Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž Ob-51/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Bojani Skenderović kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Pazin, Prolaz O. Keršovanija 2, OIB 52966791065, zastupanog po ravnateljici TC, protiv protustranke MC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica GC iz Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka te punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, radi donošenja odluke o lišenju poslovne sposobnosti, odlučujući povodom žalbe protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola od 17. veljače 2026. poslovni broj: R1 Ob-250/2024-26, dana 14. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protustranke i ukida rješenje Općinskog suda u Puli - Pola od 17. veljače 2026. poslovni broj: R1 Ob-250/2024-26.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je da se protustranka djelomično lišava poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno donositi odluke o svojem zdravlju konkretno odluke o ambulantnom i bolničkom liječenju te pristupanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio MC ubog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava, uz prijedlog ovome sudu da pobijanu odluku preinači na način da odbije prijedlog predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pazin (dalje Zavod).
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Prvostupanjski sud je MC djelomično lišio poslovne sposobnosti pozivom na odredbu čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 103/15 ., 98/19. i 47/20., dalje OBZ) a svoju je odluku temeljio na činjenicama da je Zavod u prijedlogu zatražio zaštitu prava protustranke MC budući je osoba sa intelektualnim teškoćama na razini lakih prema umjerenim, koji je zaposlen u poduzeću "Valipile" u Svetom Petru u Šumi te je u braku sa KC koja je djelomično lišena poslovne sposobnosti. Prvostupanjski sud navodi i kako je u braku protustranke i KC rođeno dvoje djece LC (rođen **.**.2015.) i OC (rođena **.**.2017.). Mlt. LC ima poteškoća u razvoju te je smješten u Caritasovoj kući za smještaj djece s teškoćama u razvoju, dok se mlt. OC nalazi u udomiteljskoj obitelji u Varaždinu. Tijekom postupka sud prvog stupnja utvrđuje dakle da je protustranka osoba s intelektualnim poteškoćama (razina lake mentalne retardacije prema umjerenoj) koja egzistira još iz njegova djetinjstva i da je u mogućnosti samostalno i zadovoljavajuće brinuti o sebi, svojoj higijeni, alimentaciji, odlukama o trošenju novca, međutim da mu je zbog utvrđenog limitiranog kognitivnog funkcioniranja potrebna pomoć skrbnika u određenim područjima života. Nakon saslušanja protustranke i pribavljanja mišljenja vještaka psihijatra Davorke Smoljanić te temeljem uvida u priloženu dokumentaciju, sud zaključuje da protustranka ne ugrožava prava i interese drugih osoba, ali da se zbog svojeg zdravstvenog stanja nije sposoban brinuti o nekim od svojih prava, potreba i interesa. Ocjenjuje tako da protustranka ne može samostalno donositi odluke o svojem zdravlju (odluke o ambulantnom i bolničkom liječenju te pristupanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima) i da mu je u tom području potrebna pomoć skrbnika kako bi mu se pomoglo u njegovu funkcioniranju, uvažavajući činjenicu da ima ograničeni kapacitet razumijevanja i shvaćanja predmetnih situacija. Stoga sud iznosi stav da je u tom dijelu protustranci radi zaštite njegovih prava i situacija po pitanju zdravlja svakako potreban skrbnik koji bi mu pomogao u dijalogu s liječnikom.
6. Suprotno pak zaključku vještaka, uvažavajući utvrđene osobne okolnosti na strani protustranke, prvostupanjski sud ocjenjuje da protustranci nije potrebno oduzeti poslovnu sposobnost u dijelu davanja izjava i radnji po pitanju roditeljstva, s obzirom da je pravomoćnom odlukom suda lišen roditeljske skrbi u odnosu na svoju djecu , kao niti u dijelu davanja izjava za smještaj u socijalne ustanove, s obzirom da za sada ne postoje okolnosti zbog kojih bi protustranka trebala biti smještena u ustanovu takvog tipa.
7. Razmotri li se zakonski okvir za oduzimanje poslovne sposobnosti nekoj osobi vidljivo je da će prema odredbi čl. 234. st. 1. ObZ sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.
8. U ovakvim postupcima mora se u prvom redu voditi računa da se protustranka ne lišava poslovne sposobnosti u dijelu u kojem je u mogućnosti sama postupati poštujući načelo propisano čl. 233. st. 2. ObZ-a koji propisuje da je potrebno težiti što je moguće manjim ograničenjima prava štićenika, odnosno prema čl. 233. st. 4. ObZ-a poticati štićenika na samostalno donošenje odluka i pružati mu podršku u donošenju odluka i sudjelovanju u životu zajednice. Lišenje poslovne sposobnosti osobe, čak i djelomično, iznimno je ozbiljna mjera koju treba koristiti samo u iznimnim okolnostima u kojima sudac ocijeni sve relevantne činjenice.
9. Primijeni li se prikazani zakonski okvir na konkretan prijedlog Zavoda u odnosu na MC ovaj sud nalazi da protustranka u žalbi utemeljeno prigovara da iz utvrđenja suda prvog stupnja ne proizlazi da je protustranka ugrozila svoja prava. Tako doista nije vidljivo da bi MC odbijao ili propuštao uzimati terapiju ili odbijao i propuštao odlazak liječniku te da bi njegov liječnik imao problema u liječenju radi nemogućnosti da protustranka shvati značaj i posljedice nekog konkretnog dijagnostičkog ili terapijskog postupka odnosno liječenja. Istodobno sud je utvrdio da protustranka za sada nema zdravstvenih poteškoća, da je fizički zdrav i samostalan u svom samostalnom funkcioniranju, ima izabranog liječnika obiteljske medicine te uredno odlazi kod njega po potrebi.
10. Kako dakle iz stanja spisa proizlazi da protustranka tvrdi da ne boluje od bilo koje bolesti i da ne uzima terapiju za kronična stanja te tvrdi da je zdrav, to kraj činjenice da vještak smatra da u aktualnom psihičkom statusu osim lake mentalne retardacije prema umjerenoj nisu bili registrirani neki drugi simptomi koji bi govorili u prilog duševne bolesti niti je iz spisa moguće vidjeti da bi protustranka bila fizički kronično bolesna osoba, ukazuje da nije opravdano lišenje poslovne sposobnosti protustranke u dijelu odluke o zdravlju, jer se do sada niti nije javila potreba za razumijevanje konkretnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka ili nerazumijevanje protustranke vezano uz konkretno liječenje, pa da bi njegove interese bilo potrebno zaštiti. To tim više jer sam prvostupanjski sud utvrđuje da protustranka zasada nema zdravstvenih poteškoća, fizički je zdrav, samostalan je u svakodnevnom funkcioniranju, prima plaću, radi u firmi za preradu pilića već šest godina te živi u zajedničkom kućanstvu sa svojom majkom i suprugom. Pored toga i sam predlagatelj iznosi mišljenje da protustranku nije potrebno lišavati poslovne sposobnosti vezano za donošenje odluke o zdravlju. Stoga ocjena suda prvog stupnja da protustranka zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o svojim pravima, potrebama ili interesima i da treba zaštitu pri odlučivanju o osobnom zdravlju nije pravilna niti zakonita. Naime , eventualna potreba zaštite protustranke u cilju razumijevanja dijagnostičkih i terapijskih postupaka te ambulantnog ili bolničkog liječenja nije nešto što postoji u sadašnjosti niti je u ovom trenutku poslovnu sposobnost protustranke nužno ograničavati u cilju zaštite njegovih interesa prava ili potreba, a eventualna buduća potreba zaštite nije činjenica koja opravdava donošenje odluke takvog značaja, kao što je djelomično lišenje poslovne sposobnosti, u ovom trenutku. Onaj trenutak kada se i ako se ukaže potreba za zaštitom prava protustranke nastati će pretpostavke za ocjenu potrebe ograničavanja njegove poslovne sposobnosti.
11. Zbog iznesenog uvažena je žalba protustranke i pobijano rješenje ukinuto primjenom propisa čl. 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. dalje: ZPP koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/22. s izuzecima iz čl. 107. st. 2. i 3. tog Zakona) u vezi sa čl. 346. ObZ te je odlučeno kao u izreci (čl. 380. točka 3. ZPP), bez vraćanja predmeta na ponovni postupak, budući je sud u okviru svojih utvrđenja i ocjene odlučivao o opsegu poslovne sposobnosti protustranke, različitom od prijedloga Zavoda, kojim je predlagano da se protustranka djelomično lišava poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o osobnim stanjima. Nakon provedenog vještačenja na ročištu koje je održanom 5. prosinca 2022. predlagatelj je ostao kod prijedloga uz mišljenje da je protustranku potrebno lišiti poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o osobnom stanju , kao i vezano za donošenje odluke o roditeljstvu. Međutim, na tom ročištu predlagatelj je izričito iznio mišljenje da protustranku nije potrebno lišavati poslovne sposobnosti vezano za donošenje odluka o zdravlju i smještaju u ustanove.
U Varaždinu 14. svibnja 2026.
Sutkinja
Bojana Skenderović
