REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br.Ovr.181/2026

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja FK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Dolores Svitlanović, odvjetnici iz Zagreba , protiv protivnika osiguranja EK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 15. svibnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 24. travnja 2026., a koji glasi:

" Radi osiguranja predlagateljeve nenovčane tražbine na zaštitu i ostvarenje te uživanje u vlasništvu predmetne nekretnine te radi zaštite pravnog reda i radi sprečavanja nasilja

određuje se privremena mjera

zabranom protivniku osiguranja otuđiti i opteretiti cjelokupnu (1/1) nekretninu upisanu kod Općinskog suda u Dubrovniku, ZK odjel Dubrovnik, katastarska općina [katastarska općina], upisana u broj ZK uloška [broj ZK uloška] kat. čest. [katastarska čestica] STAMBENA ZGRADA I DVORIŠTE površine 458 m2 i to 11. suvlasnički dio: 7820/49619 etažno vlasništvo (E- 3) stann S1 na prvom katu ukupne korisne površine 66,50 m2 kojem pripada sporedni dio (terasa) korisne površine 97,10 m2

te upisom zabilježbe ove privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja u Zemljišnoknjižnom odjelu Dubrovnik Općinskog suda u Dubrovniku.

Određuje se upis zabilježbe ove privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja u Zemljišnoknjižnom odjelu Dubrovnik Općinskog suda u Dubrovniku glede nekretnine označene pod točkom 2 izreke ovog rješenja te se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Dubrovnik Općinskog suda u Dubrovniku provesti navedeni upis.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do proteka roka od 30 dana od dana pravomoćnog okončanja parničnog postupka u kojeg je predlagatelj upućen rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku broj O-1041/2025 od 1. travnja 2026.“

Obrazloženje

1.1. U svom prijedlogu, zaprimljenom pred sudom dana 24. travnja 2026. predlagatelj osiguranja navodi da je on rješenjem ovog suda od dana 1. travnja 2026. donesenog u ostavinskom predmetu pod poslovnim brojem O-1041/2025 upućen u roku od 15 dana od nastupa pravomoćnosti tog rješenja pokrenuti parnicu radi utvrđenja da nekretnina koja je opisana u prijedlogu izreke bračna stečevina protivnice osiguranja i pok. GK, svakog za ½ dijela. Predlagatelj osiguranja smatra da nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, iako je formalno odnosno nominalno upisana kao isključivo vlasništvo protivnice osiguranja. To proizlazi iz izričitog dogovora protivnice osiguranja i pok. GK, s kojim su bili upoznati članovi obitelji , tako osobito iz vremena stjecanja predmetne nekretnine te načina njezina financiranja. Pok. GK i protivnica osiguranja su sklopili brak 1975., koji je brak razveden 1995. Predlagatelj osiguranja navodi da su se isti neposredno po razvodu pomirili i nastavili živjeti zajedno, a 2025. su ponovno sklopili brak. Odlučnom smatra okolnost da su oni kontinuirano živjeli u zajednici života koja po svim svojim obilježjima predstavlja izvanbračnu zajednicu izjednačenu sa brakom, pri čemu formalni razvod nije imao za posljedicu stvarni prekid njihove zajednice. Predmetna nekretnina je kupljena 2018., u vrijeme trajanja te zajednice, i to sredstvima pok. GK koji je osigurao novac, dok je protivnica osiguranja bila tek formalni nositelj kupnje, a nekretnina se od samog početka koristila kao zajednička obiteljska imovina. Predlagatelj smatra da sama činjenica da je nekretnina upisana na protivnika osiguranja nema nikakav stvarni značaj u odnosu na njenu pravnu prirodu budući da je u konkretnom slučaju riječ o tipičnoj situaciji gdje su zajednička sredstva korištena za stjecanje imovine koja se iz različitih razloga vodi na jednog člana zajednice. Naglašava da ne postoji nikakav sporazum po kojem bi se pok. GK odrekao svog suvlasničkog dijela u predmetnoj nekretnini. Ocjenjuje da bi svako drugo tumačenje predstavljalo grubo izigravanje smisla instituta bračne stečevine, te omogućilo protivnici osiguranja da zadrži imovinu koja očito i nesporno potječe iz zajedničkog života i sredstava. Drži da iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da bi predmetna nekretnina bila stečena za vrijeme trajanja zajednice života pok. GK i protivnice osiguranja, te da bi predstavljala njihovu bračnu stečevinu, formalnom upisu unatoč, pa je time vidljiva dokazanost odnosno barem znatna vjerojatnost istinitosti i osnovanosti predlagateljevih navoda. Dalje navodi da to proizlazi iz javnih isprava (zemljišnoknjižnih, MUP-ovih i dr.) ali i činjenice da je protivnica osiguranja u ostavinskom postupku samo paušalno otklonila tvrdnje predlagatelja i nije ponudila nikakve dokaze da bi nekretninu kupila svojim novcem. Iz dosadašnjeg ponašanja protivnice osiguranja i to osobito činjenice korištenja predmetne nekretnine u komercijalne svrhe (iznajmljivanje i slično), ali i toga da je nakon donošenja rješenja u ostavinskom postupku otvoreno najavljeno kako će fiktivno otuđiti predmetnu nekretninu, jasno proizlazi opasnost od izglednog sprečavanja naplate citirane predlagateljeve nenovčane tražbine, odnosno opasnost znatne neizvjesnosti pri ostvarenju tražbine. Zbog navedenog predlagatelj smatra da su se u konkretnom slučaju ispunili uvjeti za donošenje tražene privremene mjere, ne samo radi osiguranja predlagateljeve tražbine, već i radi očuvanja pravnog reda i sprečavanja nasilja. Predlagatelj također smatra da određivanjem privremene mjere protivnici osiguranja neće nastati nikakva šteta, jer njome predlagatelj traži upis zabrane otuđenja i opterećenja, a ne ovrhu, i ista ne bi dovela do nikakve promjene u imovini protivnice osiguranja, pa se poziva na odredbu čl. 344. st.2. OZ-a. Dodatno ističe da se uvjeti za pokretanje parnice u koju je predlagatelj upućen nisu još ispunili, a to pripisuje sustavnom opstruiranju od strane protivnice osiguranja. Rješenje nije primila JK, koja je neposredno povezana s predmetnom nekretninom i istu koristi davanjem u najam, uporno izbjegava primitak pošiljaka, iako je o svima uredno obaviještena. Takvo postupanje, smatra predlagatelj, nije izolirano niti slučajno, već očito predstavlja svjesno i koordinirano izbjegavanje primitka sudskih pismena. Predlagatelju je poznato da protivnica osiguranja ostvaruje financijsku korist od predmetne nekretnine i prosljeđuje je JK, i one zajedno opstruiraju predlagatelja da u kratkom roku pokrene parnicu u koju je upućen. To po predlagatelju predstavlja zloupotrebu procesnih prava, a koje ne smije proizvoditi štetne pravne posljedice za predlagatelja. Stoga predlaže prihvatiti prijedlog za određivanje privremene mjere.

1.3.Kao dokaz svojih tvrdnji dostavlja izjave ŽK i AK, izvadak iz Matice rođenih za protivnicu osiguranja i pok. GK, rješenje pod poslovnim brojem O.1041/2025 od 1. travnja 2026., izvadak iz Matice vjenčanih za GK i EK, izvadak iz zemljišne knjige za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uvjerenje o prebivalištu za pok. GK i EK, oporuku GK sastavljenu pred javnim bilježnikom Lucom Bronzan iz Dubrovnika dana 6. kolovoza 2025., smrtovnicu iza pok. GK. Naknadno podnescima od 29. travnja 2026. dostavlja ugovor o kupoprodaji nekretnine od 31.1.18., punomoći, ugovor o kupoprodaji idealnog dijela nekretnine od 22.2.18., dodatak ugovoru od 27.8.19., potvrdu od 29.3.19., a podneskom od dana 5. svibnja 2026. i fotografije.

2.Prijedlog nije osnovan.

3.1. Sukladno čl. 341.st.2. Ovršnog zakona (Narodne novine br,112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 –dalje OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

3.2. Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

4. Iz dostavljenog rješenja donesenog u ostavinskom postupku iza pok. GK vidljivo jest da je ovdje predlagatelj osiguranja upućen pokrenuti parnicu protiv ovdje protivnice osiguranja radi utvrđenja da bi polovina stana na kojem se traži određivanje mjere zabrane otuđenja i opterećenja predstavljalo bračnu stečevinu pok. GK. Iz izvatka iz Matice vjenčanih proizlazi da su pok. GK i EK brak, u kojem su bili u trenutku njegove smrti, sklopili 23. svibnja 2025. Iz dostavljenih rodnih listova za navedene bračne drugove vidljivo je da su već ranije jedno s drug im sklapali brak, i to 28. prosinca 1975., a navedeni brak je razveden 21. lipnja 1995. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetni stan vidljivo jest da je upisana vlasnica za cjelinu EK, i da je kao takva upisana sigurno od 2019. (jer od tada u navedenom ulošku nije bilo promjena). Iz uvjerenja o prebivalištu vidljivo jest da su i pok. GK i protivnica osiguranja imali prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 22. srpnja 1976. pa nadalje. Iz oporuke pok. GK vidljivo jest da je svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostavio supruzi, a djeci po pola ako bi supruga preminula prije njega i u tom slučaju mu je želja da se stan u [adresa] koristi isključivo za iznajmljivanje i poboljšanje uvjeta života. U izjavama koje su dostavljene davateljice izjava potvrđuju životnu zajednicu pok. GK i protivnice osiguranja u vremenu kada nisu bili u braku, te događanje telefonskog razgovora u kojem je protivnica osiguranja rekla da će otuđiti stan.

5. Da bi sud udovoljio prijedlogu za određivanje privremene mjere potrebno je da dva zakonom predviđena uvjeta budu kumulativno zadovoljena, i to u stupnju vjerojatnosti. Sud u ovom konkretnom slučaju nalazi da ni jedan od dva propisana uvjeta nije zadovoljen na način kako to zakon predviđa.

6. Kod ocjene da li postoje i da li su kumulativno ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere, sud najprije treba ocijeniti vjerojatnost predlagateljeve tražbine. Ovdje najprije treba istaknuti da predlagatelj svoju tražbinu definira kao „zaštitu i ostvarenje te uživanje u vlasništvu predmetne nekretnine te radi zaštite pravnog reda i radi sprečavanja nasilja“. Sprečavanje nasilja je jedan od uvjeta za određivanje mjere, ne tražbina, a zaštita pravnog reda je općenita formulacija koja ovisi o tumačenju stranke, također ne tražbina. Dakle sud ovdje može razmatrati samo onaj dio koji se odnosi na zaštitu i ostvarenje, te uživanje vlasništva. Iz prijedloga jasno je da predlagatelj osiguranja želi utvrditi da bi stan, na kojem je protivnica osiguranja upisana kao vlasnica u cjelini, bio bračna stečevina nje i njegovog oca, sa pretenzijom da u okviru ostavinskog postupka bude utvrđen nasljednikom pok. GK i u odnosu na tu nekretninu. Dostavljenim ispravama i svojim navodima predlagatelj osiguranja želi učiniti vjerojatnim da bi stan u pitanju bio stečen za vrijeme izvanbračne zajednice i da je kupljen sredstvima pok. GK. U dijelu vezano za sredstva prijedlog je u navodima kontradiktoran jer najprije kaže da je sredstva za kupnju osigurao pok. GK, a odmah zatim da se radilo o zajedničkim sredstvima. Ono što je iz svih isprava vidljivo jest da je protivnica osiguranja upisana kao vlasnica nekretnine, da u trenutku stjecanja nekretnine, i dugo prije i poslije toga, nije bila u braku sa pok. GK, da se pok. GK ne spominje u nijednoj ispravi vezano za kupnju predmetnog stana. Argument da je volja pok. GK izražena u oporuci bila da se stan koristi za iznajmljivanje jest točan, ali je izvučen iz konteksta tog dokumenta – naime u oporuci pok. GK sve ostavlja supruzi, protivnici osiguranja, a ako ona premine prije njega on (sada kao njen nasljednik, oboje ih nema) ostavlja imovinu (koju je on naslijedio od nje) na tako opisani način. Ostavinski sud je smatrao pravo predlagatelja osiguranja manje vjerojatnim, a iz dostavljene dokumentacije sud nije stekao uvjerenje da bi baš u vrijeme stjecanja predmetnog stana egzistirala životna zajednica pok. GK i protivnice osiguranja i da bi stan predstavljao njihovu zajedničku imovinu (stečevinu iz izvanbračne zajednice). S time u vezi, a kako se potencijalno vlasništvo predlagatelja najprije izvodi iz prava pok. GK, sud ne nalazi tražbinu predlagatelja učinjenu vjerojatnom u mjeri u kojoj je potrebno da se odredi ovakva mjera. To pogotovo što predlagatelj traži da se osiguranje odredi na cjelini prava vlasništva tog stana, a on ni u kojem slučaju ne može pretendirati na toliki dio. U parnicu je upućen radi utvrđivanja da bi polovina stana bila bračna stečevina pok. GK, što znači da u za njega najpovoljnijem scenariju on može naslijediti šestinu istog. Kako je od strane samog predlagatelja dostavljena oporuka koju je sačinio pok. GK i po kojoj je nasljednica protivnica osiguranja, u obzir dolazi primjena pravila o oporučnom nasljeđivanju i nužnom dijelu, tako da se dio na koji bi predlagatelj osnovano mogao polagati pravo da će steći u vlasništvo u slučaju uspjeha u parnici (a zaštita vlasništva njegova je tražbina) jedna dvanaestina.

7.Drugi uvjet, a to je vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, sud također ne smatra ispunjenim. Iako već kod neispunjenja prvog uvjeta nema mjesta određivanju mjere sud nalazi bitnim obrazložiti i ovaj uvjet. Sud ne nalazi osnovanima navode da bi se u konkretnom slučaju primjenjivale odredbe čl. 346. st.2. i 344.st.2. OZ-a, odnosno da određivanje ovakve mjere ne bi uzrokovalo nikakvu štetu protivnici osiguranja. To stoga što je ograničavanje vlasništva zadiranje u ustavom zajamčeno pravo, te bi zabrana da na ikakav način optereti nekretninu ili da otuđi njene dijelove ili na njoj zasnuje neko pravo ili odnos svakako predstavljala štetu za protivnicu osiguranja, pogotovo s obzirom na ranije navedeno, a to je da bi ona i u slučaju da predlagatelj uspije sa svojim zahtjevom u parnici i ostavinskom postupku i dalje bila pretežna suvlasnica te nekretnine. Kao ispunjenje uvjeta opasnosti predlagatelj osiguranja nudi tezu da je protivnica osiguranja rekla da će fiktivno otuđiti nekretninu i da uz pomoć sunasljednice JK sustavno opstruira nastup pravomoćnosti rješenja kojim je on upućen u parnicu. Da bi se smatralo da je ovaj uvjet ispunjen, potrebno je aktivno djelovanje protivnika osiguranja usmjereno ka sprečavanju ili otežavanju ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja. Izjava kao dokazno sredstvo nije prihvatljiva, a sud joj je poklanja povjerenje i stoga što u njoj supruga predlagatelja osiguranja navodi što je čula iz telefonskog razgovora predlagatelja i protivnice osiguranja. Čak i da je sadržaj razgovora točan, namjera otuđenja nekretnine treba biti učinjena vjerojatnom nešto konkretnijim dokazima od riječi izgovorenih u ljutnji i prepirci među članovima obitelji koji se svađaju oko nasljedstva, jer su prijetnje jedna stvar, a realna namjera otuđenja posve druga. Istina jest da je protivnica osiguranja vlasnica nekretnine u cjelini od 2019. i da je htjela mogla je istu od tada do sada otuđiti u svakom trenu, i na način kako joj je odgovaralo. Ni tvrdnje o nastanku štete na način da se opstruira nastup pravomoćnosti rješenja izbjegavanjem dostave od strane JK sud ne nalazi uvjerljivima. Prvo ništa u takvom postupanju nije nešto što je poduzela ili propustila poduzeti protivnica osiguranja, a mjera se traži protiv nje. Jedna dostava sunasljednici u periodu od donošenja rješenja 1. travnja 2026. do podnošenja prijedloga 27. travnja 2026. sa naznakom „obaviješten nije podigao pošiljku“ nikako ne ukazuje da bi došlo do nekog sustavnog izbjegavanja pošiljaka i još manje opstruiranja sustava i urote protiv predlagatelja osiguranja.

8. Slijedom navedenog, a kako uvjetni za određivanje privremene mjere nisu ispunjeni, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku 15. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ana Poljanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

- predlagatelj osiguranja po punomoćnici