Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj:Pn-117/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupan po punomoćnici Sandri Pleskini, odvjetnici u Karlovcu, protiv 1. tužene REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, zastupan po ODOK, građansko upravni odjel, i 2. tuženika AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po ZOU Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovca, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 9. travnja 2026., u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranka, po objavi 14. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, zastupanoj po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu i BAKIĆ MILANU, OIB: [osobni identifikacijski broj], NOVA CESTA 7, TOPUSKO 44400 GLINA, da tužitelju solidarno na ime naknade materijalne štete isplate iznos od 10.000,00 EUR / 75.345,00 HRK zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28.12.2020 . pa do 31.12.2022. godine po stopi koju dobivamo uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, a od 1.1.2023. pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da mu solidarno naknade troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 2. tuženiku ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.050,00 EUR sa zz kamatom tekućom od 14. svibnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1. tuženoj REPUBLIKI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, naknadi parnični trošak u iznosu od 1.125,00 EUR sa zz kamatom tekućom od 14. svibnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1034/1, dvorište površine 297 m2 i kuća, Šimunićeva ul., površine 66 m2, sveukupne površine 363 m2, da neposredno s nekretninom tužitelja graniči nekretnina označena kao zk.č.br. 1032 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište površine 99 m2, dvorišna zgrada, Šimunićeva ul. površine 58 m2, dvorišna zgrada, Šimunićeva ul. površine 26 m2, kuća, Šimunićeva ul. površine 202 m2, sveukupne površine 385 m2, čiji su vlasnici (suvlasnici) tuženici.

Navodi da se 28. prosinca 2020. u 6 sati i 28 minuta dogodio se jak potres magnitude 5.0 prema Richteru s epicentrom kod Petrinje. Slijedili su ga jak i prilično jak potres magnituda 4.7 i 4.1 u 7 sati i 49 minuta te u 07 sati i 51 minutu, kao i niz slabijih potresa. Nakon njih uslijedio je razoran potres koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta. Magnituda ovog potresa iznosila je 6.2 prema Richteru.

Navodi da je uslijed navedenih potresa došlo do urušavanja zgrade tuženika, pri čemu je dio zgrade pao na nekretninu tužitelja te izazvao oštećenja krovišta, zida i fasade, žljebova i prozora na stambenom objektu (kući), popločanih staza uz kuću te kotlovnice (krovišta, zidova, dimnjaka, lampi, strujnih elemenata i vrata) i u njoj nalazećih uređaja (peći za centralno grijanje i bojlera te strojeva, alata i ostalih pokretnina – dvije ubodne pile, aparat za varenje, miniwash, ručna blanjalica za drvo, mala kutna brusilica, klamerica)), da je šteta 10.000,00 eur.

Navodi da, iako se radilo o potresu kao nepredvidivom uzroku koji se nije mogao niti predvidjeti niti izbjeći, mogla se izbjeći nastala šteta da su tuženici, prije nego što se potres dogodio, postupali sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojima vlasništvo obvezuje, odnosno da su nekretninu u svom vlasništvu održavali u stanju koje ne predstavlja opasnost po živote i imovinu drugih osoba. Nekretnina tuženika je godinama zapuštana i u ruševnom stanju te je predstavljala opasnu stvar i kao takva stalnu prijetnju, kako za zdravlje i živote ljudi koji su pored nje prolazili, tako i za imovinu drugih osoba, posebice kuću tužitelja koja se nalazi neposredno uz nekretninu tuženika, a tužiteljev pomoćni objekt (kotlovnica) veže se uz objekt na zk. čbr. [katastarska čestica].

Navodi da je iz opisanih razloga te lošeg stanja nekretnine, nekretnina tuženika je u međuvremenu u cijelosti uklonjena, međutim prethodno podnošenju ove tužbe provedeno je osiguranje dokaza kako bi se u ovom postupku mogla utvrditi osnova i visina nastale štete. Navodi da se tužitelj se obratio 1. tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora, međutim 1. tužena je otklonila svoju i odgovornost ali i pasivnu legitimaciju. Predlaže da sud udovolji tužbi i tužbenom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu 1. tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava svoju pasivnu legitimaciju jer je pri reambulaciji zemljišne knjige za Karlovac II za česticu 1034/1, na kojoj je zgrada u kojoj se nalazi stan 2. tuženika NČ i [adresa] samo formalno upisana ( kao se navodi i u zapisniku od 01.srpnja 2010. ) dok Inkasator i Grad Karlovac ne utvrde način stjecanja prava vlasništva od stvarnih vlasnika.

Navodi da je navedena zgrada formalno upisna u suvlasništvu Republike Hrvatske jer je u zemljišne knjige bila upisana kao Demokratska Federativna Jugoslavija kad je konfiscirana obitelji H. Grad Karlovac je prodao stan predniku 2. tuženika 1998., ugovorom o prodaji stanarskog prava.

Republika Hrvatska nije sljednica Demokratske Federativne Jugoslavije. Navodi da je zgrada bila u ruševnom stanju davno prije reambulacije kao i cijela četvrt u kojoj se nalazi navedene zgrada i predviđena je za rušenje . Osporava i visinu koja ne odgovara šteti jer je prema nalazu vještaka u postupku osiguranja dokaza i to za oštećenja koja je tužitelj pokazivao, šteta iznosi 29.799,50 kn. Ne postoji odgovornost za naknadu štete u slučaju više sile kao što je potres.

3. U odgovoru na tužbu 2. tuženik navodi da je šteta na nekretnini tužitelja, očito je nastala uslijed potresa, te se radi o školskom primjeru više sile, pa 2. tuženik ne može biti odgovoran za štetu nastalu tužitelju. Navodi da nije bio pozvan da sudjeluje u postupku osiguranja dokaza u predmetu ovog suda br. R1-86/2021, pa se nije mogao očitovati na provedeno građevinsko vještačenje. Navodi da se iz vještačenja se dade iščitati da je tužitelj očito nezakonito izgradio kotlovnicu na svojoj nekretnini, te istu naslonio na susjednu nekretninu, pa sada ne može tražiti naknadu štete za navedena oštećenja na nezakonito izgrađenoj kotlovnici.

Navodi da je 2. tuženik vlasnik točno određenog etažnog dijela nekretnine, te je istu održavao i u nju ulagao novčana sredstva, (dva tjedna prije samog potresa 2. tuženik je tražio izvođače radi uređenja kupaonice) uzimajući u obzir da je predmetna zgrada bila zaštićeno kulturno dobro u koje se nisu mogle vršiti bilo intervencije bez dozvole nadležnog tijela.

Navodi da je došlo do urušavanja dijela zida koji se nalazi na suprotnom dijelu zgrade koji 2. tuženik ne uživa. Poriče se da bi zgrada izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila opasna stvar, obzirom su sve do potresa u predmetnoj zgradi živjeli stanari, imali su vodu i struju, te bez ikakvih problema živjeli i obitavali u toj zgradi. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u spis ovoga suda broj: R1-86/2021, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠČ, JČ i ČČ, usmeno je saslušan građevinski vještak UČ, te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja i 2. tuženika.

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na kući i pomoćnom objektu (kotlovnici), koju je pretrpio koncem prosinca 2020., zbog urušavanja susjednog objekta u suvlasništvu 1. i 2. tuženika, dio kojeg objekta urušio uslijed potresa i oštetio kuću i pomoćnu zgradu tužitelja, te tužitelj tvrdi da uzrok urušavanja susjedne zgrade nije u samom potresu, već u činjenici da je susjedni objekt tuženika godinama bio zapušten, neodržavan i u ruševnom stanju i kao takav predstavljao opasnu stvar.

6. U postupku nije sporno:

-da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1034/1, dvorište površine 297 m2 i kuća, Šimunićeva ul ici, i da se na toj čestici osim kuće tužitelja u vrijeme štetnog događaja nalazio i pomoćni objekt-kotolovnica, da je tužitelj inače renovirao kuću, a kada se radi o kotlovnici da je na tom mjestu bila nadstrešnica, koju je zatvorio i napravio i obnovio krovište 2017., i sproveo u kotlovnicu struju, .

-da se uz nekretninu tužitelja nalazi nekretnina označena kao zk.č.br. 1032 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao dvorište površine 99 m2, dvorišna zgrada površine 58 m2, dvorišna zgrada površine 26 m2, kuća površine 202 m2, sveukupne površine 385 m2, na kojoj su kao suvlasnici upisani 1. i 2. tuženici, a radi se inače o nekretnini kbr. 15,

-da se obje nekretnine nalaze u gradskoj četvrti Zvijezda, unutar kulturno povijesne cjeline Grada Karlovca,

-da se na kuću i kotlovnicu tužitelja ustvari urušila dvorišna (pomoćna) zgrada koja se nalazila na toj susjednoj kčbr. [katastarska čestica], pa tako iz provedenog građevinskog vještačenja u postupku osiguranja dokaza proizlazi da se na nekretninu tužitelja srušio zadnji zid pomoćne zgrade susjedne parcele kčbr. [katastarska čestica] u visini cca 4 m visine, tj. zabatni zid te susjedne dvorišne zgrade,

-da je koncem prosinca 2020. bio potres u [adresa],

-da je u međuvremenu taj objekt (dio kojeg se urušio na nekretninu tužitelja) u suvlasništvu tuženika uklonjen.

7. Iz dokumentacije u spisu (dostavljene od strane Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Grada Karlovca) proizlazi:

-da je prije štetnog događaja 8. 9. 2020. od strane Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo izvršen je terenski obilazak i utvrđeno je da krovište i pročelje zgrade na adresi [adresa] u lošem stanju i da postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, da s potkrovnog vijenca i pročelja periodično otpadaju dijelovi fasade na nogostup i prometnicu (str. 81),

-da je nakon toga 9. 11. 2020. taj odjel izdao rješenje kojim je naredio suvlasnicima, ovdje 1. i 2. tuženicima da otklone oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], a koja je upisana u registar kulturnih dobara RH (str. 79),

-da je nakon toga rješenjem istog odjela od 26. 6. 2023. obustavljen postupak izvršenja citiranog rješenja od 9. 11. 2020. uz obrazloženje da je s potresom iz prosinca 2020. došlo do bitnih promjena u stanju građevine i na zgradu je stavljena crvena oznaka i da sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom je daljnje postupanje u svezi s uklanjanjem zgrada u nadležnosti Državnog inspektorata, odnosno građevinske inspekcije (str. 74 spisa),

- a nakon toga je donijeto rješenje Državnog inspektorata od 9. 8. 2023. (str. 87 -89), da se uklanja potresom oštećena samostojeća stambena zgrada na lokaciji [adresa] u suvlasništvu 1. i 2. tuženika.

8. Inače, 2. tuženik je u kući kbr. 15 imao jedan stan koji je kupio 2017., te je iskazao da je to bila stara zgrada, da je u stanu renovirao kupaonicu jer se sa suprugom namjeravao useliti u stan, time da kupaonicu nije obnovio do kraja jer nije imao novaca, da u dvorišnom dijelu nije vršio nikakve popravke, da nije koristio zajedničke suvlasničke dijelove pa tako ni dio koji se urušio na kotlovnicu tužitelja, da je tuženik imao svoju šupu na drugoj desnoj strani, a ne u dijelu koji se urušio.

9. Svjedokinja JČ, čija se kuća tj. terasa vezala uz predmetnu kuću kbr. 15, je iskazala da se ona doselila 2011., da je kuća kbr. 15 već i tada bila u ruševnom stanuju, da je na toj nekretnini (u suvlasnštvu tuženika) osim te ruševne kuća bila i ruševna dvorišna zgrada koja se vezala na tužiteljevu kotlovnicu.

10. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka UČ od 15.11.2021. koji je vještačio u postupku osiguranja dokaza u predmetu R1-86/2021, proizlazi:

-da se na tužiteljev dograđeni prizemni dio srušio zadnji zid pomoćne zgrade susjedne parcele kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u visini cca 4 m visine, pri čemu je potpuno uništen krov dograđene prizemne zgrade (radi se inače o kotlovnici) i oštećen je zabatni zid obiteljske kuće tužitelja,

- u odnosu na zadatak je li neodržavanje nekretnine tuženika pridonijelo urušavanju sudski vještak je u nalazu naveo da zbog nepostojanja fotodokumentacije urušenog objekta prije potresa nije moguće sa sigurnošću odgovoriti na to pitanje, ali je sigurno da zarušeni objekt (krovna konstrukcija sa stražnim zidom) nije sagrađen protupotresno i da je stražni zid koji se urušio iznad ravnine tavana promjenjive debljine, ali izuzetno velike visine iznad tavana cca 4 m sa neodržavanom krovnom jednostrešnom drvenom konstrukcijom što je samo pogoršalo stabilnost zidane konstrukcije koja se urušila djelovanjem potresa, time da postoji mogućnost da bi se zid urušio i uz održavanu krovnu konstrukciju krova i pokrova pomoćnog objekta zbog navedenih razloga i izuzetno velike vitkosti u poprečnom smjeru,

-vještak je štetu na nekretninama tužitelja procijenio na 37.000,00 kn.

11. Sudski vještak je usmeno saslušan u ovom postupku te iz njegovog usmenog očitovanja proizlazi:

-da su sve zgrade u tom dijelu grada u Zvijezdi odnosno većina koje su građene u to doba prije 1970. godine statički nestabilne i nikakvo održavanje ne bi pomoglo u činjenici da se možda ta građevina ne bi srušila uslijed potresa, jedino rekonstrukcijom te građevine bi se mogla učiniti sigurnom od potresa,

-na pitanje punomoćnika tužitelja je li takvu građevinu koja je statički loša trebalo rušiti i kako se uobičajeno postupa u takvim situacijama, sudski vještak je odgovorio da bi se utvrdilo da li je neku građevinu potrebno rekonstruirati potreban je stručni pregled ovlaštene osobe za građevinske konstrukcije i tek stručnom ocjenom je moguće doći do zaključka da je neki objekt nestabilan i da ga je potrebno rekonstrukcijom ojačati ,

- u slučaju kada Upravni odjel za komunalno gospodarstvo odredi uklanjanje građevine, jer ona predstavlja opasnost, građevinu treba ukloniti,

-kada je vještaku predočeno rješenje iz 2023., o uklanjanju objekta vještak naveo da je to bilo nakon potresa i da je to onda druga situacija gdje je očito uslijed potresa došlo do nestabilnosti tog zida te je zaključeno da je potrebno ukloniti cijeli zid ili dio iz razloga da se ne bi dodatno dogodilo zarušavanje,

-kada se radi o rješenju iz 2020. (str. 79 spisa) vještak je naveo da iz tog rješenja proizlazi da se RH nalaže da ukloni oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, što znači da nisu se očitovali o potrebi uklanjanja nosive konstrukcije jer za to treba projekat,

-na pitanje 1. tuženika može li vještak konkretno za tu zgradu reći je li ona bila nestabilna budući se vještak očitovao da smatra da su sve zgrade u kineskoj četvrti (Zvijezdi) bile nestabilne sudski vještak je naveo da je rekao da je većina zgrada u Zvijezdi nestabilna jer većina zgrada u Zvijezdi ima nestabilne zabate u potkrovlju zato jer zabati ne sadrže protupotresne elemente niti su povezani sa konstrukcijom krovišta na dobar način,

-na pitanje 2. tuženika da se nije dogodio potres bi li taj zid i danas bio tu sudski vještak je odgovorio da nije bilo potresa vjerojatno bi ga bilo i danas ako ne bi bilo npr. jakog vjetra jer vjetrovi to mogu srušiti,

-na pitanje tužitelja da su otklonjena ta oštećenja pročelja i pokrova bi li to na nešto utjecalo vještak je naveo da se ništa se time ne bi promijenilo,

-da je na tužiteljevu nekretninu je pao taj zabatni zid od susjednog dvorišnog objekta ,

-da drvena konstrukcija krova učvršćuje zabatni zid ima funkciju učvršćivanja zabatnog zida, ne zna je li u vrijeme potresa postojala drvena konstrukcija krova ali se vide neki drveni elementi na srušenom stanju iz slika u spisu, ako krovne konstrukcije u vrijeme potresa nije bilo jako je narušena prostorna stabilnost zabatnog zida koji se srušio na susjednu nekretninu.

12. U konkretnoj situaciji mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV), kojima su uređena prava i obveze suvlasnika u vezi upravljanja stvari koja je u suvlasništvu, kao i odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO.

13.1. Odredbom čl. 85. st. 1. ZV propisano da cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela, što je i ovdje slučaj, upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako zakonom nije što drugo određeno, dok je u stavku 2. istog članka navedeno da su suvlasnici dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.

13.2. Nadalje, prema odredbama ZV upravljanje nekretninom u suvlasništvu podrazumijeva poduzimanje poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, pa je tako čl. 86. određeno da posao redovitog upravljanja cijelom nekretninom, između ostalog, čini i redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i poduzimanje građevnih promjena nužnih radi održavanja.

13.3. Nadalje, neovisno o propisanoj većini glasova potrebnoj za odlučivanje o redovitom upravljanju (članak 40. stavak 1. i 2. ZV), svaki suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika u slučaju kad prijeti opasnost od štete (članak 92. stavak 2. ZV).

14. U konkretnom slučaju nema dvojbe da je susjedna nekretnina na kčbr. [katastarska čestica] u suvlasništvu tuženika pa tako i dvorišni objekt bio godinama neodržavan, i da suvlasnici u njega nisu ulagali u smislu vršenja radova i da je bio u lošem stanju i moglo bi se govoriti da je kao takav predstavljao opasnu stvar, a za štetu od opasne stvari odgovora vlasnik po načelu objektivne odgovornosti, a u smislu odredbe čl. 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 25/05 i dr.), u daljnjem tekstu: ZOO, a kojima je propisano da šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njen vlasnik.

14.1. Kod toga se u smislu odredbe čl. 1067. st.1. ZOO-a vlasnik može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari i koji se nije moga spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

15. Iz provedenog građevinskog vještačenje u spisu dakle proizlazi da se na nekretninu tužitelja urušio zadnji zabatni zid susjedne dvorišne zgrade (u suvlasništvu 1. i 2. tuženika) visine cca 4 m, temeljem nalaza vještaka utvrđeno je da taj dvorišni objekt nije sagrađen protupotresno kao ni većina zgrada u gradskoj četvrti Zvijezda izgrađenih prije 1970., i sve te zgrade pa tako i predmetni dvorišni objekt u suvlasništvu tuženika su statički nestabilni i imaju nestabilne zabate u potkrovlju jer zabati ne sadrže protupotresne elemente i nisu na dobar način povezan i sa konstrukcijom krovišta, te nikakvo održavanje objekta ne bi pomoglo da se ne uruši uslijed potresa, a jedino što građevinu može učiniti sigurnom od potresa je rekonstrukcija građevine, a rješenje koje je 1. i 2. tuženicima izdano 2020. godine, dakle prije potresa, se odnosi na uklanjanje oštećena pročelja i pokrova koji nisu nosiva konstrukcija, a ne odnosi se na nalaganje rekonstrukcije građevine.

16. Iz nalaza vještaka proizlazi i zaključuje se da se zadnji zabatni zid dvorišnog objekta u visini cca 4 m urušio jer krovna konstrukcija sa zabatnim zidom nije sagrađena protupotresno jer je zabatni zid velike visine sa neodržavanom krovnom drvenom konstrukcijom koja inače učvršćuje zabatni zid (ima funkciju učvršćivanja zabatnog zida) što je pogoršalo stabilnost zidane konstrukcije koja se urušila uslijed potresa, ali isto tako proizlazi iz nalaza vještaka da i u situaciji da je krovna konstrukcija održavana isto bi uslijed potresa došlo do urušavanja zabatnog zida upravo iz razloga jer objekt nije sagrađen protupotresno odnosno zabati ne sadrže protupotresne elemente i nisu povezani sa konstrukcijom krovišta na dobar način u smislu stabilnosti i otpornosti na potres.

17. Temeljem naprijed navedenog ovaj sud nalazi da uzrok štete nije u neodržavanju dvorišnog objekta od strane suvlasnika, 1. i 2. tuženika, i dvorišni objekt se nije zbog toga urušio, već je uzrok štete potres, te se šteta i urušavanje dvorišnog objekta ne bi moglo izbjeći ni u situaciji da je dvorišni objekt bio održavan odnosno da je drvena krovna konstrukcija koja učvršćuje zabatni zid bila održavana, jer bi i u tom slučaju došlo do urušavanja objekta uslijed potresa, a da potresa nije bilo zabatni zid dvorišnog objekt se ne bi urušio.

18. Slijedom navedenog valjalo je primjenom odredbe iz čl. 1067. st.1. ZOO -a tužbeni zahtjev odbiti.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, te je tužitelj koji nije uspio u postupku dužan 1. i 2. tuženicima naknaditi troškove postupka.

O trošku 1. tužene.

20. Trošak 1. tužene sastoji se od troška zastupanja 1. tužene po ODOK, koji trošak pripada sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

20.1. 1.tuženoj pripada trošak kako slijedi:

-sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 25. 11. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 5. 2. 2026. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 9. 4. 2026. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu (očevid) u postupku osiguranja dokaza u iznosu od 150,00

EUR (75% nagrade po Tbr. 17)

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR

što je ukupno 1.050,00 EUR.

O trošku 2. tuženika.

21. Trošak 2. tuženika sastoji se troška zastupanja 2. tuženika po punomoćniku odvjetniku, koji trošak pripada sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

21.1. 2. tuženiku pripada trošak kako slijedi:

-sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 25. 11. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 5. 2. 2026. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 9. 4. 2026. u iznosu od 200,00 EUR

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR

što je ukupno 900,00 EUR što uvećano za iznos od 225,00 EUR na ime PDV-a čini 1.125,00 EUR.

U Karlovcu 14. svibnja 2026.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e - oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Sandra Pleskina, odvjetnica u Karlovcu

2. ODO Karlovac

3. ZOU Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovca