P-4073/202-74

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ul. Ivana Gundulića 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Branki Šolić, u pravnoj stvari tužitelja ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Nenadu Banovcu, odvjetniku u Splitu protiv tužene pod 1. SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici Andrei Čota, odvjetnici u Splitu i tužene pod 2. HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi činidbe nakon provedene usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 24.ožujka 2026. u nazočnosti tužitelja i njegovog punomoćnika te punomoćnice tužene pod 1., na ročištu za objavu od 15.svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi :

'' I. Utvrđuje se da je tužitelj temeljem Ugovora od 20. prosinca 2013., sklopljenog između tužitelja i tužene pod 1. i tužene pod 2. stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretninama označenim:

- 6. Suvlasnički dio: 214/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) STAN 3 u elaboratu etažiranja oznake S3, u grafičkom dijelu elaborata označena oker šrafurom, u naravi stambeni prostor (troetažni stan) smješten u zapadnom dijelu etaža prizemlja, prvog kata i drugog kata zgrade, ukupne podne površine 98,50 m2, koji se sastoji od verande, stepeništa, dvije ostave, dnevnog dijela, kuhinje, sobe i kupaonice u prizemlju; od stepeništa, dvije sobe, wc-a i kupaonice na prvom katu te od stepeništa i sobe na drugom katu. Pripadci samostalne uporabne cjeline STAN 3 oznake S3 su: lođa (na prvom katu zgrade), ukupne podne površine 5,20 m2 i lođa (na drugom katu zgrade), ukupne podne površine 4,89 m2,

- 8. Suvlasnički dio: 54/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) OSTAVA 1, u elaboratu etažiranja oznake O1, u grafičkom dijelu elaborata označena tamno zelenom šrafurom, u naravi pomoćni prostor (dvoetažna ostava) smještena u sjeverozapadnom dijelu etaža prizemlja i prvog kata zgrade, ukupne podne površine 46,22 m2, koji se sastoji od prostora ostave i wc-a u prizemlju te od prostora ostave na prvom katu, II. Dužna je tužena pod 1. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, izdati tužitelju tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na njegovo ime za cijelo na nekretninama označenim:

- 6. Suvlasnički dio: 214/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) STAN 3 u elaboratu etažiranja oznake S3, u grafičkom dijelu elaborata označena oker šrafurom, u naravi stambeni prostor (troetažni stan) smješten u zapadnom dijelu etaža prizemlja, prvog kata i drugog kata zgrade, ukupne podne površine 98,50 m2, koji se sastoji od verande, stepeništa, dvije ostave, dnevnog dijela, kuhinje, sobe i kupaonice u prizemlju; od stepeništa, dvije sobe, wc-a i kupaonice na prvom katu te od stepeništa i sobe na drugom katu. Pripadci samostalne uporabne cjeline STAN 3 oznake S3 su: lođa (na prvom katu zgrade), ukupne podne površine 5,20 m2 i lođa (na drugom katu zgrade), ukupne podne površine 4,89 m2,

- 8. Suvlasnički dio: 54/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) OSTAVA 1, u elaboratu etažiranja oznake O1, u grafičkom dijelu elaborata označena tamno zelenom šrafurom, u naravi pomoćni prostor (dvoetažna ostava) smještena u sjeverozapadnom dijelu etaža prizemlja i prvog kata zgrade, ukupne podne površine 46,22 m2, koji se sastoji od prostora ostave i wc-a u prizemlju te od prostora ostave na prvom katu, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda. ''

II. Odbija se kao neosnovan prvopostavljeni podredni tužbeni zahtjev koji glasi : '' Nalaže se tuženici pod 1. da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe pristupi sklapanju ugovora o darovanju sa tužiteljem kojega će, u protivnom, zamijeniti ova presuda i to ugovora sljedećeg sadržaja:

SK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovateljica, te ĐK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenik, zaključuju sljedeći:

UGOVOR O DAROVANJU NEKRETNINA

Čl. 1.

SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], daruje ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji darovanje prihvaća, u cijelosti nekretnine označene kao:

- 6. Suvlasnički dio: 214/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) STAN 3 u elaboratu etažiranja oznake S3, u grafičkom dijelu elaborata označena oker šrafurom, u naravi stambeni prostor (troetažni stan) smješten u zapadnom dijelu etaža prizemlja, prvog kata i drugog kata zgrade, ukupne podne površine 98,50 m2, koji se sastoji od verande, stepeništa, dvije ostave, dnevnog dijela, kuhinje, sobe i kupaonice u prizemlju; od stepeništa, dvije sobe, wc-a i kupaonice na prvom katu te od stepeništa i sobe na drugom katu. Pripadci samostalne uporabne cjeline STAN 3 oznake S3 su: lođa (na prvom katu zgrade), ukupne podne površine 5,20 m2 i lođa (na drugom katu zgrade), ukupne podne površine 4,89 m2,

- 8. Suvlasnički dio: 54/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) OSTAVA 1, u elaboratu etažiranja oznake O1, u grafičkom dijelu elaborata označena tamno zelenom šrafurom, u naravi pomoćni prostor (dvoetažna ostava) smještena u sjeverozapadnom dijelu etaža prizemlja i prvog kata zgrade, ukupne podne površine 46,22 m2, koji se sastoji od prostora ostave i wc-a u prizemlju te od prostora ostave na prvom katu.

Čl.2.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], nalaze u posjedu predmetnih nekretnina i njihovih pripadnosti.

Čl.3.

Ugovorne strane su suglasne da ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], može temeljem ovog ugovora, a bez svakog daljnjeg pitanja i sudjelovanja SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], ishoditi u zemljišnim i drugim javnim knjigama uknjižbu prava vlasništva na nekretninama iz članka 1. ovog ugovora na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje za cijelo toga prava s imena SK, OIB: [osobni identifikacijski broj].

Čl.4.

U znak prihvaćanja prava i obveza iz ovog ugovora, ugovorne stranke ga vlastoručno potpisuju.

''

SK

ĐK

III. Nalaže se tuženoj pod 1. i tuženoj pod.2. da u roku od 15 dana pristupe sklapanju ugovora o darovanju kojega će, u protivnom, zamijeniti ova presuda i to ugovora sljedećeg sadržaja:

SK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovateljica, te HK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenica, zaključuju sljedeći:

UGOVOR O DAROVANJU NEKRETNINA

Članak 1.

SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], daruje HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja darovanje prihvaća, u cijelosti nekretnine označene kao:

- 6. Suvlasnički dio: 214/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) STAN 3 u elaboratu etažiranja oznake S3, u grafičkom dijelu elaborata označena oker šrafurom, u naravi stambeni prostor (troetažni stan) smješten u zapadnom dijelu etaža prizemlja, prvog kata i drugog kata zgrade, ukupne podne površine 98,50 m2, koji se sastoji od verande, stepeništa, dvije ostave, dnevnog dijela, kuhinje, sobe i kupaonice u prizemlju; od stepeništa, dvije sobe, wc-a i kupaonice na prvom katu te od stepeništa i sobe na drugom katu. Pripadci samostalne uporabne cjeline STAN 3 oznake S3 su: lođa (na prvom katu zgrade), ukupne podne površine 5,20 m2 i lođa (na drugom katu zgrade), ukupne podne površine 4,89 m2,

- 8. Suvlasnički dio: 54/1294 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 12709, k. o. [katastarska općina], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) OSTAVA 1, u elaboratu etažiranja oznake O1, u grafičkom dijelu elaborata označena tamno zelenom šrafurom, u naravi pomoćni prostor (dvoetažna ostava) smještena u sjeverozapadnom dijelu etaža prizemlja i prvog kata zgrade, ukupne podne površine 46,22 m2, koji se sastoji od prostora ostave i wc-a u prizemlju te od prostora ostave na prvom katu.

Članak 2.

Ugovorne strane su suglasne da HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], može temeljem ovog ugovora, a bez svakog daljnjeg pitanja i sudjelovanja SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], ishoditi u zemljišnim i drugim javnim knjigama uknjižbu prava vlasništva na nekretninama iz članka 1. ovog ugovora na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje za cijelo toga prava s imena SK, OIB: [osobni identifikacijski broj].

Članak 3.

U znak prihvaćanja prava i obveza iz ovog ugovora, ugovorne stranke ga vlastoručno potpisuju.

SK

HK „

IV. Dužne su tužena pod 1. i tužena pod 2. u roku od 15 dana naknaditi tužitelju iznos od 4.441,85 EUR na ime parničnog troška dok se zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 687,50 EUR odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Dana 25.studenog 2020. pred ovim sudom zaprimljena je tužba tužitelja ĐK protiv uvodno označenih tuženica kojim traži ispunjenje obveza preuzetih Ugovorom od 20.prosinca 2013.godine. U narativnom dijelu tužbe tužitelj navodi da su parnične stranke sklopile dana 20.prosinca 2013. ugovor kojim su odredili pravne odnose u pogledu nekretnine oznake 6248, k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od dvorišta površine 127m2, garaže površine 38m2, kuće površine 54m2, kuće površine 50m2, pomoćne zgrade 31m2 i spremišta 15m2. Tako se tužena pod 1. obvezala da će nakon pravomoćnog okončanja postupka legalizacije i postupka etažiranja, darovati svojoj majci tuženoj ad 2./ kuću od 50 m2 i pomoćnu zgradu od 31 m2 dok se tužena ad 2./ obvezala navedene nekretnine darovati svojem sinu, tužitelju, uz pravo stanovanja u kući od 50 m2. U svrhu konačnog reguliranja međusobnih prava i obveza tužitelj se obvezao odreći zakonskog nasljednog dijela iza pok. oca ŽK u pogledu nekretnine oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3360 (stare oznake kat. čest. [katastarska čestica]) te je pristao na primitak iznosa od 15.000,00 EUR, u kunskoj protuvrijednosti. Navodi da je tužitelj preuzete obveze ispunio, kao i da mu je tužena pod 1.isplatila iznos od 15.000,00 EUR. Navodi da tužena pod 1. nije ispunila svoju obvezu iako je u međuvremenu izvršena legalizacija i provedeno etažiranje tako da nekretnina iz Ugovora „kuća površine 50 m2” predstavlja upravo stan S3 anagrafske oznake [adresa], koji stan u vrijeme sklapanja Ugovora, ali i dan danas, koristi tužitelj i u kojem stanu je živjela tužena ad 2./. Ugovorom određena nekretnina „Pomoćna zgrada 31 m2” predstavlja ostavu oznake O1 koju nekretninu je također koristio tužitelj u vrijeme sklapanja Ugovora a koju koristi i dan danas. U tijeku postupka je priložio Ugovor o darovanju od 08.lipnja 2020. kojim je tužena pod 2. darovala tužitelju nekretnine oznake Stan 3 i Ostava 1 koje su predmet ove tužbe koji ugovor je javnobilježnički ovjeren u potpisu pod brojem OV-150/2021.

1.1.Konačan tužbeni zahtjev imajući u vidu da je zgrada u kojoj se nalazi predmetni stan i ostava u međuvremenu legalizirana, uplanjena i etažirana tužitelj je postavio u podnesku od 11.ožujka 2026. na način da je istaknut glavni tužbeni zahtjev kojim traži deklaraciju stjecanja pravne osnove prava vlasništva stana i ostave temeljem ugovora o darovanju i izdavanje tabularne isprave od tužene pod 1. za upis tog prava u zemljišne knjige te dva podredna zahtjeva. Prvim podrednim zahtjevom tužitelj traži da se naloži tuženoj pod 1. da sa tužiteljem zaključi ugovor o darovanju stana i ostave koji ugovor će zamijeniti presuda ako tužena pod 1. ne ispuni naloženu obvezu. Drugopostavljenim posrednim tužbenim zahtjevom traži da se tuženoj pod 1. i tuženoj pod 2. naloži sklapanje ugovora o darovanju stana i ostave kojim će tužena pod 1. nekretnine darovati tuženoj pod 2. koji ugovor ima zamijeniti presuda ukoliko ne ispune naloženu obvezu.

2.U odgovoru na tužbu tužena pod 1. osporila je tužbeni zahtjev navodeći da je tužitelj još za života roditelja dobio na dar stan u [adresa], kao i pretežni dio kupoprodajne cijene iz prodaje vikendice u vlasništvu roditelja stranaka u [adresa]. Nadalje, navodi da su se od sklapanja ugovora od 20.prosinca 2013.. do podnošenja tužbe izmijenile okolnosti na način da su se odnosi među strankama pogoršali. Uzrok navedeno je upravo tužitelj s obzirom da je 2013., iako nije unijeto u sadržaj ugovora, među strankama bilo nesporno da će se tužitelj, jednako kao i tužena pod 1., skrbiti o majci, tuženoj pod 2. Tužitelj to ne čini, a i dao je jasno do znanja da nema namjeru pomagati u skrbi za tuženu pod 2. koja je u poodmakloj životnoj dobi i pati od demencija.

3.1.Podneskom od 06.srpnja 2021. tužena pod 2. priznala je tužbu i tužbeni zahtjev. Podneskom od 24.ožujka 2022. tužena pod 2. je povukla priznanje navodeći da je tužbu priznala u trenutku emotivne slabosti ne htijući se suprotstaviti sinu ĐK. Navedeno je u tom podnesku da je tužitelja pokazao krajnju nezahvalnost nakon zaključenja ugovora od 20.prosinca 2013. na način da nije preuzeo moralnu obvezu srbiti se o majci već je to prepustio sestri SK. Ukazano je da je obveza darovanja iz ugovora preuzeta tek nakon što se okonča postupak stažiranja i legalizacije, što nije realizirano radi čega smatra da je tužba preuranjena. Podneskom od 03.prosinca 2024. tužena pod 2. u spis je predala izjavu u kojoj navodi da unuku ZK daruje stojnu kuću, unuci KK radionu, SK garažu i konobu s pravom plodouživanja u sitoj kući. Ujedno navodi da ovom izjavom poništava sve ranije potpisane ugovore i izjave. Podneskom od 04.lipnja 2025. tužena pod 2. ponovno je priznala tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da kćer SK na sve načine pokušava spriječiti sina ĐK da bude vlasnik nekretnina koje su predmet postupka i koje mu pripadaju. Ujedno je opozvala sve ranije izjave. Podneskom od 01.kolovoza 2025. ponovila je navode iz podneska od 04.lipnja 2025. navodeći da je želi dati iskaz pred sudom kako bi objasnila i potvrdila je istina ono što tvrdi njen sin.

3.2.U podnesku od 09.rujna 2025. tužena pod 2. povukla je sve podneske i izjave koji su poslani sudu u periodu od svibnja do kolovoza 2025. navodeći da joj ih je sin ĐK dao da potpisuje, ali da nije znala što potpisuje. Zaključno je navela da ne želi primit dar (kuću i radionu)od kćeri SK i to posebno iz razloga jer jedino SK i njena djeca svakodnevno se brinu o njoj. Njena kćerka već 12 godina, od smrti muža radi sve za nju. Navela je da osim mirovine nema nikakvih drugih sredstava te treba svakodnevnu pomoć i njegu. Sve su to razlozi zbog kojih ne želi primiti kuću na dar. S druge strane, navela je da je sin uznemirava telefonskim pozivima i razgovorima o sudu i postupcima, ali nije spreman preuzeti brigu o njoj.

3.3.S obzirom da je tužena pod 1. izvijestila sud je je pokrenula postupak lišenja poslovne sposobnosti za tuženu pod 2. to je sud izvršio uvid u spis ovog suda broj R1 Ob-1048/2024 te je utvrdio da je u navedenom postupku nakon što je vještak iznio mišljenje da na strani tužene pod 2. ne postoje razlozi za lišenje poslovne sposobnosti tužena pod 1. je povukla prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti tužene pod 2.

4.1.U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem dokumentacije koje su stranke priložile i to : ugovor od 20.prosinca 2013. , rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, SS u Kaštel Lukšiću po sudskom povjereniku Javnom bilježniku Jošku Doniki-Stanojeviću broj O-3373/13 od 20.prosinca 2013., Aneks Ugovora od 20.prosinca 2013. zaključen dana 17.siječnja 2014., Potvrda o isplati i primitku novčanih sredstava od 17.siječnja 2014., ZK izvadak za ZU 3360 i ZU 3911, k. o. [katastarska općina] na dan 19.studenog 2020. i 31.ožujka 2020., Zapisnik iz postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-165/2008/3911 od 16.srpnja 2012., Zapisnik iz postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-165/2008/3359 od 10.siječnja 2012., Zahtjev za ispunjenje/opomena pred tužnu od 27.listopada 2020. sa povratnicom, Međuvlasnički ugovor od 02.travnja 2020., Izvadak iz BZP za ZU 12709 na dan 21.studenog 2025. i povijesni iskaz, potvrda Grada Kaštela, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek zaizdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, klasa 361-08/19-01/0015, urbroj 2134/07-07-01/13-19-4 od 13.lipnja 2019., Ugovor o darovanju od 08.lipnja 2020. broj OV- 150/2021 od 12.siječnja 2021., zk izvadak za ZU 12709, k. o. [katastarska općina] na dan 21.studenog 2026. i povijesni prikaz istog uloška. Izvršen je uvid u predmet ovog suda broj R1 Ob-1048/2024, proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića koji je dana 19.srpnja 2024.izradio nalaz i mišljenje, saslušani su tužitelj i tužena pod 1., od ostalih dokaznih prijedloga sud je odustao kao suvišnim pored već izvedenih dokaza osobito imajući da je ono što je među strankama sporno bilo je moguće utvrditi iz izvedenih dokaza.

4.2.Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) sud je odlučio da glavni tužbeni zahtjev i prvoistaknuti podredni tužbeni zahtjev nisu osnovani dok je utvrdio da je tužbeni zahtjev postavljen kao drugopodredni osnovan.

5.Predmet spora jest zahtjev tužitelja radi ispunjenja obveze darovanja stana i ostave uglavljene u ugovoru koji je dana 20.prosinca 2013. zaključen između parničnih stranaka.

5.2.Među strankama je sporno jesu li ispunjeni uvjeti za izvršenje navedene obveze.

5.3.Mjerodavno pravo sadržano je u članku 9. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, dalje ZOO).

6.1.Pojašnjavajući genezu nastanka i korištenja kuće na adresi [adresa] tužitelj je u svom iskazu naveo sljedeće. Na tom lokalitetu ( danas oznake 290) prije Drugog svjetskog rata bila je sagrađena obiteljska kuća na tri etaže, prizemlje i dva kata.Ta stara kuća na adresi 290 bila je u suvlasništvu oca i njegove braće na način da je svakome pripadao po jedan kat pri čemu je ocu pripao stan na drugom katu. U nastavku se nalazi kuća današnje anagrafske oznake 292. uz koju je već 50-tih bila podignuta radiona ( danas predmet tužbe O1). Između radione i te stare kuće roditelji su sagradili novu kuću tlocrtne površine 50m2 isto na tri etaže i time su zapravo nastale dvije kuće u bloku.

6.2. U kući oznake 292 živjeli su kao obitelj svi, često bi znao pomagati ocu u njegovom obrtu u radioni, a nakon što je otac otišao u mirovinu, preuzeo je obrt te u tu svrhu nastavio koristiti radionu. Sestra SK se je udala 80-tih, a kako njen suprug koji je porijeklom iz Hvara nije imao nekretnina te je bio podstanar u Splitu, zatražila je od njega i oca da joj omoguće odnosno osiguraju stan.Kako bi sestri osigurao stambeni prostor otac je kupio od svoga brata i još stan u prizemlju stare kuće (oznake 290). Ta kupnja je bila usmena, s tim da kuća na adresi 292 tad nije bila ni uplanjena ni legalizirana. Upravo iz navedenoga razloga upisano suvlasništvo kuće oznake 290 se je formalno protezalo i na kuću na adresi 292. Kasnije je sestra uspjela ishoditi da stric u odnosu na taj kupljeni stan u prizemlju papirnato " prebaci" svojoj majci (baka tužitelja) da bi ona to prebacila njegovoj sestri. Međutim dogodilo se to da se je sestra slijedom tih isprava, a kako je čestica na kojoj se nalaze obje kuće i 290 i 292 zapravo zemljišnoknjižno bila jedna, upisala i na kuću oznake 292 te nakon što je izvršena legalizacija i etažiranje obje kuće zapravo postala vlasnicom i stana i ostave koji se nalaze u zgradi oznake 292, a što je upravo predmet tužbe. Naveo je da je SK sa rođakom JK, sinom njegovog strica kojemu je pripao stan na prvome katu, dogovorila zamjenu na način da je njemu dala stan u prizemlju, a on je njoj zauzvrat dao stan na prvom katu čime je ona sa stanom na drugom katu dobila zapravo jednu stambenu dvoetažnu cjelinu koja je kao takva evidentirana u zemljišnim knjigama prilikom provedbe elaborata o etažiranju i u odnosu na koji je SK upisana kao etažna vlasnica. Tužitelj ne spori da je njegovoj sestri SK pripao stan u kući oznake 290, ali ono što spori jest da bi imala ikakva vlasnička prava u odnosu na predmet utuženja koji se nalazi u zgradi oznake 292.

6.3.Iskaz nastavlja navodeći da je povod ugovora od 20. prosinca 2013. godine bila smrt oca ŽK. Par dana prije zakazane ostavinske rasprave našli su se kod SK, majka, on i SK kako bi dogovorili podjelu obiteljske imovine. Ono što je činilo formalno njegovu imovinu oca odnosno ostavinsku masu je bio vinograd površine oko 1600m2, a u naravi je predstavljao maslinik, poljoprivrednu baraku od 30-ak kvadrata te jedan nelegalizirani objekt površine oko 300m2 koji se koristio kao skladište. U sastav ostavinske mase ulazila je i jedna mala čestica 20-ak kvadrata, a koja se nalazi na ulazu kuće oznake 290 i 292 i zapravo se koristi kao prilazni put. Od pokretnina otac je imao osobni auto te novčanu štednju. Također, imao je i pravo korištenja grobnoga mjesta. Od imovine koja nije bila formalno upisana na njegovo ima, a činila je sastavni dio ostavinske mase bila je i kuća sa radionom na adresi 292 te dvije garaže i konoba koje su se nalazile sjeverno od kuće 292, a bile su sagrađene također 70-tih godina, jednako tako nelegalizirane kao i kuća 292. Prvotni dogovor je bio da će se auto prodati i novac dati majci, novčana sredstva trebala su se podijeliti na tri dijela. Predložio je sestri da bira hoće li uzeti vinograd ili kuću sa radionom na adresi 292. Ona je tada predložila da se njoj dodijeli vinograd, a njemu ova kuća uz objašnjenje da je kuća ne zanima jer majka živi u njoj. Jednako tako, načelo su se dogovarali da će te dvije garaže i konoba će pripasti SK s tim da će mu ona na ime razlike vrijednosti tih nekretnina isplatiti iznos od 15.000,00 EUR, a što je kasnije uglavljeno u članak 6. ugovora od 20.12.2013. godine. Nakon tog načelnoga dogovora sestra mu je javila da joj treba još vremena kako bi se konačno odlučila, a kako je već tada bila zakazana ostavinska rasprava javni bilježnik im je dodijelio dodatni rok radi postizanja dogovora. U tom periodu našli su se kod majke u kući oznake 292. Majka je tada rekla da ona neće tražiti svoj dio vinograda ukoliko se sestra i on dogovore.

6.4.Na koncu su se i uspjeli dogovoriti, a SK je radi sastavljanja pisane forme tog dogovora našla odvjetnika Kalebića koji je napravio ugovor od 20. prosinca 2013. a kojeg su tog istog dana ujutro oko 9,00 sati potpisali u uredu odvjetnik da bi istog dana negdje oko 12,00 sati pristupili kod javnog bilježnika i istoga obavijestili o postignutom dogovoru te je slijedom toga i donijeto rješenje o nasljeđivanju koje je obuhvatilo formalnu imovinu iza pok. oca. Po tom dogovoru na ostavinskoj raspravi majka i on su se odrekli svog dijela vinograda koji je po dogovoru od 20. prosinca 2013. imao pripasti SK, a koja je i na koncu i realizirala upis prava vlasništva na svoje ime na toj čestici u zemljišnim knjigama.

6.5.Što se tiče ostavinske mase koja nije bila formalno upisana na oca, konkretno kuću oznake 292 sa radionom dogovorili su se da će ista pripasti njemu, a s obzirom da je cijela čestica na kojoj se nalaze kuće oznake 292 i 290 bila upisana na ime SK (razloge već ranije naveo) to su se na formalnoj razini dogovorili da će istu sestra darovati prvo majci, jer su htjeli da se osigura da majka dobije pravo doživotnog stanovanja, a potom majka njemu s tim da će pravo doživotnog stanovanja biti detaljnije regulirano upravo posljednjim ugovorom između njega i majke. Jedini razlog zašto je to tako ugovoreno je to što u tom trenutku kuća nije bila legalizirana niti etažirana pa je upravo to postavljeno kao rok za sklapanje navedenih ugovora. Naglasio je da ta imovina nije imovina sestre SK i da se ne radi o darovanju u klasičnom smislu već se radilo o podjeli naslijeđene imovine, a razlog članku 3 ugovora od 20. prosinca 2013. je upravo realizacija dogovora na formalnoj razini.

6.6.Navedenim ugovorom također su preuzeli zajedničku obvezu pokrenuti postupak legalizacije kuće oznake 292 i 290. Nositelj zahtjeva za legalizaciju je bio on obzirom da je kao branitelj imao određene olakšice financijske naravi. U tom postupku legalizacije također su sudjelovali ostali stanari zgrade istočno od zgrade 292 i 290, ali je ipak najveći dio aktivnosti po pitanju pribavljanja potrebnih papira vodio on. Postupak legalizacije je okončan nakon 3 godine. Nakon toga izvršen je upis etaža u zemljišnoj knjizi, a time i upis etažnog vlasništva SK i na etažama pripadajućim kući oznake 292 i na etažama pripadajućim kući 290. Smatrao je da je tad ispunjen uvjet iz dogovora od 20.12.2013. godine odnosno da je potrebno da SK ispuni preuzetu obvezu iz članka 3. te izvrši darovanje majci da bi ista mogla darovati etaže S3 i O1 u zgradi oznake 292 njemu. Međutim, SK se počela izmotavati.

6.7.Posebno upitan pojasnio je imovinsko stanje vezano uz vikendicu u [adresa] te stan u [adresa]. Vikendicu u [adresa] gradili zajedno otac i on. Otac je htio da se vikendica upiše kao suvlasništvo na tri dijela, na oca, tužitelja i sestru SK. Vikendica je 1995. prodana Đ, a novac su podijeli sukladno upisanim suvlasničkim dijelovima. U odnosu na stan u [adresa] u [adresa], radi se o stanu koje je gradila stambena zadruga Zora, zadrugari su bili otac, majka i on. U navedeni stan uselio se 1995. godine kada je neposredno prije, a kako bi uopće mogao useliti, stambenoj zadruzi Zora isplatio još dodatni iznos od 50.000,00 maraka za što je tada bio digao kredit, a što je bio preduvjet ZS Zora da bi im predali ključeve. Navedeni stan 2004. godine su mu otac i majka u svom suvlasničkom dijelu darovali te sam je danas upisan kao isključivi vlasnik.

6.8.Vezano uz obiteljske odnose i skrb prema majci iskazao je da je oduvijek bio zaštitnički nastrojen prema majci i sestri budući je otac nekad znao biti naglog ponašanja što je majka tolerirala. Danas je u dobrim odnosima sa majkom, nisu u zavadi, mada sestra zabranjuje majci da priča sa njim. Majka bi znala imati fluktuaciju u ponašanju na način kada je u dobro sa sestrom govori u njenu korist, a kada se porječkaju onda zove njega. O majci skrbi u vezi njenih svakodnevnih životnih potreba, donosi joj što god joj treba ( hrana, lijekovi), a ta briga traje u kontinuitetu. Tako je samo u zadnjih par mjeseci vodio ju na različite liječničke preglede ( oftalmolog, neurolog, ultrazvuk abdomena …). Sestra SK je jedno vrijeme (2017. -2020.) živjela i radila u Zagrebu te je zapravo majku u tom periodi ostavila samu, a da mu prethodno nije niti javila da odlazi na ovako dug period te bi je posjetila jednom mjesečno kada bi došla u Kaštela. Također, posljednjih 10 godina iznajmljuje kuću na Hvaru u turističke svrhe pa iz navedenog razloga izbiva iz kuće u [adresa] u periodu od 1. lipnja do 15. rujna. Zaključno je naveo da predmet ugovora od 20.12.2013. godine nije bilo i skrbništvo nad majkom niti se o tome raspravljalo, samo je bilo dogovoreno da će se osigurati majci pravo doživotnog korištenja kuće oznake 292, a koje pravo zapravo tužitelj majci niti ne osporava.

6.9.Posebno upitan od strane punomoćnika tužene pod 1. iz kojeg razloga je tužitelj odmah pristao na odreknuće od svog dijela vinograda uslijed činjenice da se je njegova sestra kako je sam tužitelj naveo prvotno bila premišljala kao i zbog čega se nije osigurao da dogovori prijenos nakon što se legalizacija i etažiranje provedu, tužitelj je naveo da je tako napravio jer je imao puno povjerenje u svoju sestru.

7.1. U stranačkom iskazu tužena pod 1. navela je da je tužitelj još za života oca ŽK dobio novosagrađeni stan u [adresa], i to 2/3 suvlasničkog dijela roditelj budući je ĐK bio upisan za 1/3 u koji se je brat ĐK uselio kada se oženio negdje 1995.godine. Na tragu tog darovanja otac je njoj darovao prizemlje u kući u [adresa] na adresi [adresa].U međuvremenu se je zamijenila sa rođakom JK tako da je njemu dala prizemlje, a on njoj prvi kat i potkrovlje. Dalje pojašnjava da obiteljska kuća na adresi [adresa] je kuća u kojoj su živjeli njeni roditelji te nije uplanjena niti legalizirana, a nalazi se na istoj zemljišnoknjižnoj čestici kao i kuća na broju 290. Temeljem navedenog darovanja otac joj je dozvolio da se upiše na cijeloj čestici, dakle time i na kuću na br.292 uz koju predmetna ostava, ranije radiona.

7.2.Navela je da smatra da ju je otac time za života darovao i kućom na broju 292 u kojoj su on i majka živjeli budući da kasnije nije ništa tražio u vlasničkom smislu u vezi takvog upisa. Mišljenja je da je brat već za vrijeme života oca popriličan dio imovine, kako izravno, tako i neizravno. Naime, vikendica u pored [adresa] bila je upisana kao suvlasništvo oca, brata i nje, svaki za 1/3, a nakon što je prodana po nagovoru brata radi podmirenja njegovih dugova 2005. godine njoj je dan jedan manji dio kupovnine, neadekvatan njenom suvlasničkom dijelu, ostatak je plaćen na bankovni račun majke koja je taj novac predignula i poplaćala bratova dugovanja.

7.3.Očitujući se na sadržaj ostavinske imovine iza oca ŽK navela je da se ista sastojala od prava korištenja groblja, auta te zemljišta odnosno vinograda u [adresa]. Pravo korištenja groblja podnijeljeno je između nje, brata i majke, auto je prodano, a novac podijeljen na jedanke dijelove dok je zemljište odnosno vinograd pripao njoj. Istaknula je da je dio tog zemljišta bio ranije izvlašten 2006., novac isplaćen njenoj majci koja je velik dio tog novca dala bratu. Imajući to u vidu sa bratom je dogovoreno da će ga isplatiti za dio vinigrada tako da bi u konačnici isti pripao u cijelosti njoj. Utoliko je uglavljeno u ugovoru od 20.prosinca 2013. da će s osnove razlike bratu isplaitit iznos od 15.000,00 EUR, što je ispoštovano.

7.4.Pojašnjavajući ugovorne odredbe ugovora od 20.prosinca 2013. navela je, a vezano za članak 1. da su se usuglasili u činjenici da brat koristi kuću na broju 292 te adresu jer je tu uistinu znao dolaziti i koristiti garaži, ali da je istu i ona koristila i to uglavnom u svrhu ostave. Nadalje, pojašnjavajući članak 3. iskazala je da su prethodno majka i ona razgovarale te se usuglasile da bi brat trebao imati nešto u [adresa] pa je tako izražena volje da bratu izvrši darovanje kako je uglavljeno u članku 3. Dakle, darovanje je željela izvršiti iz čiste empatije s tim da su na inzistiranje brata, a kako bi izbjegao plaćanje posjeda ugovorili da će prvo ona darovati majku, a potom majka njega i to sve po okončanju postupka legalizacije i uplanjenja kuće na broju 292 i radione, danas ostave.

7.5.Cijeli postupak legalizacije je zapravo ona inicirala te financiranja,a vodila ga je ŠK koja ima stan u kući na broju 290 sa istočne strane. Međutim, u postupku legalizacije došlo je do promjene u odnosima. Za vrijeme trajanja postupka legalizacije brat je postao poprilično naprasit, maltretirao ju je porukama optužujući je da odugovlači postupak legalizacije, pokušao iznuditi novac da ga isplati za ono što je predmet utuženja, a sa jednakim takvim ponašanjem i zahtjevima ophodio se prema majci. Jednom je tako, dana 12. rujna 2022. godine pljunuo prema majci te je udario nogom. Majka joj se obratila za pomoć požalivši se da joj je brat prijetio. Sve je to prijavila na policiji. Dakle, sveukupne okolnosti od sklapanja ovog spornog ugovora bitno su se promijenile, brat više ne bi dolazio nego što bi dolazio majci, a godinu i četiri mjeseca se uopće nije pojavljivao. Naglasila je da kad su sklapali sporni ugovor da je bilo riječi da bi brat preuzeo i obvezu brinuti se o majci, međutim to nije nikada stavljeno u ugovor jer brat nije htio preuzeti takvu obvezu.

7.6.Dakle, kao glavni razlog zašto nije došlo do realizacije darovanja tužena pod 1. navela je da je to iz razloga što se brat nije htio dogovoriti u vezi brige za majku niti se je brinuo za majku svo vrijeme od kada je otac umro. Da je bilo suprotno, ne bi bilo problema i darovala bi bratu ono što smo se dogovoreno u ugovoru od 20. prosinca 2013. godine.

7.7.Pojasnila je da je navedenu ugovorenu obvezu darovanja shvatila tako da se radi o dobrovoljnom darovanju bez ikakve obveze, a koja bi se trebala realizirati kada se izvrši legalizacija, a sve iz razloga jer je sva imovina bila već na njoj upisana. Sam tekst ugovora je sastavio odvjetnik Kalebić kojeg je ona predložila dok je brat odlazio na daljnje razgovore i oblikovanje samog ugovora. Nakon provedene legalizacije pozvala je majku na sklapanje ugovora, ali majka nije htjela prihvatiti darovanje navodeći da je tužitelj svoje dobio, i više nego što ga pripada te da uopće ne dolazi niti se brine o njoj. Upravo zbog navedenog da majka i dalje ne želi primiti darovanje, dok je ona ne može na to prisiliti. Ona sama ne želi izravno izvršiti darovanje upravo iz razloga lošeg ponašanja brata prema majci.

7.8.Što se tiče skrbi i brige o majci potvrdila navode tužitelja da ju je u prošloj godini tri puta odveo na pregled, ali da je to učinio nakon što dugi period nije dolazio do majke. Postupak lišenja poslovne sposobnosti majke da je pokrenula u dogovoru sa majkom iz razloga jer je željela da se ona i na formalnoj razini brine o majci i bude njen skrbnik. Također, istaknula je da je dala otkaz kako bi se mogla brinuti o njoj. Iako je za vrijeme Covida bila u Zagrebu, dolazila bi kod majke svakih 15-ak dana, a za majku se brinuo u tom periodu njen sin koji tu živi. Za vrijeme dok iznajmljuje kuću na Hvaru dok nije tu, angažirala je ženu da bude sa njenom majkom. Sve tekuće troškove kuće na broju 292 snosi njena majka, ponekad joj i ona pomogne, s tim da troškove vode za obje kuće snosi ona.

8.1.Predmet spora identificiran je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića koji je utvrdio je da č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 775 m2 u u naravi predstavlja stambenu kuću od tri etaže, s okućnicom, anagrafske oznake: [adresa]. Konstatirao je da je izvršio uvid u arhivsku građu katastra te je utvrdio da :

- prije nove izmjere i nove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] predmetnu nekretninu predstavljale su: č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji oblik je prikazao u skici vještva zelenom bojom

- 2019. godine u novoj izmjeri i novoj zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] postaje važeća, a kojom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dobiva današnji oblik i površinu.

8.2.Nadalje, uvidom u zemljišnoknjižno stanje utvrdio je da je predmetna č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] etažirana (podijeljena na samostalne uporabne cjeline). Elaborat etažiranja predmetnog objekta izradio je Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Čavala Vanja broj: T.D. 02/19-E, po kojemu je izdana Potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama od Grada Kaštela, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, klasa: 361-08/19-01/0015, od [adresa], 13. lipnja 2019.godine. Slijedom iznijetih utvrđenja, a nakon provedenog očevida na licu mjesta vještak je opisao da je predmet postupka predstavlja:

- STAN 3 u elaboratu etažiranja oznake S3, u grafičkom dijelu elaborata označen oker šrafurom, u naravi stambeni prostor (troetažni stan) smješten u zapadnom dijelu etaža prizemlja, prvog kata i drugog kata zgrade, ukupne podne površine 98,50 m2, koji se sastoji od verande, stepeništa, dvije ostave, dnevnog dijela, kuhinje, sobe i kupaonice u prizemlju; od stepeništa, dvije sobe, wc-a i kupaonice na prvom katu te od stepeništa i sobe na drugom katu. Pripadci samostalne uporabne cjeline STAN 3 oznake S3 su: lođa (na prvom katu zgrade), ukupne podne površine 5,20 m2 i lođa (na drugom katu zgrade), ukupne podne površine 4,89 m2. STAN 3 u z. k. ulošku [broj ZK uloška] predstavlja suvlasnički dio: 214/1294 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2)

- OSTAVA 1, u elaboratu etažiranja oznake O1, u grafičkom dijelu elaborata označena tamno zelenom šrafurom, u naravi pomoćni prostor ( dvoetažna ostava) smještena u sjeverozapadnom dijelu etaža prizemlja i prvog kata zgrade, ukupne podne površine 46,22 m2, koji se sastoji od prostora ostave i wc-a u prizemlju te od prostora ostave na prvom katu. OSTAVA 1 u z. k. ulošku [broj ZK uloška] predstavlja Suvlasnički dio: 54/1294 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4).

8.3.Postupak izdavanja potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama pokrenuli se tužena pod 1. tužitelj, JK, ČK te NK pod brojem klase 361-08/19-01/0015. Dana 13.lipnja 2019. nadležno upravno tijelo Grada Kaštela potvrdilo je da stambena zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa] sadrži sljedeće posebne samostačne uporabne dijelove

- prizemlje ( stan 1- istočni dio, stan 2-jugozapadni dio , stan 3-zapadni dio, ostava 1-sjeverozapadni dio, ostava 2-sjeveroistočni dio, garaža 1-sjeverni dio

- prvi kat ( stan 4-istočni dio, stan 5-jugozapadni dio, garaža 2-sjeverni dio, garaža 3-sjeverni dio)

- drugi kat ( stan 6 istočni dio ).

8.4.Čitanjem Međuvlasničkog ugovora od 02.travnja 2020. sud utvrđuje da su suvlasnici nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], U 3911 k. o. [katastarska općina] SK, GK, ČK i JK suvlasničke dijelove odlučili povezati sa samostalnim uporabnim cjelinama na način da je suvlasnički dio SK povezan sa posebnim dijelovima zgrade – samostalnim uporabnim cjelinama :

- STAN 5 (S5)

- STAN 3 (S3)

- GARAŽA 1 (G1)

- OSTAVA ( O1).

8.5.Nadalje, čitanjem Međuvlasničkog ugovora, konkretno članka 2. razvidno je da su stranke tog ugovora prethodno ishodile

- Elaborat etažiranja oznake 02/19-E iz veljače 2019. izrađen od IK ured ovlaštenog inženjera građevinarstva

- Rješenje o izvedenom stanju Grada Kaštela Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju klasa UP/I-361-03/13-02/3131 od 21.prosinca 2016.

8.6.Pregledom aktualnog (na dan 21.studenog 2025.) i povijesnog zemljišnoknjižnog stanja za nekretninu oznake 6244, ZU 12709, k. o. [katastarska općina] utvrđuje se da je temeljem navedene potvrde i međuvlasničkog ugovora izvršen upis samostalnih uporabnih cjelina te je tužena pod 1. upisana kao etažni vlasnika STANA 5. STANA 3, GARAŽE 1 i OSTAVE 1.

8.7. Iz naprijed iznijetog sud utvrđuje da je na čestici oznake 6422, k. o. [katastarska općina] legalizirana, uplanjena i etažirana zgrada koja nosi anagrafsku oznaku cesta dr.[adresa], a u kojoj se nalaze samostalne uporabne cjeline koje su upisane kao etažno vlasništvo tužene pod 1., među kojima su i utužene STAN 3 i OSTAVA 1.

9. 1.Nadalje, analizirajući isprave koje svjedoče o povijesti nastanka predmetne čestice za utvrditi je sljedeće.

9.2. Prema zapisniku iz postupka preoblikovanja od 10.siječnja 2012. nekretnina u površini od 315 m2 opisana kao dvorište (127 m2), garaža (38m2), kuća (54m2), kuća (50m2), pomoćna zgrada (31m2) i spremište (15m2) u postupku preoblikovanja dobila je oznaku čest. zem. [katastarska čestica], a odgovarala je nekretnini katastarske oznake 54/1. Nekretnina katastarske oznake 54/1 prikazana je u nalazu i mišljenju vještaka Ćorića i označena zelenom bojom iz čega je vidljivo da na istoj danas se nalazi zapadni dio stambene zgrade koji se proteže u pravcu sjever-jug dok se istočni dio te zgrade nalazi na nekadašnjoj čestici katastarske oznake 53/1.

9.3.Navedena čestica oznake čest. zem. [katastarska čestica] u daljnjem postupku poništena je i pripojena nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] kako to proizlazi iz zapisnika o preoblikovanju od 16.srpnja 2012.

9.4.Dakle, zapadni dio koji se proteže u pravcu sjever – jug ranije je nosio oznaku 6248, površine 315 m2, a danas je dio čest. zem. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja stambenu zgradu anagrafske oznake [adresa], a u kojem dijelu se nalaze samostalne uporabne cjeline upisane u korist tužene pod 1., uključujući i utuženi stan i ostavu.

10.Čitanjem ugovora od darovanju od 20.prosinca 2013. sklopljenog između tuženice pod 1., tužitelja i tužene pod 2. sud utvrđuje sljedeće:

- da su stranke se suglasile da je tužena pod 1. upisana vlasnica za 2/3 dijela nekretnina upisanih u ZU 3359, k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] ukupne površine 315 m2 koja se sastoji od dvorišta 127m2, garaže 38 m2, kuće 54 m2, kuće 50m2, pomoćne zgrade 31m2 od čega tužitelj koristi kuću 50m2 i pomoćnu zgradu 31 m2, a tužena pod 2. živi u kući površne 50 m koja nosi oznaku [adresa]

- stranke su se suglasile i da je za navedene nekretnine pokrenut postupak legalizacije kao i da je u tijeku ostavinski postupak iza pok.[katastarska općina]

- člankom 3. Ugovora tužena pod 1. preuzela je obvezu nakon pravomoćnog okončanja postupka legalizacije i postupka etažiranja darovati tuženoj pod 2. kuću 50m2 i pomoćnu zgradu 31 m2 zajedno sa pripadajućim zemljištem, a tužena pod 2. se obvezala da će nakon darovanja tužene pod 1. darovati te nekretnine tužitelju pri čemu će zadržati pravo stanovanja u darovanim nekretninama što će detaljnije biti uređeno ugovorom o darovanju između tužene pod 2. i tužitelja

- člankom 5. Ugovora stranke su se suglasile da će tužitelj i tužena pod 2. u ostavinskom postupku iza pok. ŽK odreći se njima pripadajućeg dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (ranije 3370/1), UZ 3360 [adresa].

- člankom 6. ugovora tužena pod 2. obvezala se tužitelju isplatiti iznos od 15.000,00 EUR s osnove razlike vrijednosti pripadajućih nekretnina.

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju broj O-3373/13 od 20.prosinca 2013. iza pok.ŽK utvrđeno je da su nasljednicima proglašeni supruga HK, sin ĐK i kćer SK koji su sporazumom podijelili naslijeđenu imovinu na način da je :

- tužitelju pripala 1/2 od 1/3 suvlasničkog dijela ostavitelja na čest.zem. nove oznake 6249, k. o. [katastarska općina] te 1/3 prava korištenja grobnog mjesta

- tuženoj pod 1. pripala ½ od 1/3 suvlasničkog dijela ostavitelja na čest.zem.nove oznake 6249, k. o. [katastarska općina], nekretnina oznake 2156 površine 1.739 m2, k. o [katastarska općina] (stara oznaka 3370/1), 1/3 prava korištenja grobnog mjesta te 1/3 na dva novčana depozita

- tuženoj pod 2. pripala je 1/3 prava korištenja grobnog mjesta, osobno vozilo, 2/3 na dva novčana depozita te potraživanje prema HZMO s osnove neisplaćene mirovine.

12.1.Ono što je potrebno utvrditi jest je li pored navedene imovine ostavinsku masu iza pok.ŽK činila još koja imovine. Naime, tužitelj tvrdi da je i obiteljska kuća (danas na broju 292) koju je otac sagradio između obiteljske kuće u suvlasništvu oca i njegovog brata ( danas na broju 290) i radionice ( danas ostava) sjeverno od te kuće predstavlja imovinu koja je činila sastavni dio ostavinske mase, a na kojoj je tužena pod 1. kako tada, tako i danas upisana kao suvlasnica. Razlog navedenom jest činjenica da su obje kuće bile neuplanjene i u naravi se nalazile na istoj čestici pa je tužena pod 1. upisavši se temeljem darovnog ugovora čiji predmet se odnosio na kuću broju 290 upisala kao suvlasnik cijele čestice.

12.2.S druge strane tužena pod 1. iskazuje da joj je otac po izvršenom darovanju dozvolio da se upiše kao suvlasnik cijele nekretnine te da je time smatrala da joj je otac darovao i obiteljsku kuću na broju 292 u kojoj su živjeli otac i majka kao i da je to učinjeno jer je tužitelj ranije obdaren stanom u [adresa], te sredstvima ostvarenim prodajom vikendice.

13.Navedeni dio iskaza tužene pod 1. sud ne cijeni vjerodostojnim jer je u suprotnosti sa ispravama koje prileže spisu. Naime, na zapisniku u postupku preoblikovanja od 10.siječnja 2012. tužena pod 1. pojašnjavajući na što se odnosi njen upisani suvlasnički dio na cijeloj čestici oznake 6248 navela kako bi taj suvlasnički dio u naravi predstavljao prvi kat i potkrovlje zapadnog dijela obiteljske kuće dok bi JK pripadalo prizemlje zapadnog dijela te kuće na ime njegovog suvlasničkog udjela od 1/3. Navedeno je i to da je tužena pod 1. stekla suvlasnički udio na temelju darovnih ugovora iz 1999. te da s obzirom na neprovedivost ugovora će se sačiniti elaborat kuće i okućnice s tim što bi onda SK svoj određeni suvlasnički dio prenijela ocu ŽK (koji je također prisustvovao ročištu) i to kuću u površini od 50 m2, pomoćnu zgradu u površini od 31 m2, spremište u površini od 15 m2, garažu u površini od 38 m2 i dio dvorišta. Da je tužena pod 1. smatrala i kuću na broju 292 svojim vlasništvo, kako to sada tvrdi, onda bi zasigurno i tu kuću navela kao dio suvlasničkog dijela.

14.Dakle, navedeno zapravo potvrđuje navode tužitelja da je otac ŽK tuženoj pod 1 darovao stan koji se je nalazio u obiteljskoj kući u kojem je stan u prizemlju imao i njihov rođak JK, a koja kuća se nalazi na broju 290. Dok je obiteljska kuća u bloku na broju 292 označena kao kuća u površini 50 m2, bila vlasništvo ŽK zajedno sa pomoćnom zgradom, spremištem i garažom.

15.Slijedom navedenog sud utvrđuje da navedena imovina čini sastav ostavinske mase iza pok. ŽK, ali koja zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja nije bila upisana kao njegovo formalno vlasništvo već kao suvlasništvo tužene pod 1. iako ona to stvarno i faktički nije bila.

16.Nastavno na navedeno preostaje ocijeniti pravni i stvarni značaj ugovora od 20.prosinca 2012.

17.Tvrdnje tužene da bi obećala darovanje su kontradiktorne samom njenom iskazu i to u dijelu kada obrazlaže razlog preuzimanja obveze darovanja. Naime, tužena tvrdi da se je odlučila darovati kuću i pomoćnu garažu iz razloga empatije prema tužitelju jer je htjela da tužitelj nešto ima u [adresa] dok s druge strane tvrdi da je tužitelj već za života obdaren prekomjerno '' na ovaj ili na onaj način'' budući mu je pripao stan u [adresa] kao i značajna sredstva od prodaje kuće. Ne ukazuje se logičnim niti smislenim da netko tko bi zamjerao toj istoj osobi iz altruističkog razloga odlučio darovati kuću pa utoliko takvo objašnjenje uglavljenja obveze darovanja se ne smatra održivim i prihvatljivim.

18. Ostavinska rasprava u postupku iza pok.ŽK na kojoj je među nasljednicima postignut dogovor o diobi održana je dana 20.prosinca 2013. godine kada je donijeto rješenje o nasljeđivanju. Istog dana sklopljen je predmetni ugovor od 20.prosinca 2012.

19.Analizom odredbi navedenog ugovora jasno je da se radi o uređenju međusobnih imovinskih odnosa unutar obitelji parničnih stranaka, a s obzirom na imovinu njime obuhvaćenu (izuzevši kuću površine 54 m2 za koju je nesporno da je vlasništvo tužene pod 1. za 2/3 – prvi kat i potkrovlje) : kuća površine 50 m2, anagrafske oznake [adresa], garaža površine 38 m2, pomoćna zgrada površine 31 m2 i spremište površine 15 m2, nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] (stare oznake 3370/1) – formalnu i neformalnu ostavinsku masu iza pok.ŽK, za zaključiti je da su parnične stranke navedenim ugovorom zapravo uredile diobu naslijeđenih nekretnina iza pok.ŽK. Navedeni zaključak dodatno potvrđuje i činjenica da je ugovor zaključen u tijeku ostavinskog postupka kako je to razvidno iz čl.1 e).

20.Utoliko sud cijeni odnosno tumači članak 3. navedenog ugovora kojim su se stranke suglasile da se tužena pod 1. obvezuje darovati tuženoj pod 2. kuću površine 50 m2 anagrafske oznake [adresa] i pomoćnu zgradu površine 31 m2, a ova potom darovati ih tužitelju kao način realizacije na formalnoj razini među nasljednicima postignutog sporazuma o diobi.

21.Za navesti je da su sve obveze preuzete navedenim ugovorom ispunjene izuzev ove iz članka 3. Tako je tužena pod 1. isplatila tužitelju iznos od 15.000,00 EUR ( članak 6.) dok su se tužitelj i tužena pod 2. odrekli svog dijela čest. zem. [katastarska čestica] u korist tužene pod 1., a što je vidljivo iz zemljišnoknjižnog uloška broj ZU 3360 gdje je tužena pod 1. upisana kao isključiva vlasnica.

22.Ono što sud smatra potrebnim naglasiti jest da darovanje vlastite imovine predstavlja primarno dobrovoljan čin koji kao takav isključuje mogućnost prisile (time i utuženja) na darovanje jer je darovanje ugovor koji se se temelji na dobrovoljnosti i suglasnosti obiju ugovornih strana.

23.Međutim, u konkretnom slučaju uglavljena obveza na darovanje nekretnine jest formalne naravi i ne predstavlja stvarno darovanje vlastite imovine tužene pod 1. već se radi o preuzimanju obveze u vezi realizacije diobe nekretnina koje su predstavljale vlasništvo time i ostavinsku masu iza pok.ŽK, a sve iz razloga nesređenog zemljišnoknjižnog stanja u vrijeme sklapanja ugovora.

24.Dospijeće ispunjenja te obveze vezano jest uz pravomoćno okončanje postupka legalizacije i postupka etažiranja. Dakle, tužena pod 1. obvezala se je darovati tuženoj pod 2. kuću i pomoćnu zgradu, što danas predstavlja STAN 3 (E-2) i OSTAVU 1(E-4) zgrade na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ZU 12709 i to kad se okonča postupak legalizacije i etažiranja, a tužena pod 2. se obvezala prenijeti darovanjem nekrenine tužitelju. Tužena pod 2. ugovorom o darovanju od 08.lipnja 2020. ovjerenog u potpisu od strane javnog bilježnika Tatjane Perić, broj OV-150/2021 od 12.siječnja 2021. darovala tužitelju predmetne nekretnine.

25. Postupak legalizacije okončan je donošenjem rješenja o izvedenom stanju 2016. godine, elaborat etažiranja oznake 02/19-E izrađen je 2019., a potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama na temelju koje je provedeno etažiranje u zemljišnoj knjizi donijeta je 2019.godine.

26.Dakle, proizlazi da je ostvarena okolnost koja je uvjetovala dospijeće obveze iz članka 3. Ugovora kako bi se finalizirala dogovorena podjela.

27. Tužena pod 1. tvrdi da navedenu obvezu nije izvršila isključivo iz razloga jer je tužitelj odustao od brige i skrbi za tuženu pod 2. S tim u vezi za istaći je da briga, skrb i uzdržavanje tužene pod 2. nije bila uglavljena niti kao uvjet niti kao odlučujuća pobuda radi preuzimanja ove obveze niti je u ikakvom kontekstu uglavljena ili spomenuta u ugovoru, pa tužena pod 1. ne može ispunjenje svoje obveze samovoljno, izvan ugovornog određenja postavljati kao uvjet ispunjenje preuzete obveze.

28.Odredbom članka 9. ZOO-a propisano je da je sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.

29. Kako je nesporno da nije izvršena ugovorna obveza o sklapanju ugovora o darovanju između tužene podo 1. i tužene pod 2. to je osnovano primjenom izloženog materijalnog prava u odredbi članka 9. ZOO-a naložiti joj ispunjenje te obveze upravo onako kako je među strankama ugovoreno u članku 3. Iz tog razloga ukazuje se osnovanim prihvatiti drugoistaknuti podredni tužbeni zahtjev te naložiti tuženoj pod 1. i pod 2. sklapanje ugovora o darovanju u roku od 15 dana kojeg će u protivnom zamijeniti ova presuda. Odluka o navedenom sadržana je u točki III.izreke presude.

30.Glavni tužbeni zahtjev nema pravnog uporišta u utvrđenom činjeničnom stanju jer navedeni ugovor na način kako sastavljen i na način kako su stipulirane obveze stranaka nema značaj isprave koji ima potenciju biti neposredni pravni osnov stjecanja prava vlasništva u korist tužitelja. Prvopostavljeni podredni zahtjev također nije osnovan jer ugovor od 20.prosinca 2013. nije pravna osnova za izravan prijenos vlasništva sa tužene pod 1. na tužitelj. Odluke o ovim tužbenim zahtjevima sadržane su u točkama I.i II izreke.

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1., 151. i 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 38/23, 107/25, dalje OT). Tužitelju je priznat parnični trošak u iznosu od 4.441,85

EUR, a odnosi se na :

- troškove odvjetničkog zastupanja u iznosu od 3.937,50 EUR , a sastoje se od troška sastava tužbe po Tbr.7.t.1. 250,00 EUR, troška sastava 4 obrazložena podneska iz Tbr.8.t.1. (29.04.2022.,20.05.2022.,25.08.2022., 18.10.2023.) 250,00 EUR po podnesku,

troška sastava ostalih podnesaka iz

Tbr.8.t.3.(18.10.2023.,19.12.2024.,24.11.2025. i 11.03.2026.), 125,00 EUR po podnesku, troška zastupanja na ročištima iz Tbr.9.t.1.( 06.09.2022.,03.04.2024.,01.10.2024.,13.12.2024.,14.11.2025.,07.01.2026.,10.02.20 26.,24.03.2026.) po 250,00 EUR svako, troška zastupanja na ročištu iz Tbr.9.t.2. (19.05.2022., 17.12.2025.) 125,00 EUR svako, troška zastupanja na ročištu iz Tbr.9.t.5. (04.04.2022.) 62,50 EUR, troška pristupa na ročište za objavu u iznosu od 125,00 EUR.

- troška sudske pristojbe na tužbu i presudu 106,18 EUR

- troškova vještačenja 398,17 EUR.

32.Zahtjev za naknadu troška u preostalom iznosu od 687,50 EUR odbijen je kao neosnovan.

U Splitu,15.svibnja 2026.

SUDAC

Branka Šolić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Podnosi se ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tužene pod 1.

- tuženoj pod 2. osobno