REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-181/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Zrinka Berečki, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Ognjen Krznarić i Dario Alitović, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krznarić & Alitović j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupaju punomoćnici ZČ, Lidija Lučić i dr., odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Daria Alitovića, odvjetnika i punomoćnice tuženika Lidije Lučić, odvjetnice, dana 14. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176 isplatiti tužitelju SČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 720,05 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. kolovoza 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 1.799,95 EUR, kao i zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 720,05 EUR, za razdoblje od 3. srpnja 2022. do 18. kolovoza 2022.

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.055,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. svibnja 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa 1.055,00 EUR.

V/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi od 24. siječnja 2023. navodi da je dana 2. srpnja 2022. godine u Dugom Ratu, došlo je do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali tužitelj kao vozač motocikla registarske oznake [registarska oznaka] i ĐČ, vozač osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], koje je u to vrijeme bilo osigurano kod tuženika policom broj [broj police]. Za nastanak predmetne prometne nezgode odgovoran je vozač osobnog vozila ĐČ, budući je oduzeo prednost prolaska tužitelju na motociklu, uslijed čega je došlo do naleta prednjeg dijela motocikla u bočni dio osobnog vozila. U predmetnom štetnom događaju na motociklu u vlasništvu tužitelja nastala je imovinska šteta, za koju potražuje naknadu u iznosu od 3.981,00 EUR . Tužitelj navodi da je postupio sukladno čl. 11. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i obratio se tuženiku s odštetnim zahtjevom, povodom kojeg mu je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporni iznos naknade od 11.000,000 kuna odnosno 1.459,95 EUR. Budući sadržajno smatra da navedenom isplatom nije u cijelosti obeštećen, s osnove naknade imovinske štete na motociklu potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 2.520,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. srpnja 2022. (sljedećeg dana nakon dana štetnog događaja) pa do isplate. U podnesku od 29. svibnja 2024., sukladno rezultatima provedenog prometnog vještačenja, smatra da mu osnovano pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 2.180,00 EUR te uzimajući u obzir po tuženiku izvršenu isplatu nespornog iznosa naknade od 1.459,95 EUR, s osnove imovinske štete zbog uništenog motocikla potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade od 720,05 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. srpnja 2022. (sljedećeg dana nakon dana štetnog događaja) pa do isplate. Potražuje naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja-predmetne prometne nezgode od 2. srpnja 2022. (ne osporava da je ista nastala na način kako je to opisano u činjeničnim navodima tužbe) te sadržajno priznaje pasivnu legitimaciju i odgovornost. Ističe da je tužitelju s osnove naknade imovinske štete na vozilu (motociklu) dana 8. studenog 2022. isplatio iznos od 11.000,00 kuna odnosno 1.459,95 EUR. Osporava visinu štete preko isplaćenog iznosa naknade, budući je na vozilu (motociklu) tužitelja nastala totalna štete i popravak istog je neisplativ, pri čemu smatra da je iznos naknade koji tužitelj potražuje nerealan i da ne odgovara iznosu tzv. totalne štete koja je nastala na njegovom vozilu (motociklu).Osporava i tijek zatraženih zakonskih zateznih kamata, jer iz navoda tužbe ne proizlazi da bi tužitelj popravio predmetni motocikl te u tom pravcu ne dostavlja nikakve račune. Budući se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koja nije reparirana, smatra da kamata na istu može početi teći tek od presuđenja. Nakon primitka podneska tužitelja od 29. svibnja 2024., u podnesku od 19. lipnja 2024. (listovi 66-67 spisa) protivi djelomičnom povlačenju tužbe koje je učinjeno u podnesku tužitelja od 29. svibnja 2024. smanjenjem tužbenog zahtjeva u iznosu od te kod navedenog protivljenja ustraje i naknadno tijekom postupka. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženiku zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

3. U odnosu na podnesak tužitelja od 29. svibnja 2024. kojim je tužbeni zahtjev u odnosu na tužbeni zahtjev postavljen u tužbi smanjen za iznos 1.799,95 EUR, valja istaknuti da se radi o djelomičnom povlačenju tužbe iz čl. 193. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 70/22,114/22 i 153/23, dalje:ZPP) za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, uvijek potreban pristanak tuženika (navedeno pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2021., Su IV-16/2021-8). Imajući u vidu da je obavijest o djelomičnom povlačenju tužbe (podnesak od 29. svibnja 2024.) dostavljena tuženiku 4. lipnja 2024., a tuženik se pravovremeno podneskom od 19. lipnja 2024. usprotivio takovom djelomičnom povlačenju tužbe, to navedena parnična radnja tužitelja nije proizvela pravni učinak djelomičnog povlačenja tužbe te je predmet spora ostao tužbeni zahtjev iz tužbe u iznosu od 2.520,00 EUR, o kojem je valjalo donijeti meritornu odluku.

4. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u račun br. 2004/M01/1 od 11. lipnja 2021. (stranica 4 spisa), prometnu dozvolu (stranice 5-6 spisa), Situacijski plan (stranica 8 spisa), prigovor na ponudu od 15. studenog 2022. (stranice 9-10 spisa), Zapisnik o očevidu MUP-a, PU splitsko-dalmatinske, PP Omiš od 2. srpnja 20222. (stranice 11-14 spisa), presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj K- 1194/2022-2 od 8. studenog 2022. s potvrdom pravomoćnosti od 24. studenog 2022. (stranice 15-19 spisa), Obrazloženu ponudu za naknadu štete i prijedlog sporazuma o namirenju od 4. studenog 2022. (stranice 20-22 spisa), ispis zbrojnog naloga za prijenos od 8. studenog 2022. (stranica 31 spisa), Izvid štete od 27. kolovoza 2022. s fotografijama motocikla (stranice 32-42 spisa), ispise iz CVH kataloga (stranice 48 i 50 spisa), Obračun totalne štete (stranica 49 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet dipl. ing. Srećku Hlišću (stranice 57-61 i 79 spisa).

5. Temeljem ocjene izvedenih, sud nalazi da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporna odgovornost tuženika kao osiguratelja za naknadu imovinske štete koja je nastala na motociklu u vlasništvu tužitelja registarske oznake [registarska oznaka], u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 2. srpnja 2022. u Dugom Ratu, a koju je prometnu nezgodu skrivio SČE, vozač osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], u to vrijeme osiguranog kod tuženika. Također, nije sporno da je tužitelju povodom njegovog odštetnog zahtjeva (od 19. kolovoza 2022.) tuženik dana 8. studenog 2022. isplatio nesporni iznos naknade štete od 11.000,00 kuna odnosno 1.459,95 EUR.

7. Sporna je visina imovinske štete nastale na predmetnom motociklu te stoga pripada li tužitelju pravo pored nesporno isplaćenog iznosa potraživati isplatu daljnjeg iznosa naknade te je sporan zatraženi tijek zateznih kamata.

8. Radi utvrđivanja spornih činjenica tijekom postupka provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet dipl. ing. Srećku Hlišću, iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja od 29. travnja 2024. (stranice 57-61 spisa) proizlazi da je na motociklu tužitelja marke, modela i tipa Kawasaki KLE 500 Twin/05 (proizvedenom 2005.), u predmetnom štetnom događaju, s obzirom na utvrđena oštećenja i potrebne popravke, nastupila totalna šteta. U vrijeme štetnog događaja motocikl je bio u upotrebi oko 16 godina, 11 mjeseci i 20 dana ili računski 17 godina i 0 mjeseci te prevalio 41.400 kilometara (prosječno 2.435 km godišnje), što upućuje na ispod prosječnu upotrebu za navedenu kategoriju motocikla. Uvažavajući odnos prodajnih i ponudbenih cijena motocikala proizvođača i modela kakav je predmetni, vještak navodi da bi takvim motociklima očekivani pad vrijednost, između 17. i 18. godine upotrebe, na tržištu rabljenih vozila bio s oko 42% na oko 41% novo nabavne cijene, a za prijeđenih između 68.000 i 72.000 km ili prosječno 4.000 km godišnje, pa tako temeljom vremenske amortizacije empirijska vrijednost motocikla iznosi oko 42% njegove novo nabavne vrijednosti. Uzimajući u obzir da za starost od 17 godina, očekivana kilometraža motocikla iste kategorije iznosi 68.000 km, dok je predmetni motocikl prevalio 26.600 km manje, nalazi da bi mu navedena manja kilometraža, povećalo empirijski utvrđenu vrijednost za oko 10,64%. (26.600 km/2.500 km), pa stoga nalazi da empirijski utvrđena vrijednost predmetnog motocikla iznosi oko 46,5%. Pri tome vještak navodi da nema podataka o nedostacima koji bi umanjivali vrijednost motocikla te da iz u spisu priloženog računa broj 2004/M01/1 od 11. lipnja 2021. (stranica 4 spisa) proizlazi da je godinu dana prije predmetnog događaja obavljen servis kod kojeg su na motociklu zamijenjeni pneumatici, lančanici s lancem te dijelovi kvačila s potrošnim materijalom. Navodi da je prema podacima Centra za vozila Hrvatske, novo nabavna cijena predmetnog motocikla u vrijeme štetnog događaja iznosila 6.617,97 EUR. Cijeneći tržište rabljenih vozila u to vrijem (odnosno empirijski utvrđenu vrijednost od 46,5%), nalazi i mišljenja je da je vrijednost predmetnog motocikla iznosila oko 3.080,00 EUR; da je s obzirom na nastala oštećenja vrijednost ostataka motocikla u vrijeme štetnog događaja oko 30% odnosno 900,00 EUR te da je zadržavanjem ostataka motocikla visina štete na predmetnom motociklu u vrijeme štetnog događaja iznosila 2.180,00 EUR.

8.2. Na ročištu za glavnu raspravu od 5. ožujka 2026. (stranice 78-79 spisa) prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć usmeno je obrazložio nalaz i mišljenje te se očitovao na prigovore tuženika iz podneska od 19. lipnja 2024. (stranice 66-67 spisa). U svezi prigovora tuženika o nepravilnom određivanju vrijednosti vozila i obračunu amortizacije, jer da je nejasno na koji je način u konkretnom slučaju utvrđen očekivani pad vrijednosti vozila, u bitnom navodi da se na stranici 3. pisanog nalaza i mišljenja nalaze prikazane cijene rabljenih motocikala iste vrste i starosti kao što je predmetni motocikl , pa kada se navedene prodajne cijene uzmu u obzir tada se iz točke 3.1.3 nalaza i mišljenja može vidjeti da procjena vještaka u skladu sa tržištem rabljenih vozila, s time da navodi da njegova procjena u području donje granice ponudbenih cijena podjednakih motocikala, pri čemu ističe da je u nalazu i mišljenju jasno navedena metodologija kojom je utvrđena vrijednost predmetnog motocikla. Na pitanje punomoćnice tuženika, otkuda su dobiveni podatci o prodajnim cijenama i gdje su u pisanom nalazu i mišljenju isti podaci prikazani, navodi da se u pravilu tržište ponaša tako da ponudbene cijene umanjuje za određeni iznos, pa da se radi o empirijskom zaključku koji se temelji na vještakovom poznavanju tržišta, a s obzirom na ponudbene cijene kupci u pravilu umanjuju za određeni iznos. Navedeno ne znači da se određeno vozilo neće prodati za iznos koji je naveden kao ponudbena cijena, pri čemu ističe da ne postoji registar prodajnih cijena vozila. Pad prodajne u odnosu na ponudbene cijene može biti između 0 pa do 10%. Navedeno vještak zaključuje budući i sam prodaje vozila. Na pitanje zbog čega nije uzeo u obzir vrijednost rabljenog motocikla iz platforme Centra za vozila Hrvatske- jomologija, navodi kako navedene vrijednosti nisu mjerodavne u sudskim postupcima, već isključivo kao orijentacija prilikom određivanja poreza, carina i sličnih davanja. Naime, kada se gledaju te cijene, tada se dolazi do apsolutno neostvarivih i malih cijena vozila, pa s tako primjerice za njegovo vozilo koje na tržištu vrijedi 28.000,00 EUR, CVH navodi da vrijedi 22.000,00 EUR. Pri tome pojašnjava da će se navedeno vozilo sigurno prodati auto 28.000,00 EUR, ali da će se prikazati da je prodano za 22.000,00 EUR, radi plaćanja manjeg poreza. Ističe da ima saznanja da Centar za vozila Hrvatske procjenjuje vrijednost rabljenih vozila temeljem podataka Porezne uprave i sličnih nerealnih izvora, a radi se o podacima koje porezni obveznici prijavljuju Poreznoj upravi u manjim iznosima nego stvarnim, kako bi smanjili svoje porezne obveze. U cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja

8.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl.ing. Srećka Hlišća, kao i usmeno obrazloženje vještaka prilikom saslušanja na glavnoj raspravi, budući da je vještvo dano na temelju cjelokupne u spisu priložene dokumentacije, jasno i u skladu s pravilima struke. Valja istaknuti da je prema ocjeni ovog suda vještak na ročištu za glavnu raspravu od 5. ožujka 2026. odgovorio na sva postavljena pitanja i otklonio sve eventualne nejasnoće u pisanom nalazu i mišljenju, kao i argumentirano otklonio primjedbe koje je tuženik isticao glede pravilnosti njegovog nalaza i mišljenja u podnesku od 19. lipnja 2024. Pri tome valja dodati da se radi o prometnom vještaku s dugogodišnjim iskustvom u vještačenju u sličnim predmetima te da je vještak dao jasne i argumentirane razloge zbog čega prilikom utvrđivanja vrijednosti predmetnog motocikla u vrijeme štetnog događaja i obračuna amortizacije nije uzeo u obzir vrijednosti sličnih rabljenih motocikala iz platforme Centra za motorna vozila Hrvatske-jomologija, već stvarne vrijednosti odnosno stvarno realizirane prodajne cijene na tržištu rabljenih vozila u vrijeme štetnog događaja, a koje su prometnom vještaku s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo izvjesno dobro poznate. Stoga je sud na ročištu od 5. ožujka 2026. odbio prijedlog tuženika za obnovu vještačenja po drugom prometnom vještaku.

9. Na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl.ing. Srećka Hlišća, sud nalazi utvrđenim da je na predmetnom motociklu u vlasništvu tužitelja u štetnom događaju nastala totalna šteta, da je tržišna vrijednost predmetnog motocikla u vrijeme štetnog događaja iznosila 2.080,00 EUR, vrijednost ostataka 900,00 EUR te da je visina imovinske štete uz zadržavanje ostataka iznosila 2.180,00 EUR.

10. Sukladno odredbama čl.1090. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22 i 156/2022), prihvaćeno je načelo potpune naknade štete i propisano da će sud dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje. Međutim, u slučaju nastanka štete na vozilu čiji popravak nije ekonomski opravdan (tzv. totalna šteta), oštećenik nije dužan zadržati spašene dijelove vozila radi uračunavanja u odštetu, ali ako je zadržao spašene ostatke vozila, za iznos vrijednosti tih spašenih ostataka vozila umanjuje se utvrđeni iznos vrijednosti vozila prema stanju u vrijeme štetnog događaja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-953/2022-2 od 4. siječnja 2023.).

11.Budući u konkretnom slučaju proizlazi nespornim da je tužitelj zadržao ostatke predmetnog motocikla, to mu pripada pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 2.180,00 EUR.

12. S obzirom da nije sporno da je tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužiteljici s osnove imovinske štete koja je tužitelju u štetnom događaju nastala na predmetnom motociklu nesporni iznos naknade od 1.459,95 EUR (11.000,00 kuna), to je tužitelju dosuđen daljnji iznos naknade od 720,05 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje su tužitelju na navedeni iznos dosuđene od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku u mirnom postupku, odnosno od 19. kolovoza 2022. pa do isplate.

13. Odluka o tijeku dosuđenih zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, temelji se na odredbama čl. 12.st.4. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP), pri čemu valja ukazati navedena odredba primjenjuje i na naknadu nenovčane imovinske štete na vozilu (navedeno stajalište zauzeto u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev 2295/15 od 28. rujna 2022.). Odluka o stopama zakonskih zateznih kamata, za razdoblje do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22 i 156/2022), a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22, 156/2022 i 155/23).

14. S obzirom na razloge navedene pod točkom 3. obrazloženja, u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.799,95 EUR odbijen kao neosnovan. Također odbijen je i zahtjev tužitelja za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 720,05 EUR, za preostalo utuženo razdoblje od 3. srpnja 2022. do 18. kolovoza 2022., budući tužitelju pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata sukladno odredbi čl. 12.st.4. ZOOP-a pripada tek od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

15. Slijedom prethodno navedenih razloga, presuđeno je kao pod točkama I/ i II/ izreke ove presude.

16. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška donesena je temeljem odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, pri čemu je sud uzeo u obzir uspjeh u sporu u osnovi i visini konačno postavljenih tužbenih zahtjeva.

16.1. Tužitelj je 100% uspio u osnovi, a u visini 28,57 % (ukupno dosuđeni iznos naknade/ukupno zatraženi iznos naknade), odnosno njegov uspjeh u sporu iznosi 64,29 % (128,57/2). Uspjeh u sporu tuženika iznosi 35,71 % (100%-64,29% uspjeha tužitelja), što znači da je tužitelj u većoj mjeri uspio u parnici i od njegovog postotka oduzima se postotak uspjeha tuženika te se tužitelju odmjerava naknada troška u omjeru od 28,58%.

16.2. Tužitelju su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28-100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 - 100 bodova, za sastav 2 podneska (od 5. travnja 2023 i 29. svibnja 2024.), prema Tbr. 8/1-po 100 bodova te za zastupanje na 2 ročišta (od 25. ožujka 2024. i 5. ožujka 2026.), prema Tbr.9/1-po 100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 600 bodova što uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 EUR i uvećano za PDV od 25% (Tbr.46) iznosi 1.500,00 EUR (bod od 2,00 EUR je obračunat primjenom Tbr. 52/3 Tarife kojim je određeno da sud primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka). Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu 39,98 EUR i trošak dužne sudske pristojbe za prvostupanjsku presudu u iznosu 71,65 EUR, što ukupno iznosi 2.991,59 EUR. Navedeni iznos tužitelju je dosuđen sukladno omjeru uspjeha u sporu od 28,58 % odnosno u iznosu od 855,00 EUR. Tom iznosu valjalo je pribrojiti i trošak prometnog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, koji je tužitelju priznat u cijelosti budući je bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. st. 1 ZPP-a), tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 1.055,00 EUR (toč. III/ izreke).

16.3. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak pristupa na ročištu za objavu i uručenje presude. Navedeni trošak nije od nikakvog značaja za vođenje parnice, jer o toj radnji ne ovisi odluka suda te pristup ovom ročištu nije obavezan i nije od nikakvog utjecaja na pravo stranke budući postoji mogućnost isticanja presude na internetskoj stranici e- Oglasna ploča sudova odnosno dostave prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl. 335. st. 10. i 11. ZPP-a), pri čemu se posebno se napominje da okolnost što je odredbom Tbr.9/3 Tarife propisano pravo na nagradu za ročište na kojem se presuda objavljuje ne otklanja primjenu čl.155.st.1. ZPP-a. Slijedom navedenog, imajući u vidu razmjernu dosudu priznatih parničnih troškova tužitelju s obzirom na postotak uspjeha u sporu, u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa od 1.055,00 EUR odbijen je kao neosnovan (toč. IV/ izreke).

16.4. Odluka o tijeku i stopi zateznih kamata, koje su tužitelju na dosuđeni iznos parničnog troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama članka 151.st. 3. ZPP-a i čl. 29 st 2. ZOO-a.

16.5. Zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u cijelosti je odbijen kao neosnovan, primjenom odredbe čl. 154.st.2. ZPP-a (toč. V/ izreke).

U Zagrebu, 14. svibnja 2026.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja uz rješenje o pristojbi za presudu (71,65 EUR)

2. pun. tuženika