REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: R1 Ob-821/2025-31

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Janu Torjancu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja-protustranke ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Teuti Palčić, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke-predlagateljice ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s boravištem na adresi u [adresa], zastupana po punomoćniku Tomislavu Skerlevu, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje posebne skrbnice mlt. djeteta, OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi prijedloga za određivanjem privremene mjere o ostvarivanju roditeljske skrbi, osobnih odnosa s mlt. djetetom i uzdržavanja, 14. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I./ Određuje se privremena mjera koja glasi:

"I. Mlt. JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], će stanovati s majkom ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na majčinoj adresi stanovanja [adresa].

lI. Određuje se ostvarivanje osobnih odnosa između oca ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sina mlt. ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da će se isti ostvarivati svaki drugi tjedan, na način da mlt. JŠ boravi kod oca od četvrtka nakon vrtića do početka vrtića u ponedjeljak ujutro. U tjednu kada je majka ĐŠ s mlt. djetetom za vikend, otac će dječaka preuzimati četvrtkom nakon vrtića te ponovno vraćati u vrtić u petak ujutro. Ukoliko dječak ne bi bio u vrtiću na dan predviđen za preuzimanje, vrijeme preuzimanja djeteta od drugog roditelja bit će vrijeme kada vrtić uobičajeno završava, a vrijeme povratka drugom roditelju vrijeme kada vrtić uobičajeno počinje.

III. Nalaže se ocu ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za uzdržavanje mit. ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], plaćati iznos od 224,00 EUR mjesečno, počev od 14. svibnja 2026. pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski razlozi, najkasnije svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedini iznos uzdržavanja teku od dospijeća do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun majke i zz ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], IBAN: [broj bankovnog računa]."

II./ Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere predlagatelja - protustranke.

III./ Protustranka-predlagateljica ĐŠ je dužna u roku koji ne smije biti duži od tri mjeseca opravdati privremenu mjeru iz toč. I./ izreke ovog rješenja pokretanjem postupka.

IV./ Ako protustranka-predlagateljica ĐŠ u navedenom roku iz toč. III./ izreke ovog rješenja ne pokrene postupak za opravdanje privremene mjere, sud će donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

V./ Privremena mjera iz toč. I./ izreke ovog rješenja ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će biti pokrenut radi njezinog opravdanja ili do drugačije odluke suda.

VI./ Žalba ne odgađa provedbu rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelj-protustranka u prijedlogu koji je podnio ovom sudu 21. studenog 2025. navodi da su stranke roditelji mlt. JŠ koji je rođen za vrijeme trajanja braka stranaka. Dalje navodi da je faktična bračna zajednica stranaka prestala u svibnju 2025. godine, i to uslijed izvanbračne veze protustranke -predlagateljice s kolegom s radnog mjesta, zbog čega je došlo do trajnog poremećaja bračnih odnosa te prestanka svakog vida zajedničkog života te da je zbog nemogućnosti funkcioniranja bračnih supružnika pokrenut postupak obveznog savjetovanja pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, koji postupak obveznog savjetovanja je u tijeku kao i da su stranke upućene i na obiteljsku medijaciju, od kojih su imali tri susreta te isto nije rezultiralo dogovorom. Predlagatelj-protustranka dalje navodi kako je za vrijeme kada je dijete provodilo vrijeme s njim, zapazio neuobičajeno ponašanje mlt. JŠ te je isti reagirao radi sumnje na izloženost seksualnom nasilju od strane brata protustranke - predlagateljice a koji boravi s mlt. JŠ i protustrankom-predlagateljicom u zajedničkom kućanstvu (ujak djeteta) te da je navedene sumnje na seksualno zlostavljanje maloljetnog djeteta prijavio Zavodu i obavio pregled 12. studenog 2025. Dalje navodi kako smatra da je s obzirom na navedenu sumnju, a imajući u vidu najbolji interes maloljetnog djeteta kao temeljno načelo obiteljskog prava te obvezu suda da hitno reagira u situacijama mogućeg nasilja, zanemarivanja ili druge ugroze djetetove sigurnosti potrebno odmah osigurati zaštitu maloljetnog JŠ jer postoji neposredna i realna opasnost za emocionalnu i psihofizičku dobrobit djeteta. Predlaže da se donese privremena mjera da mlt. JŠ stanuje s ocem ĆŠ na adresi [adresa], 10020 Zagreb , da se osobni odnosi mlt. ŽŠ s majkom ĐŠ odvijaju pod nadzorom, da majka za uzdržavanje mlt. ŽŠ doprinosi 200,00 eura mjesečno, a počev od dana donošenja privremene mjere do svakog 15-tog u mjesecu za tekući mjesec na račun oca broj IBAN [broj bankovnog računa] sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Protustranka-predlagateljica je, očitujući se na predmetni prijedlog, navela da optužbe za seksualno zlostavljanje nemaju nikakvog uporišta u činjenicama te da iste predstavljaju ozbiljan znak manipulacije te da joj je bivša partnerica predlagatelja- protustranke dostavila materijal koji je pronašla na telefonu koji je predlagatelj- protustranka koristio, a nazivao ga „Tomin mobitel”, a na kojem su pronađene eksplicitne gole fotografije žene, kontakti tipa „XXX samo WhatsApp" što potvrđuje emocionalnu nestabilnost predlagatelja-protustranke, skrivanje seksualnog sadržaja na uređaju koji se prezentira kao dječji te dodatni rizik za dijete. Navela je i da sama obavlja primarnu skrb oko djeteta od rođenja istog obaveza (hranjenje, presvlačenje, uspavljivanje, liječnici, vrtić, bolovanja, razvojne potrebe), a da je predlagatelj- protustranka gotovo uvijek bio odsutan uz izliku „naporan posao”. Predlaže donošenje privremene mjere, odnosno povjeravanje djeteta majci na skrb, odgoj i čuvanje, da se prebivalište djeteta odredi kod majke: [adresa], da se kontakti oca odvijaju na bazi srijeda-petak -svaki neparni vikend, s time da preuzimanje djeteta bude u vrtiću u petak do 16:00, a povratak u vrtić u ponedjeljak do 08:00, a u slučaju rizika da budu nadzirani susreti. Predlaže i odrediti privremeno uzdržavanje u iznosu od 200,00 EUR mjesečno do 15.-tog u mjesecu na tekući račun podnositeljice te donošenje zaštitne mjere zabrane tehničkog nadzora (lokatori, GPS), povrat djetetovih dokumenata i mobitela podnositeljice te hitno psihološko vještačenje roditeljskih kapaciteta.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-821/2025-4 od 27. studenog 2025. mlt. ŽŠ postavljena je radi zaštite njegovih osobnih prava i interesa posebna skrbnica OŠ.

4. Radi donošenja odluke o privremenoj mjeri sud je pribavio mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb KLASA: 552 -04/25- 10/39 URBROJ: 139-113-03/17-04-26-12 od 22. siječnja 2026., uz očitovanje KLASA: 552-04/25-10/39 URBROJ: 139-113-03/17-04-26-14 od 20. veljače 2026., razgledana ostala priležeća dokumentacija u spisu te je provedeno saslušanje stranaka.

5. Iz mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb od 22. siječnja 2026. proizlazi da se isti temelji na uvidu u dostupnu dokumentaciju koja se u predmetnom uredu vodi o obitelji, izvješću odgojno-obrazovne ustanove, psihologijskoj obradi te terenskom izvidu na adresi majke , pri čemu se napominje da su postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad u obitelji ŽŠ započela u lipnju 2025. godine te obuhvaćaju postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka, upućivanje u medijaciju, intervenciju u obiteljskim odnosa, prijavu nasilja u obitelji, izricanje mjere obiteljsko-pravne zaštite, psihosocijalnu podršku i postupak određivanja privremene mjere o stanovanju i ostvarivanju osobnih odnosa.

5.1. U pogledu socijalno-anamnestičkih podataka o članovima obitelji navodi se sa je mlt. JŠ jedino dijete svojih roditelja, rođeno u prvoj i jedinoj bračnoj zajednici svojih roditelja, sklopljenoj 2018. godine. Roditelji su se fizički razdvojili u svibnju 2025. godine, brak nije službeno razveden. Zajedničko mlt. dijete JŠ polaznik je Dječjeg vrtića Pingvin u Svetoj Klari. Mlt. dječak urednog je psihomotornog razvoja. Dječak ostvaruje redovne kontakte s oba roditelja, po principu tjedan – tjedan. U kontaktu sa stručnim timom vrtića doznaje se da oba roditelja na primjeren način surađuju s vrtićem, da oba roditelja iniciraju razgovore o dječaku s odgajateljima i sa stručnim timom. Vrtić dječaka opisuje kao emotivno toplo dijete, koje s oba roditelja ima razvijen odnos privrženosti. Otac ĆŠ stanuje na adresi [adresa], a na istoj adresi obitelj je zajednički živjela u obiteljskoj kući do svibnja 2025. godine. Majka ĐŠ je od fizičkog napuštanja bračne zajednice u svibnju 2025. do početka prosinca 2025. godine stanovala na adresi svoje primarne obitelji, [adresa]. Dana 03. prosinca 2025. godine, majka je stručni tim ovog Područnog ureda obavijestila o preseljenju na adresu [adresa], na kojoj je dana 08. prosinca 2025. godine od strane stručnog tima proveden terenski izvid. Podstanarski stan ĐŠ nalazi se u prizemlju zgrade od devet stanova. Stan je svijetao, opremljen je svim potrebnim namještajem i uređajima, primjeren za boravak mlt. djeteta. U stanu dječak ima prostor za igru i prostor za spavanje. Majka je stručnom timu navela kako je posebnu pozornost obratila na to da proces preseljenja bude postupan, kako bi dječaku olakšala privikavanje na novi životni prostor, osobito u svjetlu drugih promjena u obitelji tijekom proteklih pola godine. Oba roditelja svoje psihofizičko zdravlje opisuju kao dobro. Negiraju probleme s ovisnostima ili utvrđene dijagnoze duševnog oboljenja na svojoj strani ili na st rani članova primarne obitelji. Oba roditelja imaju stabilna zaposlenja s urednim mjesečnim primanjima. Temeljem razgovora provedenih s oba roditelja saznaje se da su oba roditelja po fizičkom razdvajanju stupila u nove partnerske odnose. Od strane oba roditelja postoje navodi o stupanju u navedene partnerske odnose još tijekom trajanja zajedničkog života. Prema saznanjima ovog Područnog ureda, majka je i nadalje u navedenom partnerskom odnosu, otac trenutno nije u partnerskom odnosu.

5.2. Nadalje se u pogledu odnosa unutar primarne obitelji maloljetnog ŽŠ navodi da od preseljenja majke iz zajedničkog kućanstva, otac u ovom Područnom uredu navodi promjene na mlt. dječaku u vidu pojačane nervoze i agresije. Otac opisuje da je dječak u jednom periodu intenzivno grizao dudu, kao i da je povremeno udarao drugu djecu u vrtiću. Otac nadalje opisuje da je dječak često sniženog raspoloženja nakon boravka kod majke, a da se raspoloženje dječaka poboljša tijekom boravka kod oca. Otac stručnom timu također navodi poteškoće u ostvarivanju komunikacije s majkom djeteta o potrebama dječaka, a također navodi određene neredovitosti u skrbi majke o mlt. JŠ. Dana 1. prosinca 2025. godine otac je bez najave pristupio u Područni ured kako bi izvijestio stručni tim da je dijete u majčinom tjednu zadobilo ogrebotine po licu i ozljedu usne. Prema navodima oca, majka je ozljede objasnila događajima u vrtiću, dok je otac u komunikaciji s vrtićem dobio potvrdu da je samo jedna ogrebotina nastala u vrtiću. Otac je od strane djelatnice Zavoda usmjeren na važnost neposredne komunikacije s majkom o stvarima vezanima uz mlt. JŠ, koja po svojoj prirodi mora biti sažeta, jasna i usmjerena na dijete. Dana 8. prosinca 2025. godine majka je u razgovoru s djelatnicama Zavoda provedenom prilikom terenske posjete navela da je temeljem gornjih pritužbi oca i sama bila u vrtiću i razgovarala sa stručnom službom. Tijekom tog razgovora dogovoreno je dokumentiranje eventualnih dječakovih povreda od strane vrtića, radi evidentiranja podrijetla budućih povreda. Majka je djelatnice Zavoda upoznala da je otac inicirao susret roditelja radi razgovora o brigama vezanim uz dječaka, koji je i održan prethodni vikend. Na susretu otac je majci rekao kako on ne želi djetetu oduzeti majku.

5.3. Nadalje se navodi da je uvidom u evidenciju komunikacije s roditeljima utvrđeno da su se oba roditelja obratila Sudu sa zahtjevom za određivanjem privremene mjere. Majka ĐŠ obratila se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu dana 12. studenog 2025. godine, putem njihove elektroničke pošte, tražeći donošenje privremene mjere na sljedeći način: 1. Maloljetni JŠ povjerava se majci ĐŠ na čuvanje i odgoj; 2. Ocu ĆŠ privremeno se zabranjuje kontakt, približavanje i bilo kakvo praćenje; 3. Ocu se ograničava roditeljsko pravo odlučivanja; 4. CZSS i Policijska uprava Zagreb zadužuju se za nadzor provedbe mjere i izvještavanje suda. Do dana izrade ovog prijedloga i mišljenja Zavod nije zaprimio zahtjev Općinskog građanskog suda za očitovanjem i/ili dostavom prijedloga i mišljenja. Majka je djelatnice Zavoda izvijestila kako ne ustraje pri navedenom zahtjevu, kao i da je suglasna da otac s dječakom ostvaruje redovne susrete bez nadzora, ukoliko se ne ponavljaju situacije koje sadrže elemente obiteljskog nasilja. Otac ĆŠ obratio se Općinskom sudu u Novom Zagrebu sa zahtjevom za određivanjem privremene mjere temeljem kojeg se ovaj prijedlog i mišljenje izrađuje, a kojim otac potražuje da se majci odrede osobni odnosi s djetetom pod nadzorom stručne osobe, kao i obveza uzdržavanja mlt. djeteta. U naknadnom razgovoru u Područnom uredu ĆŠ je izjavio kako je predlagao da mlt. JŠ provodi jednako vrijeme s oba roditelja po principu tjedan- tjedan. Iznosi brojne propuste u roditeljskoj skrbi na strani majke, a potom upitan da pojasni u tom kontekstu prijedlog tjedan-tjedan, naglašava da je njegova supruga za vrijeme zajedničkog života bila izvrsna majka, ali da nije siguran kakva je trenutno.

5.4. Nadalje se navodi kako oba roditelja u svojim zahtjevima pozivaju na vlastite prijave obiteljskog nasilja podnesene ovom Područnom uredu . Otac je dana 11. studenoga 2025. godine prijavio sumnju na izloženost dječaka seksualnom zlostavljanju od strane ujaka s kojim dječak u to vrijeme živio u zajedničkom kućanstvu. Prijava je proslijeđena nadležnoj policijskoj postaji, a otac je od strane ovog Područnog ureda upoznat s obvezom osiguravanja nužnih postupaka za zaštitu mlt. djeteta. S danom izrade ovog mišljenja i prijedloga, iznesene optužbe nisu potvrđene, niti ovaj Područni ured raspolaže saznanjima da bi ujaku bile određene ikakve mjere u odnosu prema dječaku. Majka je, saslušana temeljem navedene prijave, navela da, iako smatra da je prijava neutemeljena, ona dječaka više ne ostavlja nasamo s bratom te da početkom prosinca planira preseljenje iz zajedničkog kućanstva, što je i učinila. Majka je upoznata s dužnošću pravovremenog informiranja oca o namjeri preseljenja. Oba su roditelja bila u pratnji mlt. dječaka prilikom pregleda dječaka u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež (nalaz priložen od strane predlagatelja) te su se oba roditelja usuglasila s dodatnim provođenjem multidisciplinarne obrade mlt. dječaka u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Majka je dana 12. studenoga 2025. godine prijavila sumnju na izlaganje supružnika fizičkom i verbalnom nasilju. Majka navodi da je od strane oca zajedničkog mlt. djeteta bila izložena verbalnom i fizičkom nasilju te praćenju za vrijeme zajedničkog suživota. Opisuje situaciju iz mjeseca travnja 2025. godine, navodeći da ju je ĆŠ primio za vrat, odvukao u garderober, bacio na pod i ošamario. Na račun supruga iznosi i optužbe o praćenju. Majka ĐŠ je navela da je mlt. dječak bio prisutan prilikom nasrtaja supruga na nju, da je počeo plakati, ali da joj suprug nije dopuštao da priđe djetetu. Saslušan u prostorijama našeg Ureda otac ĐŠ ĆŠ u cijelosti je demantirao optužbe supruge, negirajući verbalno i fizičko nasilje prema njoj, kao i praćenje. Prijava je proslijeđena nadležnoj policijskoj postaji. S danom izrade ovog mišljenja i prijedloga, iznesene optužbe nisu potvrđene, niti ovaj Područni ured raspolaže saznanjima da bi dječakovom ocu bile određene ikakve m jere u odnosu prema majci ili maloljetnom djetetu. Oba roditelja, upitana za svoj odnos s mlt. JŠ navode da imaju dobar odnos s dječakom, da su s dječakom jako povezani i da s dječakom lijepo funkcioniraju.

5.5. Nadalje se navodi da je radi pomnijeg praćenja i stabilizacije obiteljskih prilika, stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad obuhvatio roditelje Kunetić socijalnom uslugom psihosocijalnog mobilnog tima koju provode djelatnici Centra za djecu, Podružnice A.G. Matoš. Nadalje, na ime višestrukih prijava, od strane oba roditelja, zaključkom stručnog tima donesena je odluka o izricanju mjere stručne pomoći i potpore u obitelji na period od godine dana, a dječak JŠ upućen je na multidisciplinarnu timsku obradu u Polikliniku za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Multidisciplinarna obrada predviđena je za dan 16. prosinac 2025. godine, nalaz Poliklinike još uvijek nije službeno zaprimljen. Ovaj Područni ured je dana 14. studenog 2025. godine nadležnoj policijskoj postaji prijavio ugrozu prava na privatnost i tjelesnu integritet mlt. djeteta. Stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad dana 14. studenog 2025. godine obavijestio je nadležnu policijsku postaju da je otac ĆŠ tijekom razgovora provedenog u našem Područnom uredu, a prilikom prijave sumnje na seksualno zlostavljanje sina, stručnom timu predočio veći broj fotografija dječakovog anusa, a koje je imao na svom mobilnom uređaju. Dio fotografija prikazivao je anus dječaka za vrijeme defekacije. Navedene fotografije otac je pokazao stručnom timu kako bi dokazao da majka djetetu ne daje laksative (koje otac smatra nužnim) zbog probavnih tegoba koje dijete ima (zatvor). Drugi dio fotografija otac je prikazao s ciljem ukazivanja na potencijalne promjene na anusu (sluz), a u kontekstu sumnji na seksualno zlostavljanje.

5.6. U mišljenju i prijedlogu se navodi kako se navedene radnje, odnosno uzastopno i opetovano fotografiranje anusa dječaka, drže visoko zabrinjavajućim, tim više što je otac stručnom timu opisao da je prilikom jednog od pokušaja fotografiranja djetetovog anusa, dječak nogama odgurnuo mobitel. Otac u razgovoru stručnom timu ističe da je kod dječaka primijetio strah prilikom prilaska analnom području, koji pripisuje između ostalog, mogućem seksualnom zlostavljanju. U trenutku pokazivanja fotografija i njihovog tumačenja stručni tim na strani oca ne zamjećuje postojanje uvida u posljedice njegovih postupaka na djetetove reakcije. Stručni tim je stava da navedeni invazivni i ponižavajući postupci grubo krše djetetovo pravo na privatnost i tjelesni integritet te da predstavljaju vid zlostavljanja djeteta. Temeljem odaslane prijave policiji proveden je ponovni razgovor s ocem dječaka, a u kojem je po upoznavanju sa psihosocijalnim posljedicama koje navedene radnje mogu imati na razvoj dječaka, otac izrazio kajanje i naveo da dijete više neće podvrgavati opisanim radnjama.

5.7. Dalje se navodi kako je dana 24.studenog 2025. godine stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad kontaktirala majka ĐŠ navodeći da joj se obratila, sada već bivša partnerica od supruga EŠ, i upoznala ju da je na mobitelu, koji za vrijeme boravka kod oca koristi dječak pronašla razgovore ĆŠ s nepoznatim ženskim osobama kao i eksplicitne ženske fotografije. Temeljem zaprimljene prijave kontaktirana je očeva sada već bivša partnerica AŠ dana 04. prosinca 2025. koja je navela da fotografije i prepiske nisu bili na glavnom zaslonu mobitela, ali da nisu niti bili zaštićeni šifrom, već im se preko postavka telefona moglo pristupiti. AŠ je navela da ne može sa sigurnošću reći je li dijete uistinu vidjelo navedene sadržaje ili nije, ali da je njoj osobno činjenica da su bili na mobitelu, koji koristi dijete neprihvatljiva te se iz navedenog razloga odlučila obratiti majci djeteta. AŠ je na poseban upit stručnog tima navela da ona na strani oca, mimo navedenog, nije uočila druga postupanja, koja bi bila ugrožavajuća za mlt. JŠ. AŠ je zaključno upitana za svoja saznanja o odnosu roditelja ĆŠ, navela da je mišljenja da odnos oca prema Tominoj majci nije korektan te da smatra da otac svoje zamjerke vezane uz njihov bračni / partnerski odnos prelijeva na sferu skrbi o djetetu.

5.8. Dalje se navodi kako je dana 28. prosinca 2025. otac ĆŠ zatražio da se prilikom provedbe psihologijske obrade razmotri niz navoda koje je objedinio u dokument s tekstom i fotografijama na preko 40 stranica koje je dostavio ovom Područnom uredu. Na okolnost navoda saslušani su majka, n jezin brat i supruga od brata, koji su izrazili čuđenje u odnosu na zaprimljeni sadržaj i u potpunosti negirali navode iz predmetnog dokumenta. Dokument je proslijeđen nadležnoj policijskoj postaji radi utvrđivanja postojanja elemenata kaznenog djela ili prekršaja na strani bilo kojeg od dionika. ĆŠ je dijelom sadržaja koji je uključio u dostavljeni pisani podnesak pokazao značajan propust u prosudbi i potpuno nepoštovanje tuđih osobnih granica, a u svrhu dokazivanja nepovoljnog postupanja supruge ĐŠ u odnosu na njega tijekom trajanja partnerskog odnosa, kao i neadekvatna roditeljska postupanja na strani majke. Dostava navedenog dokumenta moguća je na zahtjev suda. Provedenom psihologijskom obradom oba roditelja na razini ovog Područnog ureda nije utvrđeno postojanje klinički značajnih odstupanja u njihovom psihološkom funkcioniranju. Oba roditelja imaju razvijen i očuvan emocionalni odnos s djetetom i žele sudjelovati u životu djeteta. Psihologijskom obradom oca ĆŠ utvrđeno je da daje kontradiktorne izjave, da iskazuje sklonost prebacivanju krivnje i negativnom atribuiranju postupaka drugih ljudi, kao i neprihvaćanju odgovornosti za vlastiti doprinos u odnosima te sklonost kontroli u međuljudskim odnosima. Psihologijskom obradom majke ĐŠ utvrđeno je da je pomalo udaljena u osobnim odnosima. Nadalje procijenjeno je da ima sklonost uključivati se u brojne aktivnosti i da ima blage teškoće s donošenjem odluka, da izbjegava novo i nepoznato te da se ne osjeća ugodno kada se prekida njezina rutina.

5.9. Prije iznošenja prijedloga u mišljenju se navodi da stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Novi Zagreb ocjenjuje da je u obitelji ĐŠ, zbog značajno narušenih roditeljskih odnosa, nužno urediti pitanja skrbi o maloljetnom djetetu do donošenja stalne sudske odluke. Stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad drži da u ovom trenutku nisu ispunjene pretpostavke za određivanje mjere ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djeteta s majkom pod nadzorom stručne osobe jer nije potvrđeno postojanje stvarne i konkretne opasnosti za život, tjelesni ili emocionalni integritet maloljetnog djeteta od strane majke, a koja bi opasnost opravdala izricanje navedene mjere. S druge strane, na strani oca su prepoznata ponašanja koja predstavljaju povišen rizik za emocionalni i psihički razvoj djeteta: dijete je tijekom boravka kod oca imalo pristup mobitelu na kojem su se nalazili seksualizirani sadržaji, čime je ugrožen njegov razvoj, otac je ponavljano i invazivno fotografirao intimno područje djeteta, uključujući i u trenucima kada je dijete pokazivalo otpor čime je povrijedio djetetovo pravo na privatnost, dostojanstvo i tjelesni integritet. Otac ĆŠ je tijekom razgovora sa stručnim timom intenzivno usmjeren na konfliktan odnos s ĐŠ, opširno i detaljno verbalizira o problemima iz njihovog partnerskog odnosa iz prošlosti. Otac oskudno iznosi o aktivnostima i interesima mlt. djeteta. Prema mlt. JŠ verbalizira naklonost i emocionalnu toplinu, ali se vraća na percipirane propuste majke i odnos ĐŠ prema njemu tijekom zajedničkog života. Učestalo iznosi kontradiktorne izjave. Psihologijskom obradom utvrđeno je da ĆŠ ima sklonost negativnom atribuiranju postupaka drugih ljudi i neprihvaćanju odgovornosti za vlastiti doprinos u međuljudskim odnosima, a da odgovornost za vlastite životne odluke pripisuje drugima. Majka ĐŠ tijekom razgovora sa stručnim timom spontano verbalizira o mlt. djetetu, njegovim potrebama, interesima i aktivnostima. Na poticaj govori o partnerskom odnosu s ĆŠ, te primarno iskazuje želju da otac provodi vrijeme s mlt. djetetom, te iskazuje zbunjenost u vezi raznih iznesenih optužbi oca. Ne iznosi negativne strane ĆŠ kao oca, te ističe da je on uvijek bio dobar prema njihovom zajedničkom sinu i da se trudio uspostaviti primjeren odnos i ostvariti važnu ulogu u životu mlt. djeteta. Iz izvješća Dječjeg vrtića Pingvin doznaje se da je suradnja i s ocem i s majkom mlt. JŠ redovita i otvorena, da se odvija na osnovi međusobnog povjerenja i uvažavanju sugestija. Roditelji se samoinicijativno uključuju u individualne razgovore s odgojiteljima i stručnim timom vrtića. Mlt. JŠ je urednog razvoja, dobro funkcionira u skupini i rado se uključuje u zajedničke aktivnosti s vršnjacima. Na temelju dosadašnjih spoznaja i procjena ovog Područnog ureda te suradnje s oba roditelja proizlazi da je majka roditelj koji u odnosu na drugog roditelja pokazuje uravnoteženiji stav, što djetetu olakšava prilagodbu u uvjetima razdvojenog roditeljstva. Majka je osim toga u kontaktu sa stručnim timom ovog Područnog ureda iskazala roditeljska ponašanja koja upućuju na stav koji je u većoj mjeri prilagođen djetetovim potrebama.

5.10. Slijedom navedenoga stručni tim predlaže donošenje privremene mjere sljedećeg sadržaja:

1. Mlt. JŠ stanovat će s majkom ĐŠ na majčinoj adresi stanovanja – [adresa].

2. Osobni odnosi između oca ĆŠ i mlt. djeteta ostvarivat će se svaki drugi tjedan, na način da mlt. JŠ boravi kod oca od četvrtka nakon vrtića do početka vrtića u ponedjeljak ujutro. U tjednu kada je majka ĐŠ s mlt. djetetom za vikend, otac će dječaka preuzimati četvrtkom nakon vrtića te ponovno vraćati u vrtić u petak ujutro. Ukoliko dječak ne bi bio u vrtiću na dan predviđen za preuzimanje, predlažemo da vrijeme preuzimanja djeteta od drugog roditelja bude vrijeme kada vrtić uobičajeno završava, a vrijeme povratka drugom roditelju vrijeme kada vrtić uobičajeno počinje.

6. Protustranka-predlagateljica očitovala se da je u cijelosti suglasna s prijedlogom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, dok je predlagatelj-protustranka u cijelosti osporio mišljenje i prijedlog navodeći da je isto proturječno i selektivno u obradi činjenica te da isto zanemaruje kontekst u kojem je otac postupao radi zaštite djeteta.

7. U očitovanju Zavoda od 20. veljače 2026. navedeno je da se ostaje kod mišljenja i prijedloga, dodajući u vezi podnošenja prijave nadležnoj policijskoj postaji protiv oca ĐŠ ĆŠ, a koji se Uredu obratio s fotografijama djetetovog anusa za vrijeme defekacije, da vrednujući činjenicu da fotografiranje djetetovog anusa uz, od strane samog oca istaknuto negodovanje djeteta, predstavlja invazivni i ponižavajući postupak kojim se grubo krši djetetovo pravo na privatnost i tjelesni integritet, Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je na isto reagirati na način da unutar svoje nadležnosti poduzme sve potrebne radnje za otklanjanje ugroze za dijete. Hrvatski zavod za socijalni rad dodatno ističe da sve preglede djece relevantne za utvrđivanje njihovog psihofizičkog stanja provode ovlašteni stručnjaci posebno obučeni za rad s djecom, upravo iz razloga što je pri njihovoj provedbi nužno osigurati maksimalnu zaštitu djece, strogo pazeći da ne dođe do dodatne povrede prava te iste djece. Protivno je načelu zaštite najboljeg interesa djece ukazivati na povredu prava djece, u ovom slučaju prava na zaštitu tjelesnog integriteta i privatnosti (sumnja na seksualno zlostavljanje), kroz kršenje tog istog prava.

7.1. U vezi kontakta s bivšom partnericom oca, AŠ navodi se da službena osoba u javnopravnome tijelu utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid. Uspostavi kontakta sa AŠ prethodilo je zaprimanje pisanog podneska iz kojeg se nedvojbeno utvrđuje da gđa AŠ raspolaže saznanjima od utjecaja na zaštitu interesa djeteta, što je čini svjedokom u postupku procjene sigurnosti djeteta. Nadalje, službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar, a koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

7.2. U dijelu psihologijske obrade stranaka ističe se da na razini Hrvatskog zavoda za socijalni rad psihologijske obrade provode ovlašteni psiholozi kao članovi stručnog tima. Psihologijska obrada majke ĐŠ i oca ĆŠ provedena je prema pravilima struke korištenjem psihologijskih instrumenata standardiziranih na hrvatskoj populaciji. Stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad protivi se provedbi psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja za potrebe donošenja privremene mjere te drži da je privremenu mjeru potrebno donijeti temeljem trenutnog stanja spisa predmeta. Stručni tim Zavoda ne protivi se provedbi predloženog postupka psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja u parničnom postupku radi razvoda braka i donošenja odluke o roditeljskoj skrbi na trošak predlagatelja -protustranke, ukoliko predlagatelj-protustranka u glavnom postupku ponovi zahtjev za istim.

8. Mišljenje i prijedlog Zavoda od 22. siječnja 2026. ovaj je sud ocijenio kao stručno, pri čemu, imajući u vidu očitovanje Zavoda od 20. veljače 2026., nije utvrđeno da bi postupanje Zavoda prilikom njegove izrade bilo protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/2009, 110/2021).

9. Iz iskaza predlagatelja-protustranke proizlazi da je dijete u režimu tjedan- tjedan već godinu dana i zadnjih pola godine se to ustabililo te dijete više ne plače i veseli se odlascima. Navodi kako on i majka obavljaju sve roditeljske dužnosti u vezi zdravlja djeteta, vrtića i sl. zajedno te tu nema problema u komunikaciji. Dalje je iskazao da je prije prestanka braka sve bilo idealno, a u jednom trenutku došlo je do zahlađenja odnosa i izostanka bilo kakvog fizičkog kontakta te je sa strane ĐŠ nedostajalo komunikacije i jednostavno su počeli živjeti kao "cimeri" bez planova za budućnost pri čemu su se dogovarali samo oko djeteta. Naveo je kako je pred kraj njihovog suživota ĐŠ počela izlaziti van te da je on u tim trenucima ostajao kod kuće i brinuo djetetu te navodi da je tako bilo i obratno. U tom razdoblju dijete bi često plakalo u prisutnosti ĐŠ jer je tada ĐŠ često bila nervozna i nervozno bi obavljala kućanske poslove, a da je on u tom periodu pokušavao riješiti taj sukob razgovorom, no ĐŠ bi se nakon dvije minute ustala i otišla. Naveo je kako bi se u periodu tjedan-tjedan dijete ponekad znalo samoozljeđivati u vrtiću te je dolazilo do manjih incidenata, a kao primjer navodi događaj koji se dogodio za Sv. Nikolu, naime kad je majka došla po dijete kod njega dijete je počelo vrištati i plakati i udarati se po licu govoreći da ne želi ići kod mame. Dogovor tjedan-tjedan i dalje traje i dobro funkcionira. Opisujući tipičan dan sa djetetom kod njega navodi da ujutro jedu doručak te se obuku pri čemu on s djetetom komunicira da se treba u vrtiću ponašati primjereno kao npr. dijeliti igračke jer je u par navrata pokazivao agresivno ponašanje prema vršnjacima; da ga nakon toga odveze u vrtić i u 16,00 sati ga pokupi iz vrtića pa kada dođu kući spremi mu nešto za jelo ako je gladan, a zatim se igraju ili doma npr. slažući legiće i igrajući se s autićima ili odu u igraonicu; da nakon toga sa djetetom prolazi svojevrsnu edukaciju gdje ga uči brojeve i slova te nakon toga pusti dijete da se igra ili se druže i npr. maze, a nekada mu dopusti i gledati crtiće, zatim se tušira ju ili kupaju ovisno o tome koliko je ostalo vremena te mu pred spavanje čita priče. Glede preuzimanja djeteta i odvoženja istoga majci napominje da sada sve dobro funkcionira s time da je bio jedan period od mjesec dana gdje je dijete plakalo i deralo se kada bi ga odvozio majci govoreći da ne želi ići mami. Napominje i da je u jedno dva navrata također govorio da ne želi ići tati s time da su te epizode bile puno blaže glede ponašanja dječaka. Dalje je naveo da su se kada se majka preselila na sadašnju adresu stvari vidno poboljšale pa su tako iz vrtića počeli dobivati informacije da se dijete ponaša dobro te se to ponašanje također manifestiralo i doma te kada bi odlazili kod kućnih prijatelja i sl. Naveo je da ni od koga nije dobio povratnu informaciju, a tu misli na stručnjake, psihologe i ostalu struku, da bi model tjedan-tjedan bio štetan za dijete. Naveo je da je kada je posumnjao u seksualno zlostavljanje djeteta bio zbunjen i u strahu te je isto prijavio institucijama, a te sumnje proizašle su iz djetetova ponašanja na način da se taj tjedan dijete ponašalo neobično te je bilo povučeno, a jednom prilikom je stalno vikao "želim Ć", pri čemu napominje da je Ć Đ brat te je te večeri dijete uzelo četkicu i počeo si je gurati u guzu te da je na njegovo pitanje odgovorio je da se igra, a navečer bi panično vrištao. Naveo je da je sve to prijavio Zavodu i policiji te da je zapisnik o tome dostavio u spis. Naveo je da potiče dobar odnos djeteta s majkom prije svega na način da djetetu uvijek govori da majku mora slušati i imati s njom dobar odnos kao što ima sa mnom. Napominje da dijete od rođenja stanuje u kući gdje on trenutno živi jer je to bila njihova obiteljska kuća, poznata mu je sredina i okruženje, zna gdje se sve nalazi, a vrtić i škola su mu udaljeni 500 metara te je već stekao prijatelje u vrtiću. Ima veliko dvorište u kojem voli boraviti kada je lijepo vrijeme te ima sve potrebno za igru te je opušten u toj sredini jer da je naučio da je to njegov dom. Dalje je naveo da radi u IT sektoru te ima svoj obrt, a radno vrijeme mu je fleksibilno te da kada je dijete kod njega onda zna raditi samo 3 sata dnevno, a kada nije kod njega zna raditi i po 10 sati. Navodi da do zahlađenja odnosa između mene i ĐŠ dok su bili u braku nema objašnjenje i ne zna zašto se to dogodilo, već samo zna da se to događalo kroz određeni period. Nije upoznat što se dogodilo sa njegovom prijavom za seksualno uznemiravanje, već da mu je samo rečeno na policiji da su oni napravili sve što su mogli i da je to dalje proslijeđeno. Naveo je da je je kada su mi se javile sumnje o tome da netko seksualno uznemirava mlt. dijete posumnjao na Valentininog brata O zbog brojnih razgovora koje su još za vrijeme trajanja braka vodili on i ĐŠ o Ć i njegovim seksualnim sklonostima i navikama. Smatra da je postupio ispravno kada je to ispričao službama koje su ga onda uputile na policiju. Navodi da kada je razgovarao sa J o tome on je rekao "nisam ga dirao, njega nisam dirao". Dalje je naveo je fotografirao djetetov anus iz razloga što je htio pokazati da majka djetetu ne daje Laksol što je bila propisana liječnička terapija za omekšavanje stolice jer dijete od rane dobi ima problema sa stolicom, pri čemu to fotografiranje nema veze sa pričom o seksualnom uznemiravanju i te fotografije su napravljene isključivo za Zavod te da su nakon što su pokazane predstavnicima Zavoda izbrisane, a da je fotografije predočio tek na pitanje djelatnika Zavoda ima li još kakav dokaz u prilog mojim tvrdnjama, a nakon što im je već predočio medicinsku dokumentaciju. Dalje je naveo da smatra da su druženja sa djetetom koja provode zajedno on i ĐŠ svaki utorak i četvrtak u zadnjih četiri pet mjeseci, možda i šest mjeseci pridonijela dobrobiti djeteta. Naveo je da bi ĐŠ uvijek bila obaviještena o tome kada bi išao na neki duži put sa djetetom, pri čemu je zadnji put kada ga je ĐŠ pitala gdje ide na more sa djetetom odgovorio da to nije bitno. Naveo je i da je u inicijalnom prijedlogu predložio da se odnosi s majkom odvijaju pod nadzorom i to upravo zbog situacije sa sumnjama na seksualno uznemiravanje sina, no kako se u međuvremenu majka preselila na novu adresu više ne traži to da se odnosi odvijaju pod nadzorom. Napomenuo je da je model tjedan-tjedan funkcionirao od početka s time da se zadnjih pola godine to poboljšalo iz razloga što se poboljšala komunikacija između njega i ĐŠ. Zaključno je iskazao da su njegovi mjesečni prihodi 4.000,00 eura, da radi u IT sektoru, da ima svoj obrt, da u svom vlasništvu ima kuću u kojoj živi, zemljište te auto, da su mu mjesečne režije otprilike u iznosu od 300,00 eura te nema drugih zakonskih obveza uzdržavanja, da plaća mjesečno stambeni kredit u iznosu od 564,20 eura koji je dizao za uređenje kuće u kojoj živi te gotovinski kredit u iznosu od 582,43 eura mjesečno, pri čemu za stambeni kredit ima još 22 godine za otplatiti, a gotovinski kredit ima još 4 godine za isplatiti te da je dobrog sam zdravlja.

10. Iz iskaza protustranke-predlagateljice proizlazi da je od lipnja 2025. bilo dogovoreno da će dijete tjedan dana provoditi kod nje, a tjedan dana kod oca. U tom periodu kada bi dijete bilo kod ĆŠ, a ona bi zatražila od ĆŠ da vidi dijete, a s obzirom da je dijete niske životne dobi i razdvojenost mu teško pada, tada bi ĆŠ odgovorio da nije u Zagrebu ili da ne može te da uglavnom nije pristao na to. Navela je i da kada bi dijete bilo u tjednu kod nje uvijek bi zvala ĆŠ da im se priključi kada bi išli na neki izlet, ali da je odgovor bio isti odnosno da nije u Zagrebu ili da ne može. Navela je kako sebe smatra primarnim skrbnikom jer da je od početka obavljala više sa djetetom u pogledu rutine (buđenje, presvlačenje, hranjenje) i više vremena provodila s njim. Navela je da kada su se ĆŠ i ona razdvojili to se odrazilo na dijete na način da bi u početku u vrtiću imao neke ispade npr. ugrizao bi nekog u vrtiću i sl. te da su tada počeli ići na individualne razgovore te na razgovore kod pedagogice u vrtiću pa su odlučili provoditi više vremena svo troje zajedno te se onda situacija smirila. Navela je da je nakon nekog vremena predložila ĆŠ da od dva zajednička susreta smanje na jedan zajednički susret tjedno, a drugi susret da dijete provede samo sa ĆŠ pa da se tako privikava. Napomenula je u vezi navoda o rutini (buđenje, presvlačenje, hranjenje) da je za vrijeme braka uvijek išla samo ona ili bi zajedno vodili dijete na pregled, a ĆŠ nikada ne bi sam odveo dijete na pregled te da je isključivo ona koristila bolovanja da bi ostala kod kuće i brinula se o djetetu te bi sama odlazila na radionice u vrtiću, dok ĆŠ za vrijeme trajanja bračne zajednice nikada nije iskazao interes da sam ode u parkić sa djetetom te da se tek nakon razlaza ĆŠ počeo uključivati u brigu o nekim stvarima i to odlazaka u igraonicu te je počeo s djetetom provoditi više vremena i sl. što smatra da je jako dobro i pozitivno te da je to JŠ potrebno. Navela je da su od razdvajanja odlasci djeteta jednom roditelju i dolasci drugom ponekad bili popraćeni ispadima djeteta jer da je to bio šok za dijete pogotovo iz razloga što se primopredaja obavljala u vrtiću, dakle, bez da su oba roditelja prisutna. Dalje je navela da se od prosinca od kada se preselila od svojih roditelja u podstanarski stan situacija smirila jer su se tada već polako smirivale tenzije između ĆŠ i nje, a pomaže i mjera nadzora stručne pomoći od studenog 2025. koja je propisana na godinu dana. Na posebno pitanje pun. protustranke- predlagateljice je li vidjela neke promjene u djetetovom ponašanju koje bi pobudile sumnje u seksualno ponašanje, protustranka-predlagateljica iskazala je da nije, a navela je da je u kući njezinih roditelja u to vrijeme živjelo njih 7 i uvijek da je uvijek bila ona ili netko od ukućana prisutan. Dalje je objasnila da je htjela u tom periodu imati podršku od svojih roditelja te svog brata i njegove obitelji te iako je imala stan u najmu od lipnja 2025. nije htjela JŠ priuštiti još jednu selidbu u tako kratkom roku, a u listopadu 2025. je pred Zavodom iskazala svoju namjeru da se preseli u taj podstanarski stan što je u prosincu 2025. i učinila. Navela je da potiče da dijete provodi vrijeme sa ĆŠ, ali da smatra da je dijete zadovoljnije kod mene. Na posebno pitanje pun. predlagatelja-protustranke kako je prije mišljenja i prijedloga Zavoda funkcionirala dinamika viđanja sa djetetom, protustranka-predlagateljica iskazala je da je funkcioniralo na način tjedan-tjedan s time da bi primopredaja bila u vrtiću u ponedjeljak i da tada nije bilo viđanja jednog roditelja dok bi dijete bilo u tjednu kod drugog roditelja, a da je negdje u prosincu 2025. počelo takvo viđanje da bi jedan roditelj vidio dijete i u tjednu dok je dijete kod drugog roditelja. Krajem svibnja 2025. kada je došlo do prekida bračne zajednice dogovorili su dinamiku oko djeteta tjedan- tjedan i to bez pomoći medijacije. Od prosinca 2025. ponašanje djeteta se popravilo u smislu da bi se ispadi djeteta kao npr. ugrizi i čupanje za kosu vršnjaka u vrtiću uvelike smanjili. Napomenula je da čim je nastupio tjedan kada je dijete bilo s ocem ĆŠ istoj nije dao vidjeti dijete govoreći da je "to sad naša rutina" te je naglasila da ne bi nikada pristala na režim tjedan-tjedan da je znala da se prethodno dogodilo navedeno fotografiranje JŠ od strane ĆŠ. Na pitanje zašto se iselila iz kućanstva svojih roditelja navela je da već sam odgovorila te to nema veze sa optužbama o seksualnom uznemiravanju na račun njezina brata. Navela je da je na druženja s kolegom s posla bila bez djeteta i to druženje je bilo jednom mjesečno te bi za to vrijeme otac bio s djetetom. Zaključno je iskazala da radi od 8,00 sati do 16,00 sati na poslu, da su vikendi neradni, da radi u Konti plus d.o.o. kao referent i uz to ima svoj samostalni obrt koji se bavi prvenstveno čišćenjem, da trenutno stanuje kao podstanar s djetetom te najamninu plaća 570,00 eura mjesečno, da je vrtić 212,00 eura mjesečno te je trenutno dogovor između nje i ĆŠ da svatko jedan mjesec plaća vrtić, te je također navela da procjenjuje da su ostale potrebe djeteta pod čime misli na hranu, odjeću, obuću, preglede itd. otprilike 200,00-300,00 eura mjesečno i da je dijete dobrog zdravlja.

11. Odredbom članka 536. Obiteljskog zakon ("Narodne novine" 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: ObZ) propisano je da, ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja, odlučiti o tome privremenom mjerom.

12. Iz provedenog postupka proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o značajno narušenim odnosima između roditelja zbog čega nije moguće postići sporazum u smislu citiranog članka 536. ObZ-a te koji u ovom trenutku nemaju reguliranu situaciju glede pitanja stanovanja, osobnih odnosa i uzdržavanja njihovog mlt. djeteta, što znači da su ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere.

13. Ocjena je ovog suda da mlt. JŠ ima stanovati s majkom. Naime, ovaj sud je utvrdio na temelju životnog, koherentnog i uvjerljivog iskaza protustranke- predlagateljice, a kojem iskazu nije prigovoreno, da je ista od rođenja djeteta bila u većoj mjeri uključena u skrb i brigu o mlt. djetetu , prije svega u pogledu obavljanja rutinskih radnji poput buđenja, presvlačenja i hranjenja kao i korištenja bolovanja da bi se s djetetom ostalo kod kuće i odvođenja djeteta na preglede te da je ista za vrijeme trajanja bračne zajednice općenito provodila više vremena s djetetom. Također je utvrđeno kako protustranka-predlagateljica trenutno živi u iznajmljenom stanu koji je opremljen svim potrebnim namještajem i uređajima te je primjeren za boravak mlt. djeteta koje u stanu ima prostor za igru i prostor za spavanje. Jednako tako utvrđeno je prilikom psihologijske obrade da majka tijekom razgovora sa stručnim timom spontano verbalizira o mlt. djetetu, njegovim potrebama, interesima i aktivnostima, dok otac tijekom razgovora sa stručnim timom oskudno iznosi o aktivnostima i interesima mlt. djeteta te je isti intenzivno usmjeren na konfliktan odnos s ĐŠ , pri čemu opširno i detaljno verbalizira o problemima iz njihovog partnerskog odnosa iz prošlosti. Ovdje se dodaje da je u mišljenju i prijedlogu navedeno da otac učestalo iznosi kontradiktorne izjave te se ukazuje da je prilikom saslušanja oca na ročištu pred ovim sudom isti naveo je da bi majka uvijek bila obaviještena o tome kada b i išao na neki duži put sa djetetom, a kada ga je zadnji put pitala gdje ide na more sa djetetom odgovorio joj je da to nije bitno, što je po ocjeni ovog suda također kontradiktorna izjava. Za napomenuti je da optužbe predlagatelja-protustranke na račun brata protustranke-predlagateljice nisu ni na koji način potvrđene, budući da tijekom postupka nisu izneseni niti dostavljeni vjerodostojni dokazi koji bi upućivali na osnovanost takvih tvrdnji, niti je povodom navedenih optužbi pokrenut bilo kakav kazneni ili drugi odgovarajući postupak, slijedom čega je ovaj sud mišljenja da su takvi ničime pokrijepljeni navodi paušalni i iskonstruirani, pri čemu se napominje da protustranka-predlagateljica ionako više ne stanuje u kućanstvu u kojem je živjela s roditeljima i bratom. S druge strane, na strani oca su prepoznata ponašanja koja predstavljaju povišen rizik za emocionalni i psihički razvoj djeteta , naime da je dijete tijekom boravka kod oca imalo pristup mobitelu na kojem su se nalazili seksualizirani sadržaji te da je otac ponavljano i invazivno fotografirao intimno područje djeteta, uključujući i u trenucima kada je dijete pokazivalo otpor čime je povrijedio djetetovo pravo na privatnost, dostojanstvo i tjelesni integritet. Zaključno, psihologijskom obradom provedenom od strane stručnog tima utvrđeno je da predlagatelj- prostustranka ima sklonost negativnom atribuiranju postupaka drugih ljudi i neprihvaćanju odgovornosti za vlastiti doprinos u međuljudskim odnosima, a da odgovornost za vlastite životne odluke pripisuje drugima.

14. S obzirom na navedeno, proizlazi da majka iskazuje roditeljska ponašanja koja upućuju na stav koji je u većoj mjeri prilagođen djetetovim potrebama , odnosno da je ista roditelj koji u odnosu na drugog roditelja pokazuje uravnoteženiji stav, što djetetu olakšava prilagodbu u uvjetima razdvojenog roditeljstva , slijedom čega je valjalo sukladno odredbi čl. 536. ObZ-a odlučiti kao pod toč. I. privremene mjere iz toč. I./ izreke rješenja

15. U odnosu na održavanje osobnih odnosa mlt. JŠ s ocem, isti su određeni u skladu s prijedlogom Zavoda, pri čemu je ovaj sud stava da je određeni opseg susreta i druženja primjeren, uzevši s jedne strane potrebu da dijete ima stabilnu rutinu, a s druge strane iskaz majke kako je otac uvijek bio dobar prema njihovom zajedničkom sinu te da se trudio uspostaviti primjeren odnos i ostvariti važnu ulogu u životu mlt. djeteta. Stoga je valjalo sukladno odredbi čl. 536. ObZ-a odlučiti kao pod toč. II. privremene mjere iz toč. I./ izreke rješenja.

16. Ovdje valja napomenuti da sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja- protustranke da se u ovom postupku izvede dokaz psihologijsko-psihijatrijskim vještačenjem roditelja i djeteta, jer bi izvođenje tog dokaza bilo nesvrsishodno i utjecalo bi na duljinu ovog postupka koji je predviđen kao žuran. Naime, privremena mjera jest instrument privremenog uređenja aspekata roditeljske skrbi, slijedom čega se pravno odlučne činjenice utvrđuju se u stupnju vjerojatnosti, a ne u stupnju izvjesnosti. Imajući na umu kako su u predmetnom postupku sukladno čl. 536. st. 6. ObZ-a saslušani roditelji te je Hrvatski zavod za socijalni rad proveo psihologijsku obradu roditelja te dostavio mišljenje stručnog tima koje nije dovedeno u sumnju u pogledu pravilnosti primijenjene metode niti temeljnih zaključaka, ocijenjeno je kako provedeni dokazi predstavljaju dostatnu podlogu za odlučivanje u ovoj fazi. Pri tom valja napomenuti i da je protustranka-predlagateljica pod prijetnjom ukidanja ove privremene mjere upućena na pokretanje parnice radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju u okviru koje će se po prijedlogu i po potrebi izvesti i dokaz psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja. Iz istih razloga ovaj sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja-protustranke za pribavom izvješća voditelja mjere stručne pomoći i potpore u obitelji.

17. Odredbom čl. 538. st. 1. ObZ-a propisano je da se privremena mjera radi uzdržavanja može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja, dok je st. 2. istog članka propisano da se smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdržavanja određuju u korist djeteta, osim ako se tražbina odnosi na dio uzdržavanja u povećanom iznosu u skladu s povećanim mogućnostima pojedinog roditelja.

17.2. Odredbom čl. 538. st. 1. ObZ-a propisano je da je u postupcima u kojima se odlučuje o uzdržavanju djeteta sud dužan već na pripremnom ročištu ili prvom ročištu za glavnu raspravu, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, odnosno, ako to okolnosti slučaja zahtijevaju, i prije toga, neovisno o tome je li se tuženik o tome mogao izjasniti, rješenjem o privremenoj mjeri naložiti tuženiku da plaća zakonski minimum uzdržavanja za dijete.

17.3. U odnosu na potrebe mlt. JŠ iste su utvrđene na temelju iskaza protustranke-predlagateljice te je tako utvrđeno da mlt. JŠ sada ima gotovo 4 godine te da je dobrog zdravlja, kao i da ide u vrtić koji iznosi 212,00 eura mjesečno te da su ostale potrebe djeteta pod čime se misli na hranu, odjeću, obuću, preglede itd. otprilike 200,00-300,00 eura mjesečno.

17.4. Što se tiče materijalnih mogućnosti predlagatelja-protustranke ĆŠ iste su utvrđene na temelju njegova iskaza. Tako je utvrđeno da je predlagatelj-protustranka ima mjesečna primanja u iznosu od 4.000,00 eura, da radi u IT sektoru, da ima svoj obrt, da u svom vlasništvu ima kuću u kojoj živi, zemljište te auto, da su mu mjesečne režije otprilike u iznosu od 300,00 eura te nema drugih zakonskih obveza uzdržavanja, da plaća mjesečno stambeni kredit u iznosu od 564,20 eura koji je dizao za uređenje kuće u kojoj živi te gotovinski kredit u iznosu od 582,43 eura mjesečno, pri čemu za stambeni kredit ima još 22 godine za otplatiti, a gotovinski kredit ima još 4 godine za isplatiti te da je dobrog zdravlja.

17.5. Na temelju gore utvrđenih potreba mlt. djeteta te materijalnih prilika predlagatelja-protustranke, sud smatra da je predlagatelj-protustranka u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje mlt. Tome zakonski minimum uzdržavanja za dijete, tj. iznos od 224,00 EUR mjesečno, u skladu s Odlukom o minimalnim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta ("Narodne novine" broj 75/2025) koja je stupila na snagu 3. svibnja 2025. Pritom se napominje kako je sveobuhvatno utvrđivanje mogućnosti obveznika u smislu čl. 313. ObZ-a moguće isključivo parnici na čije pokretanje je protustranka-predlagateljica upućena. Obveza predlagatelja-protustranke određena je počevši od 14. svibnja 2026., kao dana donošenja privremene mjere, plativo najkasnije do svakog 15.-og u mjesecu za tekući mjesec, sve na tekući račun tuženice. Zatezne kamate su određene primjenom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22 i 155/23). Slijedom navedenog odlučeno je kao pod toč. III. privremene mjere iz toč. I./ izreke rješenja.

18. Privremena mjera iz toč. I./ izreke rješenje donesena je u skladu s mišljenjem i prijedlogom Zavoda, a po prijedlogu protustranke-predlagateljice koja je u cijelosti suglasna s navedenim mišljenjem i prijedlogom, slijedom čega je prijedlog predlagatelja-protustranke za donošenjem privremene mjere suprotnog sadržaja valjalo odbiti i odlučiti kao pod toč. II./ izreke rješenja.

19. Imajući u vidu da se pred sudom u ovom trenutku ne vodi spor između stranaka, sud je u skladu s odredbom članka 532. stavka 1. ObZ-a uputio protustranku- predlagateljicu da u roku od tri mjeseca opravda privremenu mjeru pokretanjem postupka radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju (toč. III./ izreke rješenja).

20. Ako stranka u roku koji sud odredi ne pokrene postupak iz stavka 1. navedenoga članka, sud će u skladu s čl. 532. st. 2. ObZ-a). donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere (toč. IV./ izreke rješenja).

21. Trajanje privremene mjere određeno je u skladu s čl. 534. st. 1. i st. 4. toč. 3. ObZ-a (toč. V./ izreke rješenja).

22. Odredbom članka 535. ObZ-a propisano je da tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere pa je odlučeno kao u toč. VI./ izreke rješenja.

U Zagrebu, 14. svibnja 2026.

Sudac:

Jan Torjanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne strane, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. predlagatelju-protustranci po pun.

2. protustranci-predlagateljici po pun.

3. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb

4. posebnoj skrbnici OŠ