REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
SLAVONSKI BROD, Tome Skalice 2
Poslovni broj Kžmp-6/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vedrana Pavelić, kao predsjednika vijeća, te Mirka Svirčevića i Silvije Sajfert, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Marije Živković, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika NE, zbog kaznenih djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18., 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj 28. Kmp-41/23-39 od 1. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Općinski kazneni sud u Zagrebu presudom poslovni broj 28. Kmp-41/23-39 od 1. ožujka 2024. na temelju članka 453. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (N.N.152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenika NE oslobodio je optužbe da bi pod točkom 1.) počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom opisano po čl. 139. st. 3. u svezi st. 2., KZ/11, a kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11., a pod točkom 2.) kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 2. KZ/11., sve u svezi čl. 51. istog zakona.
2. Temeljem članka 149. stavka 1. ZKP/08 okrivljenik je oslobođen od snašanja troškova ovog kaznenog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 1. i 2., u vezi članka 467. točke 3. ZKP/08) i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 468. stavak 1. točka 11., u vezi članka 467. točke 1. ZKP/08.
4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je okrivljenik NE po braniteljici Luani Šepek, odvjetnici iz Zagreba, u kojem predlaže da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
5. Prije dostavljanja spisa sucu izvjestitelju isti spis je sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu na dužno razgledanje, a ovaj ga u zakonskom roku vratio ovom sudu.
6. Žalba nije osnovana.
7. ODO žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a u odnosu na točku 1. pobijane presude vidi u tome da prvostupanjski sud nije analizirao niti u pobijanoj presudi reproducirao dio iskaza oštećene EE danog na zapisnik Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjel za mladež od 27. studenog 2023. godine u kojem je opisala kako je okrivljenik NE između ostalog zaprijetio joj da će ubiti nju i njezinu obitelj, nije obrazložio iz kojih razloga nije prihvatio dokazne prijedloge stranaka, nejasno je iz kojeg razloga je u cijelosti prihvatio obranu okrivljenika, nedovoljno je cijenio iskaz svjedokinje DE, pa smatra da ovakav način izlaganja razloga presude ne predstavlja izlaganje dokaznog postupka niti ocjenu izvedenih dokaza, a obrazloženje pobijane presude ne sadrži niti izlaganje najprije činjeničnih a potom pravnih zaključaka, a o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude, o sadržaju isprava i iskaza danih u postupku i stanju tih isprava ili iskaza. U odnosu na točku 2. pobijane presude smatra da je pobijana presuda nerazumljiva te o odlučnim činjenicama nisu navedeni razlozi, a oni koji su navedeni su nejasni, u znatnoj mjeri proturječni. Tako u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud reproducira obranu okrivljenika kao i iskaz svjedoka VE, AE, NE, IE, FE i CE, ali ne daje ocjenu tih dokaza a niti materijalnih dokaza koji su u dokaznom postupku pročitani na način da svaki dokaz pojedinačno cijeni u svezi s ostalim dokazima, te na temelju takve ocjene ne daje zaključak je li neka činjenica dokazana.
8. Nije međutim u pravu OKDO kada navodi da bi na ovaj način bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a. Naime, prvostupanjski sud je naveo u svojoj presudi sve dokaze koje je u postupku izveo, iznio je kratak sadržaj iskaza svjedoka te je dao ocjenu svih iskaza i dokaza kako zasebno, tako i u međusobnoj povezanosti.
9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u svojoj presudi dao razloge zbog čega je kao istinitu odnosno logičnu i životno uvjerljivu prihvatio okrivljenikovu obranu (u suglasnosti je s iskazima saslušanih svjedoka koje iskaze je sud prihvatio i materijalnim dokazima u koje je izvršio uvid). Nije u pravu OKDO kada navodi da prvostupanjski sud nije analizirao niti u pobijanoj presudi reproducirao dio iskaza oštećene EE danog na zapisnik Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjel za mladež od 27. studenog 2023. godine jer je to učinio upravo u točkama 5.1. i 5.2., 5.3., 6. i 7. Dalje, prvostupanjski sud analizira iskaze oštećenice VE od 22. ožujka 2023. i onog sa rasprave od 27. studenog 2023. godine (točka 8. i 8.1. pobijane presude) i dovodi ih u vezu sa iskazima svjedoka AE, NE, IE, FE i CE i daje ocjenu svakog pojedinačno i u svezi s ostalim iskazima te donosi svoj zaključak. Stoga se OKDO neosnovano žali zbog žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka.
10. U odnosu na žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja OKDO na temelju istih dokaza kao i prvostupanjski sud izvodi drugačiji zaključak odnosno smatra da je prvostupanjski sud trebao okrivljenika proglasiti krivim a ne osloboditi ga optužbe. Međutim prvostupanjski sud ispravno ne prihvaća iskaze EE i DE s obzirom da su isti kontradiktorni a iskaz same oštećenice je nelogičan i nedosljedan, kako se to obrazlaže u točki 7. pobijane presude, a koje obrazloženje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Isto tako ispravno prvostupanjski sud ne prihvaća niti iskaz oštećenice VE jer su iskazi od 23. ožujka 2023. i onog sa rasprave 27. studenog 2023. godine međusobno proturječni a proturječni su i iskazima svjedoka NE, IE i FE, a kako se to obrazlaže u točki 14. pobijane presude. Osim toga OKDO smatra da je prvostupanjski sud odlučne činjenice trebao utvrditi i po službenoj dužnosti s obzirom da je člankom 419. stavak 3. ZKP/08 propisano da sud može izvesti dokaze koji nisu predloženi ako ih smatra važnim za pravilno presuđenje. S tim u svezi skreće se pozornost OKDO da je u konkretnom slučaju teret dokazivanja na njima a prvostupanjski sud očigledno nije smatrao nužnim provoditi još neke druge dokaze na što ima pravo. Stoga činjenično stanje nije ni pogrešno ni nepotpuno utvrđeno.
11. I na kraju, također radi pravilnog postupanja ubuduće treba upozoriti na pogrešnu primjenu članka 3. stavka 3. ZKP/11. Prvostupanjski sud je tu odredbu pogrešno primijenio a i označio. Ta odredba sadrži pravno i logičko pomagalo in dubio pro reo a primjenjuje se tek ako dvojbe oko postupanja neke odlučne činjenice nije moguće otkloniti i tada se (ne)postojanje takve činjenice uzima u korist okrivljenika . Sumnja u smislu članka 3. stavka 3. ZKP/11 postoji tek kada iz dokaza nije moguće izvesti zaključak o (ne)postojanju neke pravno odlučne činjenice ili kada dokaz dopušta mogućnost zaključiti da li neka činjenica postoji ili ne postoji. Ovdje nije riječ o tome. Prvostupanjski sud ima na raspolaganju dokaze obrane i dokaze optužbe. Dokaze obrane, ako ih prihvati, upućuju na zaključak da okrivljenik nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, dokazi optužbe upućuju na suprotan zaključak. U takvoj situaciji može postojati dvojba kojim dokazima vjerovati, a kojima ne, no ta dvojba se ne rješava pomoću pravila in dubio pro reo. Naime kada postoje proturječni dokazi dakle oni čiji sadržaj upućuje kao i oni čiji sadržaj ne upućuje na postojanje neke odlučne činjenice tada prvostupanjski sud mora procijeniti koje od tih dokaza je vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku. Takvo postupanje suda slijedi iz dužnosti svestranog raspravljanja i dužnosti savjesne ocjene dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima. Tu dužnost sud ispunjava bez vezanosti ili ograničenosti nekim formalnim dokaznim pravilom dakle primjenom načela slobodne ocjene dokaza, što je ustvari prvostupanjski sud primijenio, a na kraju se pogrešno pozvao na pravno i logično pomagalo in dubio pro reo.
12. Budući pri ispitivanju iste pobijane presude nisu nađene povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 476. stavka 1. točka 1. ZKP/08., na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, niti je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon (članak 476. stavka 1. točka 2. ZKP/08), trebalo je na temelju članka 482. ZKP/08. žalbu ODO-a odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako je i odlučeno u izreci ove presude.
Slavonski Brod, 14. svibanj 2026.
Predsjednik vijeća
Vedran Pavelić
