Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-104/2024-3

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Nataše Peršić Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆA OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić - Vrdoljak & partneri d.o.o Split, protiv tuženice Općine Podgora OIB: 091632513473, Podgora, A. K. Miošića 2, zastupane po punomoćniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete i isplate, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Pn-164/2019 od 20. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja, ukida se presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Pn-164/2019 od 20. studenog 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I/ izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se naloži tuženici u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 132.723,00 eur / 1.000.000,00 kn sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka dok je u točki II/ izreke naloženo tužitelju da tuženici u roku od 15 dana naknadi trošak postupka u iznosu od 34.825,00 eur / 262.388,96 kn.

2. Protiv presude žalbu podnosi tužitelj pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači te tužbeni zahtjev barem djelomično prihvati.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade imovinske štete s osnova umanjene vrijednosti nekretnine tužitelja te za isplatu naknade za neovlašteno oduzete dijelove nekretnine.

5.1. Tužbeni zahtjev temelji se na činjeničnim tvrdnjama da je tuženica izmjenom prostorno planske dokumentacije Općine Podgora za zonu Veliko Brdo tužitelju onemogućila planiranu gradnju na nekretnini čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] pa da je time umanjena tržišna vrijednost ove nekretnine osnovom čega se traži naknada štete. Uz navedeno, tužitelj u podnesku od 29. lipnja 2023. ističe zahtjev za naknadu štete zbog umanjene vrijednosti iste nekretnine nastale smanjenjem površine građenja uslijed oduzimanja zemljišta za izgradnju lokalne ceste i šetnice te ujedno zahtjeva isplatu naknade tržišne vrijednosti za oduzeto zemljište na predmetnoj nekretnini zbog izgradnje lokalne ceste i šetnice bez provedenog postupka izvlaštenja. Po svim osnovama tužitelj od tuženice kao jedinice lokalne samouprave potražuje ukupan iznos od 132.723,00 eur / 1.000,000,00 kn.

6. U provedenom je postupku utvrđeno da:

- tužitelj je vlasnik nekretnine čest. zem [katastarska čestica] vinograd, površine 1346 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje vlasništvo je stekao kupoprodajom 2010. s namjerom gradnje na kupljenom zemljištu,

- tužitelj je od nadležnog tijela ishodio isprave - Podaci o prostoru Upravnog odjela za prostorno uređenje Ispostava Makarska od 30. kolovoza 2011. i 30. travnja 2013. prema kojima je predmetna nekretnina bila unutar obuhvata prostornog plana uređenja Općine Podgora - unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, mješovite namjerne - pretežito stanovanje,

- tuženica je u skladu s vremenski relevantnim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12., 80/13.), donijela izmjenu prostornog plana uređenja (dalje PPU) te novi urbanistički plan uređenja (dalje UPU) temeljem zakonom propisanih ovlasti, po zakonom propisanoj proceduri i nakon pribavljenih potrebnih suglasnosti, čime je donesena Odluka o donošenju Izmjena i dopuna PPU Općine Podgora, naselje Podgora, zona Veliko Brdo od 11. travnja 2013. te Odluka o donošenju UPU neizgrađenog dijela naselja Podgora - Veliko Brdo od 11. travnja 2013.,

- utvrđeno je da je pritom u cijelosti ispoštovana zakonska procedura, da je omogućeno zainteresiranim građanima sudjelovati u javnim raspravama povodom prijedloga o izmjenama i dopunama prostornog plana tuženice, javni uvid u dokumentaciju te je dana mogućnost podnošenja prijedloga i primjedbi na predloženi prostorni plan, da je i sam tužitelj u tome sudjelovao podnošenjem podneska zainteresiranih osoba od 20. kolovoza 2013. i 5. veljače 2013., nakon čega je plan jednoglasno prihvaćen,

- navedenom izmjenom prostorno planske dokumentacije promijenjena je namjena kupljenog zemljišta tužitelja te su izmijenjeni dotadašnji uvjeti gradnje,

- tužitelj od trenutka stjecanja predmetne nekretnine pa do podnošenja tužbe 2017. nije nadležnom Upravnom odjelu za graditeljstvo i prostorno uređenje podnio zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole, vezano za gradnju na predmetnoj nekretnini,

- tužitelj tijekom postupka na okolnost nepravilnosti ili nezakonitosti donošenja prostornog plana, nije dao konkretan dokaz niti ukazao na konkretnu nepravilnost ili nezakonitost u postupanju tuženice odnosno njezinih tijela,

- očevidom i mjerničkim vještačenjem je utvrđeno da se radi o kaskadnom neobrađenom zemljištu očišćenom od guste borove šume, da među s južne strane čini šetnica uz more, da je sa zapadne i istočne strane međa žičana ograda postavljena po tužitelju, dok je sa sjeverne strane međa lokalna nerazvrstana asfaltirana cesta,

- dio predmetne nekretnine tužitelja na južnom dijelu u površini od 173 m2 nalazi se u šetnici uz obalu dok se dio čestice na sjevernom dijelu u površini od 45 m2 nalazi u lokalnoj nerazvrstanoj cesti,

- da nije proveden potrebni upravni postupak izvlaštenja predmetnih dijelova tužiteljeve nekretnine niti je istome za oduzeto zemljište isplaćena naknada,

- da je sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] označen u nalazu vještaka mjernika točkama 1-2-3-4-5-1, površine 45 m2, prenamijenjen u javni put - nerazvrstanu cestu najkasnije 2011. godine,

- građevinskim vještačenjem utvrđeno je da ukupna tržišna vrijednost nekretnine na dan 25. ožujka 2022. iznosi 435.900,00 eur / 3.299,000,00 kn, da vrijednost sjevernog dijela predmetne nekretnine koji pripada nerazvrstanoj cesti iznosi 7.688,85 eur / 58.196,15 kn, da vrijednost južnog dijela nekretnine koji pripada šetnici iznosi 29.559,35 eur / 223.731,85 kn.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja a vezano za zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete zbog umanjene vrijednosti nekretnine nastale uslijed nezakonitog postupanja kod izmijene prostorno - planske dokumentacije, sud prvog stupnja utvrđuje da tužitelj nije dokazao postojanje jedne od pretpostavki, koja uz ostale mora biti kumulativno ispunjena za nastanak izvanugovornog odnosa odgovornosti za štetu, odnosno da nije dokazao protupravnost u postupanju tuženice kao javnopravne osobe ili njezinih tijela u smislu članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 112/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. - dalje: ZOO). U tom pravcu utvrđuje da je tuženica u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju bila ovlaštena odrediti detaljnu namjenu i režim uređenja gradnje na području Općine Podgora zone Veliko Brdo, te da u smislu članka 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, država ima mogućnost nadzirati korištenje imovine u skladu s općim interesom donošenjem onih zakona koji se smatraju potrebnim za navedenu svrhu. Stoga zbog nedostatka protupravnosti u postupanju tuženice odbija taj dio tužbenog zahtjeva kao neosnovan.

8. U pogledu naknade za nezakonito oduzeto zemljište, a s obzirom na utvrđenje da je sjeverni dio tužiteljeve nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], označen u nalazu vještaka mjernika točkama 1-2-3-4-5-1, površine 45 m2, prenamijenjen u javni put - nerazvrstanu cestu najkasnije 2011., sud prvog stupnja zaključuje da je tada navedeni dio zemljišta sukladno članku 131. stavak 7. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. - dalje ZC/11) postao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženice kao jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Daljnje je utvrđenje suda da je tada tužitelj kao vlasnik prestao biti ovlašten tražiti povrat i predaju stvari i da mu je tada dospjelo pravo na isplatu naknade za oduzeti dio nekretnine. S obzirom na utvrđenje da je taj sporni dio najkasnije 2011. uređen u nerazvrstanu cestu na način kako danas izgleda na terenu, prvostupanjski sud smatra da je tada tužitelj saznano za štetu i štetnika i da mu je tada počeo teći subjektivni rok zastare od tri godine iz članka 230. stavak 1. ZOO-a koji je do dana podnošenja tužbe 24. kolovoza 2017. istekao, jednako kao i objektivni petogodišnji zastarni rok iz članka 230. stavak 2. ZOO-a. Stoga prvostupanjski sud odbija kao neosnovan i zahtjev tužitelja za isplatu naknade za nezakonito oduzeto zemljište.

9. S obzirom na do sada utvrđeno činjenično stanje, valja reći da je ovome sudu prihvatljivo stajalište prvostupanjskog suda u pogledu neosnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na isplatu imovinske štete za koju je tužitelj tvrdio da mu je nastala umanjenjem vrijednosti predmetne nekretnine zbog izmijene prostorno-planske dokumentacije. Žalbenim navodima tužitelja u tom dijelu nije dovedena u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da tužitelj ničime nije dokazao nezakonitost niti nepravilnosti u postupanju tuženice ili njezinih tijela kod izmjena prostorno planskih dokumenata za relevantno područje tijekom 2013.

10. Međutim, sud prvog stupnja je izgubio iz vida da je nakon provedenog očevida, mjerničkog i građevinskog vještačenja, utvrđeno da je, osim što je sjeverni dio nekretnine tužitelja definiran u nalazu vještaka mjernika točkama 1-2-3-4-5-1, površine 45 m2 obuhvaćen nerazvrstanom cestom, ujedno i južni dio nekretnine definiran u nalazu vještaka mjernika točkama 8-9-10-14-15-8 površine 173 m2 obuhvaćen šetnicom uz more. Vještak građevinske struke po nalogu suda procijenio je vrijednost navedenih površina tužiteljeve nekretnine koje su ušle u sastav nerazvrstane ceste i šetnice kao i umanjenu vrijednost preostalog dijela tužiteljeve nekretnine zbog oduzetih površina.

11. Tužitelj je podneskom od 29. rujna 2023. istaknuo da potražuje vrijednost oduzetog dijela zemljišta koje je tuženica stekla bez pravnog osnova odnosno neosnovano se obogatila i to za vrijednost sjevernog dijela predmetne nekretnine koji pripada nerazvrstanoj cesti od 7.688,85 eur i vrijednost južnog dijela nekretnine koji pripada šetnici od 29.559,35 eur, te da ujedno na ime naknade štete potražuje po vještaku procijenjen iznos od 27.822,43 eur s obzirom da je kao posljedica oduzimanja zemljišta od strane tuženice, došlo do umanjena vrijednosti nekretnine tužitelja zbog smanjenih mogućnosti gradnje. Naznačio je da bi mu ukupno po ovim osnovama pripadao iznos od 65.070,63 eur, ostajući pri visini tužbenog zahtjeva iz tužbe od sveukupno 132.723,00 eur / 1.000.000,00 kn. Tuženik se po primitku ovog podneska upustio u raspravljanje osporavajući osnovanost navoda iz podneska.

12. Sud prvog stupnja, osim u pogledu neosnovanosti dijela tužbenog zahtjeva za naknadu štete zbog umanjene vrijednosti uslijed promjene prostorno-planske dokumentacije te u pogledu neosnovanosti dijela tužbenog zahtjeva naknade za oduzeto zemljište sjevernog dijela nekretnine koji je ušao u sastav nerazvrstane ceste, nije dao nikakvo obrazloženje niti razloge vezano za ne/osnovanost dijela tužbenog zahtjeva na ime naknade tržišne vrijednosti za oduzeti južni dio nekretnine koji je ušao u sastav šetnice niti u pogledu zahtjeva za naknadu štete na ime umanjene vrijednosti nekretnine nastale zbog smanje mogućnosti gradnje uslijed oduzimanja zemljišta i smanjenja površine.

13. Stoga osnovano tužitelj u žalbi ukazuje da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka. 11. ZPP-a budući da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama radi čega istu nije moguće ispitati.

13.1. Osim toga, činjenično stanje je ostalo u cijelosti nepotpuno utvrđeno u svezi s izgradnjom šetnice vezano za pitanje je li u tom pravcu proveden upravni postupak izvlaštenja i isplate naknade, tko je gradio šetnicu, kada je ista izgrađena, ulazi li ista u područje pomorskog dobra zbog blizine mora te kada je tužitelj saznao za gradnju, jer potonji odgovori utječu na pitanje pasivne legitimacije i prigovora zastare.

14. Pritom treba reći da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako je relevantan trenutak gubitka prava vlasništva tužitelja na dijelovima predmetne nekretnine, a to je vrijeme kada su ti dijelovi zemljišta prešli iz vlasničkog režima u status javnog/općeg dobra. Pravo vlasnika glede naknade za nezakonito oduzetu nekretninu ne može zastarjeti sve dok on može zahtijevati njezin povrat, a kad on više ne može zahtijevati povrat nekretnine, kao u ovom slučaju, tada dospijeva njegov zahtjev za isplatu naknade za zemljište oduzeto bez propisanog postupka (tako Vrhovni sud u odlukama broj: Rev-2433/2018 od 28. siječnja 2020., Rev- 3195/2015 od 9. rujna 2020., Rev-277/2016 od 26. studenog 2019., Rev- 1973/2014 od 12. travnja 2016., Rev-700/2008 od 7. travnja 2010.). Međutim, takav zahtjev zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina iz članka 225. ZOO-a jer pravna osnova zahtjeva za isplatu tržišne vrijednosti zemljišta bi bilo stjecanje bez osnova iz članka 1111. ZOO-a (tako Vrhovni sud RH broj Rev-750/2022 od 13. rujna 2022.), pa je pogrešno sud prvog stupnja ovaj prigovor procjenjivao kroz zastarne rokove za naknadu štete, pa će o tome u nastavku voditi računa.

15. Rokove zastare predviđene za naknadu štete iz članka 230. ZOO-a, sud prvog stupnja treba primijeniti u pogledu dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu imovinske štete zbog umanjenja vrijednosti nekretnine te u tom pravcu utvrditi relevantne činjenice iz članka 230. ZOO-a kao i ostale pretpostavke potrebne za eventualnu izvanugovornu odgovornost za štetu.

15. Dakle, u nastavku treba voditi računa da činjeničnim navodima tužitelj traži isplatu po dvije osnove - naknada štete zbog umanjenja vrijednosti nekretnine (prvi razlog zbog izmijene prostorno planske dokumentacije, drugi razlog zbog smanjene mogućnosti gradnje uslijed oduzimanja zemljišta) te stjecanje bez osnova radi isplate tržišne vrijednosti oduzetih dijelova nekretnine bez odgovarajućeg postupka (sjeverni dio u nerazvrstanoj cesti, južni dio u šetnici).

16. Radi navedenog, u ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom, upotpuniti će činjenično stanje u okviru pravovremeno postavljenih dokaznih prijedloga stanaka te će donijeti novu, zakonitu i obrazloženu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva po svim postavljenim osnovama a u konačnoj odluci će odlučiti i o svim troškovima postupka, sukladno članku 166. stavak 3. ZPP-a.

17. Iz navedenih razloga valjalo je uvažiti žalbu tužitelja te pozivom na članak 369. stavak 1. ZPP-a i članak 370. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Rijeci 14. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić