljica navela u svom iskazu prije stupanja na cestu pogledala je lijevo - desno da vidi da li dolazi auto. Isto se ukazuje normalnim, savjesnim i uobičajenim ponašanjem.

12. Osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva sud je utvrdio provođenjem medicinskog vještačenja.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Mladena MIškulina od 28. rujna 2025.godine proizlazi da je tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila prijelom baze 5. metatarzalne kosti desnog stopala. Zadobivena ozljeda dovela je do smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice u omjeru od 3% trajno, a koje se očituju u vidu kroničnih bolova u području prijeloma.

13.1. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela jake bolove u trajanju od 1 do 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, a bolovi slabijeg intenziteta trajali su oko 60 dana.

13.2. Tzv. primarni strah u trenutku ozljede bio je jakog intenziteta, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah i kraćeg trajanja, jačeg intenziteta u trajanju od 1 do 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana i blagog intenziteta u trajanju od 30 dana.

13.3.. Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja.

13.4. Tuđa pomoć bila joj potrebna od 28.9. do 2.11.2023. u opsegu od 2 sata dnevno i od 3.11.2023. pa narednih 6 tjedana u opsegu od 2 x 2 sata tjedno za obavljanje težih poslova.

13.5. Kod tužiteljice nije zaostalo naruženje.

13.6. Liječenje tužiteljice završeno je pregledom fizijatra 18. lipnja 2024.godine.

14. Tužiteljica nije imala primjedbe niti prigovora na provedeno medicinsko vještačenje te je podneskom od 30. listopada 2025. postavila konačni tužbeni zahtjev.

15. Tuženik je podneskom od 19. studenog 2025. prigovorio provedenom vještačenju prvenstveno u pogledu utvrđenja trajnih posljedica i uzročno posljedične veze između ozljeđivanja tužiteljice i štetnog događaja kao i u pogledu ocijenjene tuđe pomoći navodeći da ista nije bila potrebna tužiteljici u utvrđenom obujmu.

16. Podneskom od 5. prosinca 2025. umješač je prigovorio provedenom vještačenju u bitnom djelu navodeći da nije razvidno temeljem koje objektivne dokumentacije je provedeno vještačenje.

17. Povodom istaknutih prigovora sud je proveo dokaz usmenim očitovanjem vještaka.

17.1. U svom usmenom očitovanju na ročištu održanom dana 16. travnja 2026. godine stalni sudski vještak je naveo da u cijelosti ostaje pri svemu navedenom u vještvu. Na poseban upit glede dva utvrđena bolna sindroma u području desnog stopala tužiteljice izjavio je da je distinkciju između dva bolna sindroma napravio osnovom kliničkog pregleda. Bolovi u području prijeloma na vanjskoj strani stopala u području baze pete metatarzalne kosti isključivo su vezani za štetni događaj. Bolovi koji se nalaze u prednjem dijelu stopala, a dijagnosticirao ih je kao kroničnu metatarzalgiju odnose se na kronični poremećaj spuštanja prednjeg luka stopala, a uslijed degenerativnih promjena i nisu vezane uz štetni događaj. Nigdje u svom nalazu nije napisao da je prijelom bio bez pomaka obzirom da osobno nije izvršio uvid u RTG obradu koju tužiteljica nije donijela jer je ista ostala u bolnici. Navod da je prijelom bez pomaka opisan je kroz medicinsku dokumentaciju na dan 5.10.2023. Nije nužno da prijelom konsolidira s pomakom ili bez. Nužno je ocijeniti posljedice koje tužiteljica osjeća nakon prijeloma, a ovdje se radi o klinički evidentiranoj boli u području baze i 5. metatarzalne kosti te se trajne posljedice odnose na bolove koji se sigurno javljaju prilikom opterećenja hoda, a čim su prisutne već na palpaciju stopala, dakle pregled bez opterećenja. Kako je rekao uvid u RTG snimke ne bi bio presudan za eventualnu izmjenu njegove ocjene.

17.2. Nakon usmenog očitovanja vještaka tuženik je i nadalje ostao kod svih prigovora na provedeno vještačenje, no na navedenu okolnost nije imao daljnjih dokaznih prijedloga, a kojim navodima se pridružio i umješač.

17.3. Prigovori tuženika i umješača ukazuju se neosnovanim i u suprotnosti sa provedenim medicinskim vještačenjem i utvrđenjem suda.

18. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje kao i usmeno očitovanje vještaka u cijelosti kao stručan i objektivan, izrađen od strane stručne osobe, u skladu sa medicinskom dokumentacijom tužiteljice, pravilima medicinske struke i neposrednim pregledom iste.

18.1. Provedenim vještačenjem nedvojbeno su utvrđene posljedice ozljeđivanja tužiteljice u štetnom događaju kao i uzročno posljedična veza između pada tužiteljice, odnosno nastanka štetnog događaja i ozljede zadobivene u istom.

19. Navedenom ozljedom povrijeđeno je pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta (čl.19 st.2 u svezi s čl. 1046 ZOO- a). Na temelju izloženog, utvrđena težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade te je sud utvrdio da tužitelju u skladu s odredbom čl. 1100 ZOO-a pripada pravo na novčanu naknadu za ovdje utužene vidove neimovinske štete i temeljem čl.1095 st.1 ZOO-a za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu. U slučaju kumulacija više povreda prava osobnosti kao što su ovdje tjelesno i duševno zdravlje za tako međusobno isprepletene oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos naknade za sve oblike neimovinske i imovinske štete. Sud je pri tom raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, tuđu pomoć i njegu i oni su u smislu čl. 1100 i čl. 1095 ZOO-a kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu. Isto tako svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade može biti sam za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosudu pravične novčane naknade budući je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

20. S obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova te neugodnosti tijekom liječenja u vidu nošenja imobilizacije, provođenja dugotrajne fizikalne rehabilitacije i odlazaka liječnicima raznih specijalnosti te cijeneći trajanje i intenzitet pretrpljenog straha imajući u vidu kako činjenicu nastanka štetnog događaja tako i činjenicu dugotrajnosti liječenja te trajne posljedice proizašle kod tužiteljice kao posljedica štetnog događaja, sud smatra primjerenom naknadu u iznosu od 3.500,00 eur.

20.1. Tuđa pomoć bila je potrebna tužiteljici za ukupno 96 sata pa je sud po tom osnovu dosudio iznos od 576,00 eur ili 6,00 eur po jednom satu. Radi se o zahtjevu za naknade imovinske, nenovčane i nereparirane štete visinu koju sud određuje prema cijenama i kriterijima u vrijeme donošenja odluke te je stoga temeljem čl.223 ZPP-a sud tužiteljici dosudio naknadu od 6,00 eur po jednom satu ocjenjujući isti iznos primjeren troškovima života te stvarnim cijenama koštanja usluga pomoći u kući na tržištu uz činjenicu da je uobičajeno da takovu pomoć tužiteljima pružaju ukućani.

20.2. Slijedom svega navedenog sud je na temelju čl.1100 st.1 i 2 ZOO-a utvrdio tužiteljici pravičnu novčanu naknadu pretrpljene neimovinske štete za povrede prava osobnosti i na temelju čl.1095 st.1 ZOO-a i na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 4.076,00 eur.

21. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege dosuđene su tužiteljici od dana poslije zaprimanja odštetnog zahtjeva od strane tuženika, a temeljem odredbe čl. 1103 ZOO-a. To iz razloga što je tuženik navedenog dana zapao u zakašnjenje za dobrovoljno ispunjenje obveze i isti je primitkom odštetnog zahtjeva tužiteljice mogao utvrditi i opseg i visinu svoje obveze te se isplatom osloboditi iste.

22. Odluka o kamati temelji se na odredbi čl.29. st.2 i 8 ZOO (NN 35/05), a odluka o kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl.30 Ovršnog Zakona.

23. Odluka o parničnom trošku stranaka temelji se na odredbi čl.l54 st. 5 u svezi s čl.l55 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja istih po punomoćnicima-odvjetnicima i isti je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i (NN 126/22) i u skladu sa zatraženim troškovnikom.

23.1. Trošak tužiteljice sastoji se od troška sastava odštetnog zahtjeva po tbr.32 od 100 bodova, sastava tužbe po tbr.7 toč.1 od 100 bodova, troška sastava četiri podneska po tbr.8 toč.1 od 400 bodova i troška pristupa na tri ročišta po tbr.9 toč.1 (3.12.2024., 6.6.2025. i 16.4.2026.) od 300 bodova, odnosno sveukupno 900 bodova, što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, a prema vrijednosti predmeta spora sveukupno iznosi 1.800,00 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 450,00 eur i troška plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eur, za izlazak sudske komisije iznos od 49,48 eur te uz trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 35,73 eur i na presudu u iznosu od 87,21 eur, sveukupno iznosi i čini trošak tužiteljice od 2.722,42 eur.

24. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 15. svibnja 2026. godine

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

1. Punomoć. tužiteljice

2. Punomoć. tuženika

3. Punomoć. umješača