REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-180/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E  I Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu pojedincu Vlatki Markuš, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice – specijalistice Sandre Pilato, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., OIB: 57509775367, iz Zagreba, Radnička cesta 41, protiv ovršenice ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dario Čehić, odvjetnik u Poreču, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i radi odgode ovrhe, 14. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenice za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava na računu ovršenika u iznosu od 8.332,94 EUR zaplijenjenih temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 5. veljače 2026. temeljem osnove za plaćanje – zadužnice od 28. svibnja 2009. na kojoj je javno ovjerovljen potpis ovršenice od strane javnog bilježnika Đordana Pahovića u Poreču, pod brojem OV-4099/09 dana 28. svibnja 2009.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenica da u roku od petnaest dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate kod Financijske agencije pokrenute 5. veljače 2026. na temelju zadužnice od 28. svibnja 2009. na kojoj je javno ovjerovljen potpis ovršenice od strane javnog bilježnika Đordana Pahovića u Poreču, pod brojem OV-4099/09 dana 28. svibnja 2009., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. t. 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenica je podnijela prijedlog radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa zahtijevanog od strane ovrhovoditelja putem zahtjeva za izravnu naplatu od 5. veljače 2026. na temelju zadužnice od dana 28. svibnja 2009. na kojoj je javno ovjerovljen potpis ovršenice od strane javnog bilježnika Đordana Pahovića u Poreču pod brojem OV-4099/09 dana 28. svibnja 2009. Navela je da je uvidom u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje ovršenica 19. ožujka 2026. saznala da se protiv nje vode izvansudska ovrhe radi namirenja tražbine ovrhovoditelja po bjanko zadužnici broj OV-4099/2009 izdanoj 28. svibnja 2009. god. kod javnog bilježnika Đordana Pahovića iz Poreča. Temeljem čl. 210. st. 1. i 2., ovršenica da izjavljuje ovaj prijedlog za proglašenje i pljenidbe i prijenosa po zadužnici broj OV-4099/2009 nedopuštenim, te za odgodu prijenosa. Ističe prigovor zastare u pogledu tražbine iz gore citirane bjanko zadužnice. Pritom ukazuje na pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz studenog 2018. god., a prema kojemu ”Na tražbinu iz zadužnice koja je privatna isprava i na kojoj je potpis dužnika samo ovjeren kod javnog bilježnika (zadužnice sastavljene prije 1. siječnja 2011. OZ NN 139/10) i koja nije potvrđena od javnog bilježnika (solemnizirana) primjenjuje se opći zastarni rok od 5 godina iz čl. 371. ZOO/91 (sada čl. 225. ZOO/05), dok se na tražbine iz zadužnice koje su potvrđene kod javnog bilježnika (solemnizirane) primjenjuje zastarni rok od 10 godina iz čl. 379. ZOO/91 (sada čl. 233. ZOO/05)”. Glede primjene tog pravnog stajališta, usp. također i rješidbe VSRH Broj: Rev-732/2023-2 od 9. travnja 2024. i Rev- 832/2018-2 od 22. prosinca 2020.). Ukazuje da je iz Zahtjevu za izravnu naplatu (zaprimljenog kod Financijske agencije 5. veljače 2026.) priloženog dopisa ovrhovoditelja u 3. veljače 2026. vidljivo da sam ovrhovoditelj navodi kako je "zatezna kamata iz tog zahtjeva obračunata na glavnicu od dana dospijeća 31.12.2013. do 02.02.2026." - tj. za razdoblje od čak 13 godina, očito duže od zastarnih rokova koji se navode u sudskoj praksi citiranoj u točki II. prijedloga ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i za odgodu prijenosa. Slijedom navedenoga, predlaže da sud postupi u skladu s odredbama čl. 52. st. 1. – 3. u svezi čl. 50. st. 1. toč. 7. i čl. 210. st. 1. i 2. Ovršnog zakona.

2. Ovrhovoditelj se o prijedlogu ovršenice nije očitovao.

3. Odredbom čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona ( „Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke ili nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora ne temelju odredbe čl. 186. a. Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanja Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine i koje imaju potvrdu ovršnosti odnosno obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

4. Odredbom čl. 210. st. 2. OZ, propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata na temelju isprava iz čl. 209. st. 1. OZ, odnosno obračuna poslodavca prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim dok je odredbom st. 2. propisano da se na navedena pravna sredstva odgovarajuće primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe odnosno odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ.

5. Odredbom čl. 53. st. 2. OZ, propisano je da se žalba može podnijeti do dovršetka ovršnog postupka.

6. Ovršenica ističe žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a - da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

7. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu (str. 11-12) te u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje (str. 19) utvrđeno je da je ovrhovoditelj 5. veljače 2026. podnio zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine temeljem zadužnice od 28. svibnja 2009. na kojoj je javno ovjerovljen potpis ovršenice od strane javnog bilježnika Đordana Pahovića u Poreču, pod brojem OV-4099/09 dana 28. svibnja 2009., u dijelu prema priloženoj specifikaciji s računa ovršenice na račun ovrhovoditelja.

8. Uvidom u zadužnicu od 28. svibnja 2009., na kojoj je javno ovjerovljen potpis ovršenice od strane javnog bilježnika Đordana Pahovića u Poreču, pod brojem OV- 4099/09 dana 28. svibnja 2009., utvrđeno je da je u istoj dužnik ovdje ovršenica ĐA, dala suglasnost da se radi naplate novčane tražbine u iznosu od 100.000,00 kn, zaplijene svi njezini računi kod svih banaka te da se novčana sredstva s tih računa isplate (ranijem) vjerovniku Hypo-Alpe-Adria bank d.d.

9. Odredbom čl. 55. st. 1. OZ, propisano je da ako rješenje o žalbi iz čl. 53. OZ, ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je podnio žalbu.

10. Postupak povodom pravnih sredstva ovršenika u vezi odredbe čl. 210. OZ, je izvanparnični nesporni postupak u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona, a u odnosu na koji je ovlast suda za postupanje usko ograničena samo na poduzimanje određenih kontrolnih i korektivnih radn ji u slučajevima propisanim odredbom čl. 210. OZ; stoga sud u postupku povodom korištenja pravnih sredstva u izravnoj naplati novčane tražbine nije ovlašten na bilo koji način utvrđivati činjenice koje su kao takve međusobno suprotne i sporne kako za ovrhovoditelja tako i za ovršenicu, obzirom da bi tada prekoračio svoje ovlasti te bi prethodno meritornom odlukom koja bi imala učinak pravomoćno presuđene stvari riješio sporni pravni odnos, a bez da je o spornim činjenicama odlučeno u parničnom postupku. Navodi ovršenice u bitnome se svode na tvrdnje o činjenicama koje se mogu utvrđivati samo u parničnom postupku (konkretno o pitanju zastare), no iste su kao takve irelevantne za građanski ovršni postupak/postupak izravne naplate, s obzirom da je sud u istome vezan granicama sadržaja ovršne isprave, sve dok ista na odgovarajući način ne bude bez pravnog učinka. Prigovor zastare je materijalno pravni prigovor na koji sud ne pazi po službenoj dužnosti, a o kojem sadržaju stranke mogu raspravljati samo u parničnom postupku, no ne i u ovršnom nespornom postupku, osim iznimno ako se postojanje takvih okolnosti dokazuje u smislu odredbe čl. 52. st. 4. OZ.

11. Kako ovršenica ističe žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50. st. 1. t . 11. OZ, a postojanje spornih činjenica nije dokazala javnom ili javno ovjerovljenom ispravom u vezi odredbe čl. 55. st. 2. OZ, a niti su činjenice na kojima ovršenica temelji prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa općepoznate te se ne mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, primjenom odredbe čl. 55. st. 1. OZ, u vezi odredbe čl. 210. st. 2. OZ, odlučeno je kao u zaključku.

12. Nadalje, prijedlog ovršenice za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

13. Ovršenica, a sukladno već citiranoj odredbi čl. 210. OZ-a, nakon što primi obavijest o tome da je protiv iste zatražena izravna naplata tražbine, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava (st.1.).

13.1. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. tog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe (st.2.)

14. Uvjeti za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisani su u čl. 65. OZ-a.

14.1. Prema čl. 65. st. 1. OZ-a sud može odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki. Prva pretpostavka je vjerojatnost da bi ovršenca provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Druga pretpostavka je postojanje taksativno određenih okolnosti propisanih čl. 65. OZ-a, a koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršenici da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti. Stavkom 2. navedeno odredbe propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

15. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, slijedom čega je ispunjena jedna od pretpostavki potrebnih za odgodu ovrhe.

16. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe isti trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenica ne samo da nije učinila vjerojatnim, već ni ne navodi da bi provedbom ovrhe trpjela bilo kakvu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

17. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Poreču, 14. svibnja 2026.

S u d a c

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

I Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.

II Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

DNA:

- ovrhovoditelju p.p.

- ovršenici p.p.