Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž -936/2023-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Gačanin, predsjednika vijeća, Ksenije Dimec, suca izvjestitelja i člana vijeća i Ive Smokvina Dadasović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Andreis Nekretnine Korčula d.o.o. za poslovanje nekretninama, OIB: 82793277744, iz Korčule Trg pomirenja 4. i 5., kojeg zastupa punomoćnik Mirko Butorović, odvjetnik iz Hvara, protiv tuženika PI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. ..., kojeg zastupa punomoćnik Aldo Mirošević, odvjetnik iz Vele Luke, radi isplate, rješavajući žalbe stranaka izjavljene protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, posl. br. P - 974/2020-28 od 2. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 14. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, poslovni broj P-974/2020-28 od 2. lipnja 2023. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Citiranom presudom djelomično je prihvaćen i djelomično je odbijen tužbeni zahtjev i odlučeno je da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.
2. Protiv citirane presude žalbu su podnijele obje stranke (tužitelj protiv odbijajućeg dijela, a tuženik protiv dosuđujućeg dijela) iz svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („NN“ 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14
- dalje ZPP), predlažući da se presuda ukine.
3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
4. Žalbe su osnovane.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 27.035,68 eur sa zakonskim zateznim kamatama na temelju Ugovora o isključivom posredovanju od 7. studenog 2019. broj 828, sklopljenog između parničnih stranaka.
6.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da je člankom 1. predmetnog Ugovora ugovoreno da se posrednik obvezuje da će nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju kupoprodajnog ugovora za nekretninu koja se nalazi u [adresa], a u naravi je kuća (dvokatnica) ukupne stambene površine od cca 150 m2, koja se sastoji od dva dvosobna stana sa lođom i terasom, te garaže i okućnice cca 250 m2 što iznosi ukupno 440 m2, upisanu u zemljišnim knjigama pod brojem kat. čest. [katastarska čestica] zgr zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a nalogodavac da se obvezuje isplatiti naknadu (proviziju) ukoliko kupoprodajni ugovor ili bilo kakav slični pravni posao kojim nekretnina promijeni vlasnika bude sklopljen. U članku 8. da je ugovoreno da se Ugovor sklapa na rok od 12 mjeseci, a da će nalogodavci priznati posredovanje i nakon isteka Ugovora ukoliko je kontakt s trećom osobom ostvaren tijekom trajanja Ugovora.
6.2. Prvostupanjski sud nadalje utvrđuje da je kupac predmetnu kuću u [adresa] vidio na reklamnim stranicama tužitelja i pregledao je, da je tužitelj kao posrednik postupio s pažnjom dobrog gospodarstvenika, obavijestio zainteresirane strane o svojim saznanjima u vezi predmetne kuće i uvjetima prodaje i u pregovorima posredovao kao posrednik. Ugovor o posredovanju da je bio na snazi od 7. studenog 2019. do 7. studenog 2020., a Kupoprodajni ugovor za predmetnu nekretninu da je sklopljen 9. studenog 2020., dakle 2 dana nakon što je prestao Ugovor o posredovanju između stranaka. Iako je Kupoprodajni ugovor sklopljen 2 dana nakon isteka Ugovora o posredovanju, tužitelju da kao posredniku pripada ugovorena provizija, pa je prihvaćen tužbeni zahtjev u iznosu od 13.517,84 eura / 101.850,09 kuna, koji iznos se odnosi na ugovorenu proviziju od 6% od kupoprodajne cijene uz PDV od 25%, dok je odbijen tužbeni zahtjev u preostalom iznosu od 13.517,84 eura / 101.850,09 kuna uz obrazloženje da Kupoprodajni ugovor nije potajice sklopljen.
7. Ne ulazeći u žalbene navode stranaka, osim na tuženikov žalbeni navod kojim ukazuje na ništetnost predmetnog Ugovora o posredovan ju, valja reći slijedeće. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor da je predmetni Ugovor ništetan i činjenično ga obrazložio, međutim prvostupanjski sud je zanemario te navode i nije se očitovao o osnovanosti istih. Tuženik i u žalbi ponavlja navode o ništetnosti predmetnog Ugovora.
8. Za sada bi proizlazilo da je Ugovor o posredovanju potrošački ugovor, te je dužnost suda da djelotvorno štiti potrošača, kao uobičajeno slabije stranke koja se nalazi u podređenom položaju u odnosu na pružatelja usluge, od nepoštenih ugovornih odredaba. Stoga je bila dužnost prvostupanjskog suda da po službenoj dužnosti preispita sadrži li predmetni potrošački Ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe čak i neovisno o tome da li je takav prigovor bio istaknut, iako je takav prigovor bio istaknut već u odgovoru na tužbu. Stoga će u nastavku postupka prvostupanjski sud ispitati sadrži li predmetni Ugovor o posredovanju nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, te će donijeti novu, zakonitu presudu.
9. Radi svega izloženog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe članka 370. ZPP-a.
U Rijeci, 14. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Larisa Gačanin