REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

62. P-228/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Buljan, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604 radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave u prisutnosti punomoćnika stranaka, 22. travnja 2026., na ročištu za objavu i uručenje presude, 14. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

“ I. Nalaže se tuženiku GENERALI osiguranju d.d., Slavonska avenija 1 b, 10 ooo Zagreb, OIB 10840749604 da tužitelju Croatia osiguranju d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862 isplati ukupan iznos od 2.632,79 EUR/19.836,78 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.221,05 EUR/9.200,00 kn teku od 21.06.2022.godine pa do isplate, a na iznos od 1.411,74 EUR/10.636,78 kn teku od 15.07.2022.godine do isplate, sve po stopi propisanoj čl. 29. st.2. ZOO -a, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotna poena

II. Nalaže se tuženiku GENERALI osiguranju d.d., Slavonska avenija 1 b, 10 ooo Zagreb, OIB 10840749604 da tužitelju Croatia osiguranju d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862 naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 872,78 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi propisanoj čl. 29. st.2. ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

Obrazloženje

1. Tužbeni navodi

1.1. Tužitelj je 31. siječnja 2023. podnio naslovnom sudu tužbu kojom potražuje regresnu naknadu štete od tuženika. U historijatu tužbe navodi da se 29. travnja 2022. oko 08,15 sati, u Zagrebu, Avenija Dubrava između 1. i 2. [adresa], dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali osiguranica tužitelja oštećena UJ iz [adresa], sa vozilom marke Peugeot 308 reg. oznake i broja [registarska oznaka] i osiguranica tuženika EJ, [adresa], upravljajući vozilom marke Peugeot 307 reg. oznake [registarska oznaka].

1.2. Prometna nezgoda dogodila se na način da je vozačica vozila reg. oznaka [registarska oznaka] (osiguranik tuženika po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 325000120588), sa vozilom [registarska oznaka], krećući se tramvajskim tračnicama, prilikom prestrojavanja udarila u prednju lijevu stranu vozila reg. oznaka [registarska oznaka] (osiguranik tužitelja), koje se uključilo u promet na glavnoj cest i. Policija nije obavila očevid predmetne prometne nezgode, obzirom da je osiguranica tuženika napustila mjesto događaja, bez zaustavljanja, a nakon što je osiguranica tužitelja nastavila vožnju iza njezinog vozila, u namjeri da je zaustavi, osiguranica tuženika zaustavila se tek dolaskom u dvorište zgrade, gdje su se vozačice sporazumjele o krivnji vozačice tuženika i izmijenile međusobne osobne podatke i podatke o vozilima. .

1.3. Kako se radilo o manjoj materijalnoj šteti na vozilima, uredno su ispunile i potpisale Evropsko izvješće o nezgodi, na temelju kojeg je tužitelj utvrdio isključivu odgovornost osiguranice tuženika za ovu prometnu nezgodu. Vozilo marke Peugeot 308 reg. oznake i broja [registarska oznaka] vlasništvo RJ bilo je osigurano na dan štetnog događaja kod tužitelja policom kasko osiguranja motornog vozila br. 004626279044 s valjanošću 5. siječnja 2022. do 5. siječnja 2023. (puno kasko). Tužitelj je na temelju prijave i zahtjeva za naknadu štete iz AK i izvida i procjene štete, svom kasko osiguraniku isplatio najprije nesporni iznos od 9.200,00 kn, dana 21. lipnja 2022., te preostali iznos od 10.636,78 kn, dana 15. srpnja 2022., na ime materijalne štete na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka]. Tužitelj je tako isplatio ukupan iznos od 19.836,78 kn/2.632,79 eur i to u dva navrata. Visina štete na oštećenom vozilu osiguranika tužitelja [registarska oznaka] utvrđena je po računu popravka vozila, te na temelju izvida i procjene štete koji je sačinio tužitelj.

1.4. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za refundacijom iznosa isplaćene štete u sveukupnom iznosu od 19.836,78 kn, ali kako tuženik do danas nije isplatio tužitelju potraživani iznos, tužitelj je bio prisiljen podnijeti predmetnu tužbu. Kako je osiguravatelj isplatio iz osigurnine naknadu za štetu osiguraniku, po samom zakonu na tužitelja kao osiguravatelja prešla su prava na naknadu štete od osoba koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu u vezi s kojom je isplaćena naknada iz osigurnine, odnosno od tuženika kao osiguravatelja vozila [registarska oznaka]. Slijedom iznesenog tužbeni zahtjev temelji se na čl. 963. st.1. Zakona o obveznim odnosima, a u svezi izvanugovornih obveznih odnosa reguliranih odredbama čl. 1045. i 1072. st.1.Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.; dalje ZOO) odnosno odredbama čl. 22. do 38. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ br. 151/05) koje se odnose na osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene treći osobama.

1.5. Spisu predmeta prilaže; potvrdu o izvršenom nalogu, prijavu štete, policu osiguranja, Uvjete zs osiguranje automobilskog kaska, presliku vozačke dozvole, Izvid i procjena štete za vozilo [registarska oznaka], račun popravka za [registarska oznaka], regresni zahtjev i utemeljeni odgovor (list 4-53 spisa).

2. Odgovor na tužbu

2.1. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja od 29. travnja 2022., kao i činjenicu da je na taj dan imao sklopljenu policu osiguranja autoodgovornosti za vozilo ZG3870HV no osporava osnovanost tužbenog zahtjeva u cijelosti. Naime, za nastanak štetnog događaja isključivo je odgovorna osiguranica tužitelja, a sve budući da je oduzela prednost kretanja osiguranici tuženika. Nisu točni navodi osiguranice tužitelja da bi osiguranica tuženika bježala s mjesta nesreće.

2.2. Uvidom u fotografije koje je sačinio tuženik u postupku mirnog rješenja zahtjeva potvrđuju kako je tehnički nemoguće da se događaj odvio onako kako ga prikazuje osiguranica tužitelja. Naime, oštećen je prednji lijevi dio vozila osiguranice tužitelja i desni bočni dio vozila osiguranice tuženika. Tehnički je nemoguće da je osiguranica tuženika naletjela na osiguranicu tužitelja onako kako ona to navodi. Osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Spisu predmeta prilaže: izjavu osiguranice tuženika EJ u mirnom postupku, prijavu odštetnog zahtjeva osiguranice tužitelja dana tuženiku, fotografije i druge isprave (list 60-103 spisa).

3. Dokazni postupak i osnovanost tužbenog zahtjeva

3.1. U postupku izvođenja dokaza sud je na temelju odredbe čl. 220. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj, 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 57/11., 148/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25; dalje ZPP) dokazivanjem po predloženim dokazima obuhvatio sve činjenice važne za donošenje odluke.

3.2. Sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke ČJ, dipl. ing. prom., na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka TJ,

3.3. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je, na temelju savjesne i brižljive ocjene svih dokaza, kako zasebno, tako i u njihovoj ukupnosti, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

4. Predmet spora, odlučne činjenice i ocjena dokaza

4.1. Predmet spora je regresno potraživanje na ime naknade imovinske štete, povodom štetnog događaja (prometne nesreće) koja se dogodila 29. travnja 2022. oko 08,15 sati, u Zagrebu, Avenija Dubrava između 1. i 2. [adresa]

4.2. Kako proizlazi iz navoda tuženika iznijetih u odgovoru na tužbu i tijekom postupka, u ovom predmetu tuženik prvenstveno osporava odgovornost svog osiguranika za predmetni štetni događaj te visinu štete. Među strankama nije sporno da se dogodila prometna nesreća te nije sporno da je na taj dan njihov osiguranik imao sklopljenu policu osiguranja autoodgovornosti za vozilo ZG3870HV

4.3. Najprije valja istaknuti da je odredbom čl. 221.a. ZPP-a propisano je da ako na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

4.4. Nadalje, u skladu s čl. 489. ZPP-a pravila o postupku pred trgovačkim sudovima primjenjuju se u sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova osim u sporovima za koje je propisana posebna vrsta postupka, što ovdje nije slučaj. Odredbom čl. 492.a. ZPP- a u postupku pred trgovačkim sudovima sud će, u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava.

4.5. To je važno istaknuti budući da je iskaz svjedokinje RJ (osiguranika tužitelja) potrebno cijeniti u ukupnosti s pisanim dokazima u spisu. Svjedokinja u svom iskazu navodi da je bila u osobnom automobilu, vozila se po tračnicama od istoka prema zapadu jer je bila gužva u prometu te je na nju naletio auto s lijeve strane i udario je u bočni dio auta. Vozilo je produžio s vožnjom i tek nakon što je svjedokinja sustigla vozačicu koja je skrenula u dvorište zgrade i koja je zamolila da ne kaže da je pobjegla s mjesta nesreća, otišli su u njezino osiguranje.

4.6. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da se Peugeot 307 kretao sa glavnom cestom trakom namijenjenom za Taxi i javni gradski prijevoz. Peugeot 308 mu je oduzeo pravo prolaza glavnom cestom te je došlo do sudara. Vještak zaključuje da se Peugeot 307 kretao srednjom ili lijevom trakom, ne bi došlo do sudara iz dva razloga. Peugeot 308 bi se uključio u desnu traku, a vozač Peugeota bi ga jasno mogao vidjeti jer mu drveće i sjena ne bi smanjivali preglednost. Naravno da se Peugeot 308 zaustavio na točki preglednosti i dobro pogledao glavnu cestu vidio bi dolazak Peugeota 307.

4.7. Sud ne prihvaća iskaz svjedokinje RJ jer je u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka. U nalazu i mišljenju vještak navodi da je riječ je o nezgodi koja se dogodila u Zagrebu u Aveniji Dubrava između 1. i 2. [adresa]. Peugeot 308 se uključivao sa [adresa] koja je u odnosu na Aveniju Dubrava bila sporedna ulica. Peugeot 307 se Avenijom Dubrava kretao krajnjim desnim prometnim trakom koji je ujedno trak sa tračnicama za taxi i vozila gradskog prijevoza. Kako se Peugeot 308 uključivao na Aveniju Dubrava preko tih tračnica tako je prednjim lijevim dijelom došao u kontakt ,,okrznučem'' sa bočnim desnim dijelom Peugeota 307. Mjesto sudara je dakle bilo u krajnjem desnom prometnom traku i to bliže desnoj ivici tog traka na presjeku smjer kretanja uključivanja Peugeota 308 i pravolinijske kretnje Peugeota 307 u tom krajnjem desnom traku.

4.8. Vještak nadalje navodi da se vozačica Peugeota 308 uključivala na glavnu cestu (Avenija Dubrava) sa sporednog kolnika ([adresa]) i vršeći tu radnju je imala obavezu uvjeriti se te ustupiti prvenstvo prolaska sudionicima koji se nalaze na toj glavnom cesti. Imala je sve tehničke uvjete poduzeti uključenje na po sebe i druge siguran način. Vozač Peugeota 307 kretao se glavnom cestom ali se kretao prometnim trakom namijenjenim kretanju vozila gradskog prijevoza. U momentu ulaska 308 u trak kojim se kretao 307, vozaču Peugeota 307 je preostalo 0,18 s, 2,2 m pri brzini kretanja od oko 45,1 km/h. Pod tim uvjetima vozač Pugeota 307 nije imao tehničke uvjete reagirati kočenjem te izbjeći kontakt. Također vozač Peugeota nije imao faktor koji ga sprečava da se kreće prometnim trakom kojim se imao obavezu kretati.

4.9. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka, cijeneći ga stručnim, logičnim i potkrijepljenim valjanom argumentacijom te zaključuje da tužbeni zahtjev nije osnovan. To iz razloga što je osiguranik tužitelja imao sve uvjete poduzeti uključenje u promet na siguran način, Sama činjenica da se osiguranica tuženika kretala tramvajskom prugom predstavlja prekršaj, međutim ta okolnost sama za sebe ne znači da je upravo takvo postupanje u uzročnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja. Naime, tramvajskom prugom mogu se kretati i druga vozila kada je to dopušteno prometnim pravilima (tramvaj, taxi prijevoznici i sl.) pa je osiguranica tužitelja prilikom uključivanja na glavnu cestu bila dužna provjeriti može li tu radnju poduzeti na siguran način, neovisno o tome kojim se prometnim trakom ili površinom drugo vozilo kretalo.

4.10. Prema tome, sud utvrđuje da je isključivi uzrok predmetnog štetnog događaja propust osiguranice tužitelja da se prije uključivanja u promet uvjeri da tu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Pri tome je sud imao u vidu nalaz i mišljenje prometnog vještaka iz kojeg proizlazi da su obje vozačice vozile primjerenom brzinom te da osiguranica tuženika, nakon što je osiguranica tužitelja započela uključivanje u promet, više nije mogla pravovremeno zaustaviti vozilo i izbjeći sudar.

4.11. Ističe se da je iskaz svjedoka (osiguranika tužitelja) u suprotnosti s utvrđenjima vještaka koji je jasno utvrdio način na koji se zbio navedeni štetni događaj.

4.12. Slijedom navedenoga, sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan te tužitelj nema pravo potraživati od tuženika utuženi iznos koji temelji na odredbi čl. 963. st.1. u svezi s odredbama čl. 1045. i 1072. ZOO-a.

Zagreb, 14. svibnja 2026.

Sudac:

Iva Buljan

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.