Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-2/2025-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Vjekoslava Kovačevića, u pravnoj stvari tužitelja GRAWE HRVATSKA d.d. Zagreb, Vukovarska 5, OIB: 28406115764, koga zastupa punomoćnik Dean Ilijevski odvjetnik u Labinu, Zelenice 18, protiv tuženika Lovačko društvo "BILOGORA" Grubišno Polje, Trg bana Josipa Jelačića 5, OIB: 86149173906, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi naknade štete (VPS: 4.083,40 EUR), nakon javne i glavne rasprave zaključene 31. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika umješača na strani tuženika, 14. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "BILOGORA" Grubišno Polje, Trg bana Josipa Jelačića 5, OIB: 86149173906 da tužitelju GRAWE HRVATSKA d.d. Zagreb, Vukovarska 5, OIB: 28406115764, isplati iznos od 4.083,40 EUR (četiritisuće osamdesettrieuračetrdeseteurocenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "BILOGORA" Grubišno Polje da tužitelju GRAWE HRVATSKA d.d. naknadi parnični trošak u iznosu od 3.500,00 EUR (tritisućepetstoeura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. svibnja 2026. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača, EUROHERC osiguranje d.d. za naknadu parničnog troška u iznosu 1.500,00 EUR (tisućupetstoeura) s pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj GRAWE HRVATSKA d.d. u tužbi navodi da je 27. travnja 2022. oko 21:10 sati u mjestu Pavlovac, ulici S. Radića, ispred kbr. 115 na DC 28 dogodila prometna nezgoda na način da je osiguraniku tužitelja, SG dok je upravljao vozilom marke i tipa Volkswagen Golf registarske oznake [registarska oznaka] iznenada pred vozilo istrčala/iskočila divljač-srna, te je ista udarila u prednji dio vozila i da su uslijed takvog naleta nastala oštećenja na vozilu. Nad vozačem je obavljeno alkotestiranje te je test bio negativan (0,00 g/kg), dok prekršajna odgovornost vozača nije utvrđena. O navedenom događaju je izvješten lovnik tuženika, gospodin ŽG koji je uginulu divljač preuzeo. Budući da je predmetno vozilo na kojem je nastala imovinska šteta u kritično vrijeme bilo osigurano Policom kasko osiguranja broj: 90.125.989 kod tužitelja, isti je svom osiguraniku naknadio nastalu materijalnu štetu na vozilu u ukupnom iznosu od 4.083,40 EUR. Tužitelj smatra da je za predmetnu nezgodu i posljedično njome nastalu štetu, tuženik odgovoran u skladu s odredbama Zakona o lovstvu i općim pravilima o odgovornosti za štetu prema ZOO. Naime, divljač predstavlja opasnu stvar pa se za štetu uzrokovanu od strane divljači odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti odnosno po principu uzročnosti. Stoga, tužitelj smatra da u konkretnom slučaju tuženik kao imatelj divljači – opasne stvari, odnosno kao osoba koja gospodari lovištem na području nastanka predmetne nezgode odgovara za predmetnu štetu i to po načelu objektivne odgovornosti, dakle bez obzira na krivnju. Tužitelj ukazuje da je u sudskoj praksi zauzet stav da se za štete nastale uslijed naleta divljači na motorno vozilo koje se kreće po prometnici odgovornost lovoovlaštenika kao osoba koja upravljaju i gospodare lovištem, ima utvrđivati prema pravilima objektivne ili kauzalne odgovornosti. Dakle, bez obzira na krivnju, jer se prema odredbi čl. 1045. st. 3. ZOO-a za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju. Tužitelj navodi da se obratio osiguravatelju tuženika s regresnim zahtjevom, ali isti po njemu nije postupio, tako da predlaže sudu po provedenom postupku donošenje presude kojom se nalaže tuženiku da mu isplati iznos od 4.083,40 EUR sa zakonskom zateznom kamatom te da mu naknadi prouzročeni parnični trošak.

2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu koje u bitnom ponavlja u podnesku od 22. svibnja 2025. navodi da u cijelosti osporava činjenične navode tužbe, nastanak osiguranog slučaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju te osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, jer isto ne proizlazi iz dostavljenih i predloženih dokaza uz tužbu. Tuženik u cijelosti poriče da je do predmetne prometne nezgode došlo uslijed naleta vozila osiguranika tužitelja na srnu ili bilo koju drugu vrstu navedenu u članku 9. Zakona o lovstvu (NN 99/18., 32/19., 32/20. i 127/24., nadalje u tekstu: Zakon o lovstvu), pa stoga osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetu, jer isto ne proizlazi iz dostavljenih i predloženih dokaza u tužbi. Naime, pošto se nezgoda dogodila u blizini naselja, tuženik smatra da se ne može isključiti varijanta da se radilo o naletu na neku domaću životinju, pa nema odgovornosti tuženika. Tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije jer tuženik nije vlasnik lovišta niti divljači, budući se divljač smatra javnim dobrom. Tuženik osporava odgovornost za štetu i iz razloga što nema dokaza da bi predmetna šteta na vozilu osiguranika tužitelja nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlašenika. Naime, sukladno članku 80. stavku 6. točki 2. Zakona o lovstvu, za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač, ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je utvrđeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi te lovoovlašenik na čijem je lovištu nastala šteta, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Tuženik ukazuje da iz citirane odredbe proizlazi da je pretpostavka za pasivnu legitimaciju ovlaštenika prava lova da je šteta na vozilu uvjetovana vršenjem skupnog lova te da u predmetnoj pravnoj stvari nema dokaza da je predmetna šteta nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlašenika, tako da nema niti zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika. Tuženik nadalje ukazuje kako odredba članka 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlašenika. Stoga, tuženik smatra da Zakonom o lovstvu određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljači i snosi prvenstveno vozač, dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, te da ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Nadalje, tuženik ističe kako se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta tj. na nelovnoj površini pa se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelju prava lova sukladno Zakonu o lovstvu. Naime, prema odredbama članka 11. stavka 2. Zakona o lovstvu propisano je kako je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama, pa cesta predstavlja nelovnu površinu čiji su korisnici pravne osobe koje upravljaju istima, dok je odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o lovstvu određeno da korisnik nelovne površine-pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlašenik. Slijedom navedenog, tuženik ukazuje da lovačka društva nisu korisnici odnosno lovoovlaštenici površine na kojoj se dogodio štetni događaj s obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik. Stoga tuženik ukazuje kako se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23, nadalje u tekstu: Zakon o cestama) koji u članku 50. stavku 1. navodi kako se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Slijedom navedenog tuženik ističe prigovor isključive krivnje treće osobe tj. nadležne uprave za ceste, jer nije postupila sukladno zakonskim odredbama prema kojima javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti korisnici ceste kojima je namijenjena. Tuženik ističe i to da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača. Također, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva iz razloga jer tužitelj nije dokazao niti predložio odgovarajuće dokaze da je izvršio uplatu utuženog iznosa svom osiguraniku. Tuženik također osporava i zatraženi tijek zateznih kamata jer zatezne kamate sukladno odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO-a ne mogu teći prije donošenje sudske odluke kojom je odlučeno o visini potraživanja. Slijedom svega navedenog tuženik se protivi tužbenom zahtjevu i zahtjevu za naknadu troškova postupka u cijelosti te predlaže iz svih navedenih razloga odbaciti tužbu podredno odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezu da tužitelj naknadi tuženiku troškove postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Podneskom od 25. veljače 2025. umješač EUROHERC osiguranje d.d. obavijestilo je naslovni sud da ima pravni interes za sudjelovanjem u predmetnoj parnici, s obzirom na to da je tuženik imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. Umješač se pridružuje svim navodima tuženika iz odgovora na tužbu te smatra da se radi o pravnom pitanju primjene mjerodavnog prava. Umješač osporava pasivnu legitimiranost te osporava odgovornost za štetu i iz razloga što šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova. Naime, umješač ukazuje sukladno odredbi članku 80. stavku 6. točki 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19 i 32/20 – u nastavku teksta Zakon o lovstvu) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač, ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova te da odredba čl. 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika. Kako je nesporno da se u vrijeme nezgode nije provodio lov, umješač smatra da nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika kao osiguratelja lovoovlaštenika. Umješač navodi da se u cijelosti pridružuje navodima tuženika da je u pitanju promašena pasivna legitimacija s obzirom na to da je do nezgode došlo u naselju, PAVLOVAC, na površini na kojoj se ne ustanovljuje površina lovišta, jer prema članku 11. stavku 2. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljenje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama. Nadalje, umješač ukazuje da i prema tumačenju Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016. cesta nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači i te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom. Stoga, kako se je predmetni događaj dogodio u naselju koje je u sastavu općine Veliki Grđevac, umješač napominje da je izrada Programa zaštite divljači obveza općina i gradova sukladno članku 47. Zakona o lovstvu, a taj Program obuhvaća građevinsko područje (naselja), zonu oko naselja i nelovni pojas sukladno odredbama Zakona o lovstvu. Kao što je i gore već navedeno, člankom 11. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljenje lovišta na građevinskom pojasu, javnim cestama i drugim javnim površinama. Slijedom gore iznesenog, umješač smatra da tuženik nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj s obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti odredbom članka 7. stavka 1. točke 4. Zakon o lovstvu obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisni. Stoga umješač na strani tuženika predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te potražuje isplatu troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate.

4. Tužitelj u svome podnesku od 12. lipnja 2025. u odnosu na navode tuženika i umješača navodi da tuženik neosnovano osporava da je do prometne nesreće došlo zbog naleta divljači, jer navedeno proizlazi iz Potvrde MUP-a "PU Bjelovarsko- bilogorske, PP Grubi5no Polje od 2 svibnja 2022. iz koje je razvidno kako je došlo do udara u divljač (srnjaka), a koja divljač je potom uginula i koju je lovnik tuženika, ŽG preuzeo. Dakle, tužitelj zaključuje da navodi tuženika kako se u konkretnom slučaju ne radi o naletu na divljač nemaju nikakvog pravnog, a ni logičnog uporišta, a sve obzirom da se radi o Potvrdi MUP-a koja kao takva predstavlja javnu ispravu koja dokazuje istinitost onog što se u njoj potvrđuje ili određuje. Tužitelj u cijelosti osporava navode tuženika da isti nije vlasnik divljači te da divljač ne predstavlja opasnu stvar te ukazuje da je Zakonom o obveznim odnosima jasno propisano i mnogobrojnom sudskom praksom potvrđeno, kako je upravo lovačko društvo vlasnik divljači - opasne stvari. Također, tužitelj ukazuje vlasnik odnosno osoba kojoj je povjerena odgovora po principu objektivne odgovornosti, a objektivna odgovornost za štetu je ona odgovornost za koju se ne traži krivnja štetnika, već se za štetu odgovora na temelju same činjenice što je šteta prouzročena.

5. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list 16 spisa), dopis od 24. svibnja 2024. (list 17 spisa), dopis od 17. lipnja 2024. (list 18 spisa), dopis od 17. lipnja 2024. (list 19 spisa), izvid štete od 3. svibnja 2022. (list 20-21 spisa), izvid štete od 26. svibnja 2022. (list 22-23 spisa), izvid štete od 28. svibnja 2022. (list 24-25 spisa), preslika osobne iskaznice SG (list 26 spisa), račun broj:

4713/11351/3 od 7. lipnja 2022. (list 27-28 spisa), preslika vozačke dozvole (list 29- 30 spisa), preslika prometne dozvole (list 31 spisa), fotografije (list 32-33 spisa), kasko polica osiguranja s uvjetima kasko osiguranja (list 34-43 spisa), potvrda Policijske postaje Grubišno Polje, broj: 511-02-09/1-16/46-2022 od 2. svibnja 2022. (list 44-45 spisa), detalji transakcije-isplate od 9. lipnja 2022. (list 46-47 spisa), polica osiguranja broj: [broj police osiguranja] (list 65 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede, broj:

Klasa: 011-04/16-01/96, Urbroj: 525-11/1026-16-2 od 2. lipnja 2016. (list 76 spisa), odluka VTSRH broj Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. (list 89-91 spisa), presuda TS Zagreb, broj P-534/2023 od 19. prosinca 2024. (list 92-99 spisa), presuda VTSRH broj Pž-4737/2024-2 od 21. svibnja 2025. (list 105-110 spisa), preslika spisa predmeta PP Grubišno Polje broj: 511-02-09/1-16-46/2022 (list 130-146 spisa), dopis Općine Veliki Grđevac od 11. kolovoza 2025. (list 147 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zagreb od 29. srpnja 2025. s kartom lovišta (list 148-149 spisa), presuda VTSRH Zagreb, broj Pž-3163/2024-2 od 10. prosinca 2024. (list 153-156 spisa), iskaz svjedoka SG na očevidu 27. listopada 2025. (list 167-168 spisa), nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka Zlatka Jareša od 23. prosinca 2025. (list 175-187 spisa), očitovanje vještaka Zlatka Jareša na prigovore na nalaz od strane tuženika (list 207-208 spisa) i iskaz stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša na ročištu 31. ožujka 2026.

6. Sud tijekom postupka nije provodio financijsko vještačenje na okolnost isplate naknade štete s obzirom na to da je činjenično stanje u tom dijelu dovoljno utvrđeno, odnosno između stranaka nesporno.

7. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

8. Među strankama nije sporno da je 27. travnja 2022. oko 21,10 sati u mjestu Pavlovac, u ulici S. Radića ispred kbr. 115 na DC 28 došlo do prometne nezgode na način da je osiguraniku tužitelja, SG dok je upravljao vozilom marke i tipa Volkswagen Golf registarske oznake [registarska oznaka] pred vozilo istrčala divljač-srna, te je ista udarila u prednji dio vozila, a uslijed čega su nastala oštećenja na navedenom vozilu. Također nije sporno da tom prilikom vozač navedenog osobnog vozila nije bio pod utjecajem alkohola niti je za navedenu prometnu nezgodu utvrđena njegova prekršajna odgovornost.

9. Isto tako za stranke nije sporno da je o navedenom događaju izvješten lovnik tuženika ŽG koji je uginulu srneću divljač preuzeo te na dan prometne nezgodne odnosno 27. travnja 2022. tuženik nije provodio lovne aktivnost odnosno skupni lov na području i u vrijeme nastanka štetnog događaja.

10. Također, za tuženika i umješača na strani tuženika nije sporna visina štete nastala na vozilu u iznosu od 4.083,40 eura.

11. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva, pasivna legitimacija tuženika te razdoblje za koje tužitelj potražuje zatezne kamate.

12. Sukladno članku 7. točki 11., 10. i 17. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18., 32/19. i 32/20.; dalje: ZL) lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova je pravna ili fizička osoba koja je stekla pravo lova na temelju ZL-a, a lovište je određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, pri čemu pojam otvoreno lovište znači lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači.

13. Prema članku 17. stavku 1. i 2. ZL-a zajednička lovišta ustanovljuju se na površinama na kojima nisu ustanovljena državna i privatna lovišta ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, dok se ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.

14. Prema članku 80. stavku 6. ZL za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

15. Člankom 76. stavak 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

16. Prema članku 1063. i 1064. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. dalje: ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

17. Člankom 1067. ZOO-a propisano je da se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Vlasnik se može osloboditi odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

18. Odredbom članka 50. stavka 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., 114/2022., 4/2023. i 133/2023.; dalje ZC) propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljači odgovora po osnovi krivnje. U stavku 2. istog članka propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. tog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

19. Člankom 963. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

20. Prema odredbi članka 219. stavka 1. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok je člankom 221.a ZPP-a propisano ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

21. Prema članku 492.a ZPP-a u postupku pred trgovačkim sudovima sud će, u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava.

22. Uvidom u očitovanje Općine Veliki Grđevac od 11. kolovoza 2025. sud je utvrdio da mjesto premetne prometne nezgode nije obuhvaćeno Programom zaštite divljači za Općinu Veliki Grđevac.

23. Uvidom u potvrdu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 29. srpnja 2025. i u kartu lovišta razvidno je da se mjesto predmetnog štetnog događaja nalazi unutar opisa granica zajedničkog lovišta broj: VI/405 – DRAŽICA- KOSJEROVICA“ kojim je u vrijeme predmetne prometne nezgode upravljao tuženik odnosno Lovačka društvo „BILOGORA“ Grubišno Polje.

24. Iz iskaza svjedoka SG, proizlazi da se svjedok u proljeće 2022. kretao osobnim motornim vozilom marke Golf VII od Daruvara prema [adresa] i da je bila noć te da mu je nakon ulaska u mjesto Pavlovac i prolaska zavoja na ravnini s lijeve strane iskočio veliki srndać. Napominje da je tom prilikom bio sam u vozilu te da u trenutku naleta na divljač nije bilo oborina. Navodi da se prije naleta na divljač vozio otprilike 55 km/h, maksimalno 60 km/h te da je nakon što je udario u divljač ista zateturala nekih 50 metara i onda se srušila na cestu i uginula, a da je navedenu divljač kasnije preuzeo lovnik odnosno prisutni ŽG. Napominje da se često zbog posla kreće ovom cestom, te da je odrastao u ovome kraju, tako da zna da je ovo naseljeno mjesto i da je brzina kretanja vozila maksimalno 60 km/h. Koliko se sjeća, a slijedeći put je provjerio da na ulasku u mjestu Pavlovac iz smjera Velikih Zdenaca nije bilo znaka opasnosti naleta na divljači. Napominje da je automobil bio 2016. godište te da su oštećenja od naleta na divljač utvrđena od strane ovlaštenog servisa Zubak, a da je na vozilu bio oštećen prednji dio i to prednja maska, senzori za ravnu vožnju "front assist", hladnjak, farovi te da je ukupna šteta bila oko 30.000,00 kn ili 4.000,00 EUR. Svjedok navodi i to da se nakon prometne nezgode značajno uplašio jer je srndać većih dimenzija naglo iskočio ispred njega te da se srneća divljač kretala sama, odnosno da nije bila u skupini. Ističe da mu je po Polici kasko osiguranja štetu na vozilu u cijelosti namirena po računu Auto Zubaka.

25. Sud prihvaća iskaz svjedoka SG kao vjerodostojan jer kao sudionik prometne nezgode i na samom mjestu prometne nezgode iskazivao detaljno, životno i uvjerljivo o relevantnim činjenicama o kojim ima neposredna saznanja, te je u skladu s izvedenim dokazima tijekom postupka s time da sud uzima u obzir da vozač u trenutku iznenadnog naleta divljači nije mogao točno procijeniti brzinu kojom se kretao vozilom prije udara.

26. Vezano za spornu činjenicu mjesta prometne nesreće odnosno je li došlo do naleta srneće divljači na vozilo osiguranika tužitelja u lovištu tuženika sud je ponajprije iz potvrde Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 29. srpnja 2025. ali i karte lovišta, zaključio da se lovište tuženika nalazi s obje strane ceste gdje se dogodila predmetna prometna nesreća tako da se smatra da je sukladno članku 7. točki 10., 11. i 17. ZL-a i članku 17. ZL-a srneća divljač odnosno srndać živio u lovištu tuženika te da tuženik kao lovoovlaštenik i kao vlasnik opasne stvari - divljači odgovora za štetu nastalu na vozilu tužiteljevog osiguranika sukladno odredbi članka 1064. ZOO-a. Naime, iz navedenih zakonskih odredbi ZL-a sud utvrđuje da prilikom određivanja granica lovišta nije bitno pitanje u čijem se vlasništvu nalazi zemljište ili cesta koja ulazi u površinu lovišta, jer odgovornost tuženika kao lovoovlaštenika ne prestaje na granici javne ceste koja prolazi kroz njegovo lovište zato što je on lovoovlaštenik lovišta na kojemu je divljač, kao opasna stvar, živjela i na čijem se području nezgoda dogodila.

27. Također, sud ukazuje da navodi tuženika i umješača da se prometna nezgoda dogodila u naseljenom području nisu relevantni u ovom postupku jer lovoovlaštenik odgovara tužitelju za štetu na temelju činjenice što je štetu prouzročila divljač iz njegovog lovišta.

28. Nadalje, odgovornost osoba koje gospodare lovištem, a time i pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku utvrđuje se također prema propisima Zakona o lovstvu, a u slučaju kad nije bilo nepravilnog postupanja vozača i kada šteta nije nastala zbog provođenja lova, na rješenje upućuje odredba članka 76. stavka. 2. ZL - a odnosno primjena odredaba Zakona o obveznim odnosima prema kojoj se divljač odnosno konkretno srndać na javnoj cesti smatra opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi članka 1064. ZOO-a.

29. Također, sud ukazuje da navodi tuženika i umješača na strani tuženika da se prometna nesreća dogodila na državnoj cesti DC 28 i da je navedena cesta trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik te da se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14 – u nastavku teksta Zakon o cestama) nisu relevantni u ovom postupku jer lovoovlaštenik odgovara tužitelju za štetu na temelju činjenice što je štetu prouzročila divljač iz njegovog lovišta sukladno odredbama ZL-a i ZOO-a.

30. S obzirom na to, da je tijekom postupka nesporno utvrđeno da 27. travnja 2022. u trenutku predmetne prometne nesreće nije bilo organiziranog lova od strane tuženika, da bi se tuženik kao lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na srneću divljač kada se nije provodio lov, on je morao u smislu članka 1067. ZOO-a tijekom postupka dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno, dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći niti otkloniti.

31. Kako bi se utvrdilo je li šteta na predmetnom vozilu nastala radnjom oštećenika konkretno vozača sud je za utvrđenje spornih činjenica vezanih za eventualno nepravilno postupanje vozača odnosno na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode izveo pravovremeni predloženi dokaz prometno -tehničkog vještačenja koje je obavio stalni sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila Zlatko Jareš, dipl.ing. cestovnog prometa i kriminalist iz Daruvara.

32. U svom nalazu i mišljenju od 15. studenog 2024. vještak navodi da se predmetna prometna nesreća dogodila tako da je 27. travnja 2022. oko 21,10 sati došlo do naleta osobnog vozila marke "Volkswagen – Golf 1,6 TDI Comfortline" reg. oznake [registarska oznaka] (dalje vozila: VW), kojim je državnom cestom DC-28. kroz mjesto Pavlovac, ulicom Stjepana Radića, iz smjera Velikih Zdenaca u smjeru Velikog Grđevca, odnosno iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada upravljao SG iz [adresa], na srneću divljač, koja je prelazila cestu s lijeve prema desnoj strani, okomito u odnosu na smjer kretanja vozila. Nakon prometne nesreće, uginula srneća divljač je ostala ležati na cesti, ispred zaustavljenog vozila, a vidljivo je da se radi o srnjaku mase oko 28 kilograma prema iskazu lovnika, a koji je nakon prometne nesreće preuzeo divljač i bio na rekonstrukciji prometne nesreće , srnjak je bio težak oko 28 kg. Vještak utvrđuje da je na temelju podataka iz službene bilješke policije, u vrijeme prometne nesreće brzina na licu mjesta prometnim znakom bila ograničena na 70 km/h, a u ulici Stjepana Radića nije bio postavljen prometni znak opasnosti "Divljač na cesti", a da je na temeljem podataka dobivenih mjerenjem na licu mjesta, pokazivanjem i opisivanjem sudionika prometne nesreće, odnosno svjedoka, podataka navedenih u službenoj zabilješci o postupanju policije, situacijskom planu i foto-dokumentaciji očevida, te temeljem stanja spisa, sačinio skicu rekonstrukcije prometne nesreće. Napominje da je pri upravljanju vozilom u realnim uvjetima vožnje, pažnja vozača usmjerena prije svega u zonu ispred vozila, odnosno na cestu ispred sebe te da vršeni kut dobrog vidnog polja ne iznosi više od 10°, a zadovoljavajućeg ne više od 20° lijevo i desno od simetrale, odnosno pravca gledanja, a dalje započinje periferno vidno polje, dok je srneću divljač teže uočiti u noćnim uvjetima vožnje i zbog njezine specifične boje dlake, koja se puno ne razlikuje

33. Nakon analize prikupljenih podataka vještak zaključuje da je u trenutku primarnog kontakta, SG se s vozilom VW kretao državnom cestom DC-28, kroz mjesto Pavlovac, ul. Stjepana Radića, iz smjera Velikih Zdenaca u smjeru Velikog Grđevca, ravno, središnjim dijelom sebi desne prometne trake, a vozilo najvjerojatnije u tom trenutku nije bilo usporavano kočenjem i kretalo se brzinom od oko 71 km/h, da da je u istom trenutku, srneća divljač prelazila kolnik od lijeve prema desnoj strani, najvjerojatnije okomito u odnosu na uzdužnu os ceste i smjer kretanja vozila VW, a prednjem kraju vozila je bila okrenuta desnom bočnom stranom tijela i kretala se brzinom od oko 22 km/h. Nadalje, vještak zaključuje da je analiza pokazala da i ukoliko je vozač vozila VW na opasnost reagirao pravovremeno i pravilno, intenzivnim kočenjem, pri brzini kojom se u tom trenutku sa vozilom kretao, te zbog iznenadne pojave srneće divljači, koja je pretrčavala kolnik okomito sa njegove lijeve bočne strane, nije mogao izbjeći nalet na nju, jer bi vozilo sa usporavanjem započelo tek na oko 1,59 m iza mjesta naleta na srneću divljač. Dakle, vještak ističe da je uzrok nastanka prometne nesreće je isključivo taj što je na cestu, ispred vozila VW, u noćnim uvjetima vožnje, sa lijeve bočne strane, iznenada istrčala srneća divljač, te vozač vozila VW nije imao mogućnost pravovremeno reagirati na opasnost, radi izbjegavanja prometne nesreće. U zaključku svoga mišljenja vještak navodi da bi vozač vozila VW izbjegao prometnu nesreću, da se u trenutku mogućeg uočavanja srneće divljači s vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 44 km/h, jer bi u trenutku dolaska sa vozilom do mjesta naleta, srneća divljač već bila van zone kretanja vozila, odnosno nalazila bi se na desnoj bankini ili da je vozač vozila VW na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je mogao uočiti srneću divljač, te da se s vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 35 km/h, jer bi se sa vozilom zaustavio neposredno prije mjesta naleta na srneću divljač.

34. Na ročištu održanom 31. ožujka 2026. vještak je odgovorio na prigovore punomoćnika tuženika vezano za dinamiku predmetne prometne nezgode te je pojasnio da mu je masu srneće divljači od 28 kilograma priopćio lovnik ŽG na očevidu održanom 27. listopada 2025. te naglasio da je prema dostupnim objavljenim podacima na internetu i na stranicama Hrvatskog lovačkog saveza proizlazi da je na području Republike Hrvatske prosječna masa srnjaka između 25 i 30 kilograma, tako da i iz toga proizlazi kako bi srednja vrijednost mase uginulog srnjaka u štetnom događaju bila oko 28 kilograma.

35. Utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka sud je u cijelosti prihvatio s obzirom na to da je vještak uzimajući u obzir sve dokaze izvedene tijekom postupka i nakon detaljno provedene rekonstrukcije događaja objektivno, stručno i nepristrano dao odgovore na sve sporne činjenice koje se tiču dinamike predmetne prometne nesreće.

36. Budući da je vještak u nalazu i mišljenju na temelju raspoloživih podataka, preciznih mjerenja i iskaza vozača kao jedinog sudionika prometne, jasno utvrdio da okolnosti nastanka predmetne nesreće nije bilo mogućnosti da vozač krećući se brzinom od 71 km/h odnosno 1 km/h iznad dopuštenog ograničenje brzine na tom dijelu ceste pravovremeno reagira na istrčalog srndaća iz polja odnosno iz lovišta tuženika u naseljenom mjestu i na kojem nije bilo znaka opasnost od naleta na divljač niti je bilo za očekivati da vozač samo zbog noćnih uvjeta vožnje na tom dijelu ceste značajno uspori brzinu kretanja za 38 % ili 50 % od dopuštenog ograničenja brzine odnosno na 44 km/h ili na 35 km/h, sud smatra da u postupanju vozača nije bilo nepravilnog postupanja.

37. Kako sud tijekom postupka nije utvrdio niti jedan ekskulpacijski razlog za oslobođenje od odgovornosti za štetu tuženika predviđen odredbom članka 1067. ZOO-a, tuženik u konkretnom slučaju kao lovoovlaštenik sukladno članku 1064. ZOO-a odgovora za štetu koju počini srndać koji potiče iz njegovog lovišta na javnoj cesti.

38. Budući da visina nastale štete na vozilu osiguranika tužitelja u spornom događaju nakon održavanja pripremnog ročišta nije bila sporna te je navedenu štetu tužitelj nesporno platio ovlaštenom servisu Auto Zubak d.o.o. za popravak predmetnog vozila 9. lipnja 2022., to tužitelj na temelju odredbe članka 963. ZOO -a osnovano od tuženika na ime naknade isplaćene štete potražuje ukupni iznos od 4.083,40 EUR.

39. Kako tuženik novčanu obvezu nije ispunio po dospijeću, na temelju odredbe članka 1086. ZOO-a te odredbe članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a, dužan je platiti tužitelju i zakonske zatezne kamate tekuće od 10. lipnja 2022. na iznos od 4.083,40 EUR kao dana od kada je tužitelj isplatio iznos štete za popravak vozila osiguranika ovlaštenom auto servisu na ime imovinske štete nastale u predmetnom događaju, pa do isplate.

40. Iz navedenih razloga valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

41. S obzirom na to da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu na temelju odredbe članka 154. i članka 155. ZPP-a tuženik mu je dužan kao troškove potrebne za vođenje postupka naknaditi trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.; dalje: ZSP) i vrijednosti predmeta spora odnosi na trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 6. ožujka 2025., 12. lipnja 2025., 28. kolovoza 2025. i 8. siječnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 1. OT), na trošak zastupanja na ročištu od 15. travnja 2025., 1. srpnja 2025., 17. rujna 2025. i 27. listopada 2025. i 31. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. OT), na trošak PDV-a u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 46. OT) i na trošak sudskog vještačenja u iznosu od 1.000,00 EUR, tako da ukupan trošak tužitelja u ovom postupku iznosi 3.500,00 EUR. Na priznate parnične troškove sukladno članku 151. stavka 3. ZPP-a tužitelju su dosuđene i zatezne kamate sukladno članku 29. stavku 2. ZOO-a i prema stopi koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

42. S obzirom na to da umješač na strani tuženika nije uspio u postupku to je njegov zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.500,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama odbijen kao neosnovani. Kako tuženik nije postavio zahtjev za naknadu parnični troškova o navedenim troškovima sud nije odlučivao.

43. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. i III. izreke presude.

U Bjelovaru 14. svibnja 2026.

Sudac

Sanjana Zorinc

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka ili objave presude na e -Oglasnoj ploči suda, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, Savska cesta 62, a putem ovog suda. Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik Vjekoslav Kovačević.