Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: Psp-36/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja SK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupana po punomoćniku ČK, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika VK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupana po punomoćniku Marko Čvrljak, odvjetnik u Šibeniku, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave, dana 01. travnja 2026. godine, u prisutnosti osobno tužiteljice zajedno sa punomoćnikom ČK, odvjetnik u [adresa] i osobno tužene zajedno sa punomoćnikom Marko Čvrljak, odvjetnik u Šibeniku, po objavi dana 14. svibnja 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

“Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u njegovom zadnjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine koja je u zemljišnim knjigama označena kao kat. čest. [katastarska čestica], upisana u Z. U. [broj ZK uloška], ležeća u K. O. [katastarska općina], na način da je dana 01. studenog 2024. godine fizički ušla u vrt, označen slovima E-F-G-H-E i kokošinjac označen slovima A-B-C-D-A kojeg je izgradila tužiteljica, fizički joj vlastitim tijelom, zapriječila ulaz, postavivši razne stvari, daske i dr. kao prepreke sve prikazano na skici mjesta očevida vještaka mjernika Pjera Sladoljeva od dana 28. travnja 2025. godine, čime je sve tužiteljicu u potpunosti onemogućila u bilo kakvom daljnjem korištenju i posjedu kokošinjca, vrta i njezinih stvari u vrtu kao što su grablje, motika, lašun, veliki plastični kovčeg, crni pitar sa zlatnim „nogicama“, veliki pitar crni, pitar pleteni sa drvenim „nogama“, limena vaza na ruže sa ručkicama, pa se tuženiku nalaže da u roku od 8 dana uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, na način da ukloni sve svoje osobne stvari položene u vrtu i kokošinjcu, te iste vrati u prvobitno stanje prije smetanja, uvede tužiteljicu u posjed, te se zabranjuje tuženoj takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 4.000,00 eura.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka.”

II. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženoj trošak parničnog postupka u iznosu do 625,00 eura zajedno za zakonskim zateznim kamatama.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu parničnog troška u iznosu od 375,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica SK zastupana po punomoćniku ČK, odvjetnik u [adresa], podnijela je ovom sudu, dana 29. studenog 2024. godine, tužbu protiv tuženika VK radi smetanja posjeda.

1.1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je ista zadnji mirni, samostalni i faktični posjednik dijela nekretnine koja je u zemljišni knjigama ovog suda, Stalna služba u Tisnom označena kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na kojem je ista sagradila sebi vrt i kokošinjac uloživši 10-tak tisuća eura u izgradnju istih. U istom vrtu tužiteljica da je izgradila i kokošinjac u kojem drži koke nesilice, dok se u vrtu, pored kokošinjca nalaze razne biljne kulture rajčica, krastavaca i paprika. Dana 01. studenog 2024. godine tužena da je nasilno isključila tužiteljicu iz posjeda te joj, zajedno sa svojim suprugom verbalno zabranila da ona nema tu što tražiti i neka ode odakle je došla. Istom prigodom, tužena da je uskratila tužiteljici i posjed drugih njezinih stvari te da do istih dođe, kao što su grablje, motika, lašun, veliki plastični kovčeg, zatim crni pitar sa zlatnim nogicama, pitar pleteni sa drvenim nogicama sa gornjeg kata, limena vaza na ruže sa ručkicama a što sve da je od velike vrijednosti za tužiteljicu. Imajući u vidu sve naprijed navedenog tužiteljica je predložila da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženica se u cijelosti protivila tužbi i tužbenom zahtjevu, osporavala činjeničnu i materijalno-pravnu ovnovu tužbenog zahtjeva. Tužena je nadalje isticala kako je dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na kojem se nalaze vrt i kokošinjac izvanknjižno vlasništvo supruga tužene, EK, a njihov sin ZK da je zajedno sa tužiteljicom s kojom da je tada bio u ljubavnoj vezi 2022. godine a na navedenoj nekretnini izgradio kokošinjac, te kupio alat i ostale stvari navedene u tužbi. Sin tužene ZK da je krajem 2003. godine, kada su on i tužiteljica privremeno prekinuli svoju ljubavnu vezu, tuženoj dao ključeve od svoje kuće u centru mjesta [adresa] i ključeve ok kokošinjca, da bi upravo tužena i njegov otac MK, održavali kuću, vrt i kokošinjac. Od kraja 2023. godine do danas tužena i njezin suprug MK da su u zadnjem mirnom posjedu predmetne nekretnine i istu održavaju te brinu o kokošinjcu i vrtu. Budući da su tužena i njezin suprug MK u posjedu utužene nekretnine od kraja 2023. godine da nije točan navod tužene da je ista 01. studenog 2024. godine tužiteljicu isključila iz posjeda vrta i kokošinjca. Slijedom svega naprijed navedenog tužena je predložila da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva dipl. ing. geod. od dana 30. travnja 2025. godine, saslušanjem svjedoka UK, ĆK, MK, RK, GK, NK i LK te saslušanjem stranaka.

4. Analizom i ocjenom svih dokaza koji su izvedeni u ovom postupku i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je tužbeni zahtjev tužitelja kao i prijedlog za određivanjem privremene mjere cijenio kao neosnovan.

5. Prema odredbi čl. 21. st. 1. 2. i 3. Zakona o vlasništvu ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu: ZVDSP) pravo na zaštitu posjeda ima onaj kojega drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, pa i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štitit od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, pa je dakle predmet posjedovne zaštite miran posjed. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

5.1. Nadalje, odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Dakle, iz navedenog proizlazi da sudska zaštita posjeda kao takva ima tri konstitutivna elementa, utvrđenje čina smetanja, uspostava ranije posjedovnog stanja i zabranu budećeg takvog ili sličnog smetanja.

5.2. Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) propisano je raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti i nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

5.3. Dakle, čin smetanja posjeda je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda i samo u slučaju takvog smetanja posjeda posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu.

6. Pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] vidljivo je kako je na istoj kao vlasnik upisana Crkva Katolička Apostolska Rimska SKJJezera.

7. Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe valja naglasiti da iz istih jasno proizlazi da pitanje vlasništva nekretnine za posjedovnu zaštitu nije relevantno.

8. Provedbom očevida na mjestu spora, te iz nalaza i mišljenja vještaka Pjera Sladoljeva kojeg je su prihvatio kao stručan, proizlazi kako se do predmetne nekretnine pristupa jednim dijelom preko makadamskog puta koji predstavlja ulicu Put Gušća u naselju Jezera a drugim dijelom preko pristupne staze koja vodi sve do predmetne nekretnine. Tužiteljica da je prilikom očevida na licu mjesta, pokazala drveni pomoćni objekt u funkciji kokošinjca skupa sa ograđenim betinskim prostorom uz koji se sa istočne strane nalazi u uređeni vrtni prostor. Sve navedeno da je položeno na čestici označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Iz skice mjesta očevida također proizlazi da se na spornoj nekretnini nalazi drveni pomoćni objekt u funkciji kokošinjca sa ograđenim prostorom koji predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označen slovim A-B-C-D-A i vrtni prostor ograđen žičanom ogradom-sa istočne strane, sjeveroistočne strane kokošinjca dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označen slovima E-F-G-H-E.

9. Iz iskaza svjedoka UK proizlazi kako njegova baka i djed imaju kokošinjac u blizini nekretnine koja je predmet postupka te je istom poznato kako se na utuženoj nekretnini nalazi vrt i kokošinjac. Prvotno na mjestu spora da je viđao tužiteljicu sa svojim partnerom a onda da su oni prestali dolaziti i na nekretnini je viđao tuženu. U početku vrt da je sadila tužiteljica a sada da viđa samo tuženu koja isti obrađuje. O kokošima koje se nalaze u kokošinjcu da je prvotno brinula tužiteljica do prije godinu dvije dana a onda ona da je prestala dolaziti i o istima sada da brine tužena. Svjedok je također isticao kako nema saznanja o privatnim odnosima tužiteljice i tužene te da mu nije poznato da li tužiteljica može pristupiti na nekretninu.

9.1. Svjedok ĐK u svom je iskazu navodila kako su ona i njezin brat nekretninu čistili 2021. godine i ona da nakon toga više nije išla na nekretninu. Nakon što je na predmetnu nekretninu došla tužiteljica koja je sa svojim partnerom sagradila kokošinjac te su o životinjama brinuli do kraja 2023. godine odnosno početka 2024. godine kada je ZK, partner tužiteljice, sin tužene i brat svjedokinje prestao brinuti o životinjama. Nadalje, obratio se majci, ovdje tuženoj kako ga više ne zanimaju kokoši niti kokošinjac te da on više neće ići na predmetnu nekretninu te se od tada njezina majka, ovdje tužena, počela brinuti o kokošima i obrađivati vrt. Tužiteljica da nakon toga nije dolazila na nekretninu a na istoj da ne postoje nikakve prepreke koje bi tužiteljici onemogućile pristup istoj, te tužena da nije onemogućila tužiteljici pristup na nekretninu.

9.2. MK, u svom je iskazu naveo kako je on 2023. godine predmetnu nekretninu pokazao svojoj kćerki i sinu koji su je potom počeli čistiti s namjerom da će na istoj nešto zajedno raditi a onda da se pojavila tužiteljica nakon čega da je kći svjedoka od nekretnine odustala. Krajem 2023. godine i početkom 2024. godine da je kod njega i njegove supruge, došao ZK, njihov sin, te rekao kako više neće obrađivati zemlju niti se baviti kokošinjcem jer da njega to ne zanima te je svjedoku i njegovoj supruzi VK, ovdje tuženoj, predao ključeve. Kada su svjedok i njegova supruga, ovdje tužiteljica, otišli na predmetnu nekretninu tako su zatekli napušteni vrt te kokošinjac koji je bio bez krova. Svjedok i njega supruga da su popravili krov kokošinjca, te nahranili kokoši. Njihovi unuci PK i TK da su okopali vrt a tužena da je zasadila različite sezonske kulture. Od trenutka kada je moja supruga počela obrađivati vrt tužiteljica da nije dolazila niti joj je itko branio da dolazi te da na terenu nisu postojale nikakve prepreke koje bi tuženoj onemogućile pristup na nekretninu.

9.3. Svjedokinja RK iskazivala je kako je sa tužiteljicom u prijateljskim odnosima te da je nekoliko godina slušala njezine priče o tome da je ista sagradila na nekretnini koja je predmetom ovog postupka. U proljeće 2024. godine da je prvi i jedini put bila na spornoj nekretnini te je tom prilikom na istoj zatekla tužiteljicu i njezinog partnera koji su upravo završavali sa objedom. U odnosu na nekretninu na istoj da se tada nalazio ljubičasti kokošinjac ali se svjedokinja ne može izjasniti da li je bilo životinja. Uz kokošinjac na nekretnini da je također bio i vrt u koji da je tužiteljica zasadila sezonske kulture. U vremenskom periodu od kraja 2024. godine početak 2025. godine tužiteljica da joj je rekla kako postoje problemi u pogledu nekretnine i to na način da joj majka njezinog partneri PK ZK, VK, ovdje tužena, ometa posjed.

9.4. GK je u svom svjedočenu navela kako su njezina majke, ovdje tužiteljica i njezin partner krenuli sa obrađivanjem sporne nekretnine 2022. godine kada da su izgradili i kokošinjac. Ona da je na nekretnini bila 2024. godine zajedno sa svojim dečkom i to na ručku kod majke i njezinog partnera. Kada ista da je bila na nekretnini 2024. godine na istoj da je bio kokošinjac u njemu da su bile kokoši te vrt koji je bio ograđen a u njemu da su bile zasađene sezonske kulture. Istoj da je poznato da su problemi počeli krajem 2024. godine kada da su krenule nesuglasice između njezine majke i partnera majke te obitelji partnera njezine majke ali o detaljima ista da nema saznanja. Istoj nije poznato da li njezina majka, ovdje tužiteljica, danas ima pristup na spornu nekretninu.

9.5. NK u svom iskazu navela je kao o predmetu spora saznanja ima isključivo po kazivanju tužiteljice, ista da joj je pričala kako su ona i ZK započeli sa radovima na predmetnoj nekretnini. Ista da je na nekretnini bila jednom i to 2022. godine te je tom prilikom na nekretnini zatekla izgrađeni kokošinjac i vrt u kojem je bilo zasađeno sezonsko povrće.

9.6. Iz iskaza svjedoka LK proizlazi da isti ima saznanja o predmetnoj nekretnini jer je na istu dolazio nekoliko puta i to uvijek kada je bila neka prigoda. Na nekretninu da je dolazio sa svojom djevojkom koja je kći tužiteljice. Istom da je poznato kako su tužiteljica i njezin partner sagradili kokošinjac i vrt koji su obrađivali i u istom sadili sezonsko povrće. Prvi put na nekretnini da je bio 2023/2024 a kokošinjac da je sagrađen 2024 godine. Kokošinjac da je sagradila tužiteljica te da je istom poznato kako tužiteljica više u jednom trenutku nije mogla pristupiti na nekretninu jer su joj branili roditelji od ZK. Istom da nije poznato što se događalo nakon što su roditelji partnera tužiteljice istoj zabranili da ulazi na nekretninu, a on da je posljednji put bio na nekretnini u ljeto 2024. godine i tada da nije bilo nikakvih problema.

10. Tužiteljica SK u svom je stranačkom iskazu navela da je od 2021. godine u vezi s sinom tužene i od tada da žive zajedno. Sin tužene da je imao veliku želju sagraditi kokošinjac i imati svoje kokoši i to je želio napraviti na nekretnini koju su mu dali roditelji. Isti da je započeo čišćenje nekretnine sa svojom sestrom koja je naknado odustala jer nije imala vremena da se sa istim bavi. Nakon toga da su ona i ZK krenuli u realizaciju izgradnje kokošinjca te su prvo nekretninu očistili a potom i počeli s gradnjom kokošinjca koji je bio gotov 2022. godine. Vrt da je napravljen nakon što su sagradili kokošinjac te su u vrtu zasadili sezonsko povrće. Jedne priliko 2023. godine na nekretninu da je pristupila tužena i nije se protivila radovima. Između tužiteljice i roditelja FK da je došlo do sukoba jer da su isti željeli stalno biti prisutni u njihovim životima te je jedne prilike došlo do verbalnog sukoba u kuću u [adresa] koja pripada ZK te joj je te prilike tužena rekla da više ne može ići na spornu nekretninu. Ona da je tako otišla posljednji put 2024. godine te je tada zatekla zaključana vrata od kokošinjca, ključ da nije bio na mjestu gdje je inače stajao te u kokošinjac nije mogla ući.

11. Tužena je u svom stranačkom iskazu navela kako su njezini prednici u posjedu sporne nekretnine preko 150 godina. 2020. godine njezin suprug i ona da su dopustili svojoj djeci sinu ZK i kćerki ĆK da obrađuju spornu nekretninu jer je njezin sin imao želju sagradili kokošinjac. Njezina kći ĆK da je nakon nekog vremena odustala od radova na nekretnini jer nije imala vremena s tim se baviti pa su sa radovima nastavili ZK i tužiteljica. Onda nije imala ništa protiv toga te da su tužiteljica i njezin sin sagradili kokošinjac 2022. godine i to ljubičaste boje te su u vrtu zasadili sezonsko povrće. Ona da je povremeno znala prošetati do nekretnine te da nije imala ništa protiv da tužiteljica i njezin sin izvode radove. Do problema dolazi 2023. godine i to prvenstveno između ZK i SK koji su se posvađali a ZK je tada morao otići na put te da ju je zamolio da nahrani kokoši te mi je ostavio ključ od kokošinjca. Nakon toga ZK da više nikada nije otišao na nekretninu a on i SK da su se pomirili nakon ljeta 2024. godine. Budući da ZK nije dolazi na nekretninu ista je bila zapuštena pa su tužena i njezin suprug u veljači 2024. godine odlučili da oboje kokošinjac u drugu boju te da uredu vrt. U vremenskom periodu kada je ZK prestao dolaziti na nekretninu tužiteljica da nikada nije došla do nje niti je tražila ključ od kokošinjca. U odnosu na stvari koje tužiteljica navodi u tužbi iste da se i danas nalaze na nekretnini te da ih je tužena spremna vratiti tužiteljici. Prije podnošenja ove tužbe kao i za vrijeme trajanja ovog postupka tužiteljica da nikada nije od tužene tražila ključ od kokošinjca niti da pristupi na nekretninu.

12. Imajući u vidu iskaze svjedoka a koje je sud prihvati te iste cijenio kao istinite, vjerodostojne i kojima je poklonio vjeru nedvojbeno proizlazi kako je tužiteljica zajedno sa svojim partnerom FK bila u posjedu sporne nekretnine. Naime, isto ne spori niti tužena koja je u tijeku postupka, kao i u svom stranačkom iskazu navela da je tužiteljica zajedno sa njezinim sinom očistila spornu nekretninu, na istoj zasadila kokošinjac te uredila vrt i u istom zasadila sezonsko povrće.

13. U odnosu na navode tužiteljice u tužbi kako je tužena fizički vlastitim tijelom tužiteljici zapriječila ulaz na nekretninu, te postavila razne stvari, daske, i drugo kao prepreke čime da je tužiteljicu u potpunosti onemogućila u pristupu na nekretninu, sud nije mogao prihvatiti. Naime, tužiteljica ničim nije dokazala kako su na terenu postojale prepreke kao ih naprijed navodi, iste sud nije zatekao prilikom očevida, niti je itko od svjedoka potvrdio navode tužiteljice. Upravo suprotno, sama tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi kako je na spornu nekretninu posljednji put pristupila 2024. godine te je tada zatekla zaključani kokošinjac, ključ da nije bio na mjestu gdje inače stoji te u isti nije mogla ući. Dakle, ne navodi da bi joj tužena vlastitim tijelom zapriječila ulaz u nekretninu kao da su na istoj postojale ikakve prepreke.

13.1. Isto tako, tužiteljica prema stajalištu ovog suda, ničim u tijeku postupka nije dokazala kako joj ju je upravo tužena onemogućila u pristupu utuženoj nekretnini, odnosno istoj oduzela posjed. Nakon izvedenih dokaza u postupku, a prvenstveno saslušanih svjedoka i stranaka, proizlazi kao su tužiteljica i njezin partner imali određenih problema koji su rezultirali prekidom ljubavne veze pri čemu je potom njezin partner sam ključeve od kokošinjca dao tuženoj, dakle samovoljno bez da je tužena bilo kakvom prisilom onemogućila tužiteljici pristup na nekretninu, a što je potvrdila i sama tužiteljica kada je rekla da je 2024. godine pristupila na nekretninu te je kokošinjac bio zaključan a ključa nije bilo gdje inače stoji.

14. Iz svega naprijed navedenog, ovaj sud je utvrđenja kako tužiteljica nije do zaključenja ovog postupka dokazala da je do smetanja posjeda došlo na način kako je to opisano u tužbi i tužbenom zahtjevu niti da bi je upravo tužena smetala u izvršavanju posjeda. U odnosu na stvari koje tužiteljica navodi u tužbi valja napomenuti kako sud iste nije zatekao prilikom očevida na licu mjesta, a na kojem su stranke uredno pristupile, dok je sama tužena u svom iskazu navela kako se stvari nalaze u kokošinjcu te ne onemogućava tužiteljicu da iste preuzme.

15. Dakle, sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi tužiteljica fizički vlastitim tijelom onemogućila tužiteljicu u posjedu. Činjenica da između tužiteljice i tužene postoje određeni verbalni sukobi nisu dokazi koji bi sud naveli na zaključak da je upravo tužena zasmetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu, a posebice jer iz svih dokaza izvedenih u postupku isto ne proizlazi.

15.1. Činjenica da su stranke u narušenim odnosima, da dolazi do verbalnih vrijeđanja i napada nije od važnosti za ovaj sud u pogledu utvrđivanja činjenica da bi zbog navedenog egzistirala pretpostavka da bi upravo tužena fizički onemogućila tužiteljicu da pristupi na utuženu nekretninu. U parničnom postupku sud svoje utvrđenje temelji na predloženim i izvedenim dokazima te činjenicama utvrđenim nakon izvedenih dokaza.

16. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka strana je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

16.1. Budući je sud prihvatio te u tijeku postupka izveo sve dokaze koje je predložila tužiteljica, nije utvrdio da bi tužiteljica dokazala činjenice i navode na kojima temelji svoj tužbeni zahtjev pa je isti valjalo odbiti kao neosnovan.

17. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 155 st. 1. u svezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a pa je tuženiku kao osnovan priznat trošak i to trošak jednokratne nagrade za prvostupanjski postupak u iznosu od 500,00 eura sve sukladno Trb. 7. toč. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Naime Trb. 7. toč. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika propisano je kako odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak i to u određenim postupcima, između ostalog i u postupku za smetanje posjeda.

17.1. Punomoćnik tužene je u prilikom potraživanja troškova parničnog postupka naveo kako potražuje parnični trošak sukladno Trb 7 toč. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to 400 bodova, odnosno 800,00 eura uvećano za PDV. Imajući na umu naprijed citirane zakonske odredbe kao odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, punomoćniku tužene sud je priznao 250 bodova, odnosno 500,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 625,00 eura, dok je ostalom iznosu od 375,00 eura odbijen kao neosnovan.

U Šibeniku, 14. svibnja 2026.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužiteljici po punomoćniku ČK, odvjetniku [adresa]

- tužena po punomoćniku Marko Čvrljak, odvjetnik u Šibeniku