Poslovni broj Ovr-592/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska 15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, po sutkinji Marini Andrić, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Marije Mihaljević, u ovršnom postupku ovrhovoditelja SUPREME WINE d.o.o.. Zagreb, Čazmanska ulica 2, OIB:17538912051, zastupanog po opunomoćeniku Domagoju Lovriću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri d.o.o. iz Zagreba protiv ovršenika FINDOM CONSTRUCTION d.o.o., Sveti Ivan Zelina, Toplička 10, OIB: 59919303970, zastupanog po opunomoćeniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, radi ovrhe, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodom prijenosa,14. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenika FINDOM CONSTRUCTION d.o.o. od 21. svibnja 2025. dopunjenog prijedlogom od 29. travnja 2026. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate na temelju bjanko zadužnice od 27. prosinca 2024, potvrđene 27. prosinca 2024. od strane javnog bilježnika Jasne Galešić iz Vrbovca, pod brojem OV – 8899/2024 kao neosnovan.

II. Nalaže se Financijskoj agenciji nastaviti postupak izravne naplate prema zahtjevu za izravnu naplatu od 5. svibnja 2025. na temelju na temelju bjanko zadužnice od 27. prosinca 2024, potvrđene 27. prosinca 2024. od strane javnog bilježnika Jasne Galešić iz Vrbovca, pod brojem OV – 8899/2024, sve do drugačije odluke suda.

III. U odnosu na trošak postupka odlučiti će se posebnom odlukom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 21. svibnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim uz prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, koji ima na računu kod banaka, na račun ovrhovoditelja, u postupku izravne naplate koja se provodi na temelju na temelju bjanko zadužnice od 27. prosinca 2024, potvrđene 27. prosinca 2024. od strane javnog bilježnika Jasne Galešić iz Vrbovca, pod brojem OV – 8899/2024. O navedenom prijedlogu ovaj sud je odlučio rješenjem posl.broj Ovr—572/2025-6 od 23. lipnja 2025. na način da je odgodio prijenos zaplijenjenih sredstva ovršenika temeljem naprijed citiranog zahtjeva za izravnu naplatu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i istom odlukom zaključkom uputio ovršenika pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava temeljem predmetne bjanko zadužnice OV – 8899/2024, zbog razloga određenih čl. 50. st. 1. t. 7. i t. 9 Ovršnog zakona, a u vezi čl. 55.st.1. Ovršnog zakona. Povodom žalbe ovrhovoditelja protiv navedenog rješenja u odnosu na odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava Županijski sud u Zagrebu je rješenjem posl.broj Gž Ovr-12/2026-4 od 20. ožujka 2026.. uvažio žalbu ovrhovoditelja te je ukinuo navedeno rješenje i vratio predmet na ponovni postupak.

2. Sud je u ponovljenom postupku obje strane pozvao očitovati se i eventualno dostaviti dodatne dokaze sukladno odluci Županijskog suda (podnesci na listovima 147-232).

3. U ponovljenom postupku ovršenik u prijedlogu za odgodu dopunjenom prijedlogom od 29. travnja 2026. kao dokaz opravdanosti podnesenog dostavlja financijski izvještaj za 2024. za ovrhovoditelja (list 152-153),račun (list 154), odluku o postupanju s gubitkom 2024 (list 155), podatke za pravnu osobu ovrhovoditelja sa FiniInfo (list 156), bilješke uz financijske izvještaje poduzetnika za razdoblje 1.1.2024.-31.12.2024. za ovrhovoditelja (list 157-177), izvansudsku nagodbu (list 178-181), zapisnik od 9.4.2026. posl.broj: P-2297/2025 Trgovačkog suda Zagrebu (list 182-189), financijski izvještaj za 2024. (list 190). Ovršenik prijedlog za odgodu opravdava činjenicom da je sukladno odluci ovog suda u zakonskom roku pokrenuo parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-2297/2025, obrazlažući da su do sada su održana dva pripremna ročišta (02.02.2026. i 03.03.2026.) te jedno ročište za glavnu raspravu (09.04.2026.), a iduće ročište je zakazano za 21. svibnja 2026, dakle da je navedene parnica u tijeku i da je time ispunjen jedan od uvjeta za odgodu predmetne ovrhe odnosno prijenosa zaplijenih sredstava. U prilog vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju nastavka provedbe izravne naplate ovršenik ističe kako je ovrhovoditelj u 2024. poslovao s gubitkom, odnosno da je ostvario prihod od samo 404 EUR, a rashode od 15.887 EUR, odnosno da je te je u gubitku od 15.483 EUR pa dalje zaključuje da u slučaju protuovrhe prema ovrhovoditelju ista nije provediva u slučaju uspjeha ovršenika u parnici.

4. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje koji se po punomoćniku podneskom od 4. svibnja 2026.detaljno očitovao na prijedlog ovršenika i kao dokaze je dostavio : izvod računa ovrhovoditelja za razdoblje srpanj 2025. i dokaz da je riječ o IBAN-u ovrhovoditelja pribavljen na dan 2. svibnja 2026.g. (datum novina „Novi list“) (list199-209), uz ostalu dokumentaciju (list 210-236). Očitujući se na navode ovršenika ovrhovoditelj je u bitnome istaknuo kako je posve promašen navod ovršenika kako se eventualna protuovrha ne bi mogla provesti jer je ovrhovoditelj navodno lošeg imovinskog stanja. Ovršenik navodi kako je za ovopredmetni postupak relevantno jedino „imovinsko stanje ovrhovoditelja radi mogućnosti protuovrhe“, dok istovremeno uopće ne dostavlja dokaze na okolnost imovinskog stanja ovrhovoditelja. Ovrhovoditelj navodi kako je ovršenik dostavio samo izvod RGFI za jednu godinu - 2024., a da rezultati samo jedne poslovne godine ne čine imovinsko stanje ovrhovoditelja, već istoga čini imovina ovrhovoditelja: pokretnine, nekretnine, dionice, novčana sredstva, rezerve itd. Ovrhovoditelj ističe kako iz financijskog izvješća za 2024.g. koje je dostavio ovršenik proizlazi kako dugotrajna imovina na dan pisanja izvješća iznosi 76.169,43 EUR, dok materijalna imovina na dan sastavljanja izvješća iznosi EUR 76.023,43, odnosno da ovrhovoditelj raspolaže imovinom barem trostruko višom od iznosa navodne tražbine do koje bi moglo doći u protuovrsi. Također ovrhovoditelj ističe kako upravo iz dokumentacije dostavljene u spis od strane ovršnika proizlazi da ovrhovoditelj ima potraživanja i prema drugima u iznosu od 32.929,2 eura, potraživanja putem cesije/prijenosa u iznosu od EUR 16.000,00 te potraživanja prema državi i drugih institucija u iznosu od EUR 7.115,30. Također ističe da je u spis predmeta već dostavio dokaz na okolnost vlasništva pokretnina i nekretnina (na kojoj se nekretnini trebala montirati montažna kućica koju bi ovršenik trebao isporučiti ovršeniku da je među njima sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji). Nije sporno da je za ovrhovoditelja 2024. bila financijski lošija, ali je 2025.godina bila znatno bolja pa je tako samo jednim ugovorom iz srpnja 2025.g. ovrhovoditelj zaprimio uplatu od EUR 25.000,00. Dakle, samo jednim pravnim poslom u 2025.g. uprihodovan je iznos viši od iznosa eventualne buduće tražbine ovršenika u protuovrsi. Osim toga, to je dokaz na okolnost da je 2025.g. bila financijski uspješnija od 2024. g. za koju je ovršenik dostavio RGFI, pa se ovršenikovi navodi o bojazni za protuovrhu te o „katastrofalnom financijskom stanju ovrhovoditelja“ ukazuju potpuno promašenima. Ovrhovoditelj na dan 2. svibnja 2026.g. raspolaže novčanim sredstvima od EUR 67.619,13 na svom bankovnom računu. Stoga, samim iznosom novčanih sredstava na bankovnom računu ovrhovoditelj ima solventnost za trostruki iznos eventualne protuovrhe ovršenika, pa je dokazano da je neutemeljen i neosnovan navod ovršenika o „katastrofalnom financijskom stanju ovrhovoditelja“ i „de facto nemogućnosti protuovrhe“. Dakle, već samim novčanim sredstvima po računu nedvojbeno je da je ovrhovoditelj solventan te da bi protuovrha (koja je neizvjesna) bila itekako moguća i provediva. Također, iz podataka dostavljenih po ovršeniku proizlazi da je gubitak iz 2024. pokriven iz rezervi kapitala društva ovrhovoditelja (EUR 15.483,12), kao i da ovrhovoditelj raspolaže rezervama kapitala u iznosu od EUR 29.799,49. Slijedom navedenog ovrhovoditelja smatra da su ovršenikovi navodi u cijelosti neosnovani predlaže podneseni zahtjev za odgodom odbiti te naložiti Fini nastavak provedbe ovrhe.

5. U ovom predmetu protiv ovršenika se provodi postupak izravne naplate (čl.209. Ovršnog zakona-"Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka USRH, 73/17. i 131/20.; dalje: OZ). Isprave iz članka 209. stavka 1. OZ -a su, između ostalih zadužnica i bjanko zadužnica. U istom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju tih isprava provede naplatu tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi kojeg je dostavio sud, odnosno naložiti će prijenos zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja po proteku roka od šezdeset dana od dana kada joj je dostavljen zahtjev za izravnu naplatu, ako u tom roku ne primi rješenje o odgodi ovrhe/prijenosa ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi/proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ili o obustavi ovrhe (čl. 206. st.3. OZ-a). Čl.214.st.1. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu sa njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

6. Čl.210.st.1.OZ-a je propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1. OZ -a prema odredbi čl. 209. st.5. OZ-a ili nakon što na neki drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1.OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno članku 210. stavku 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. i toč.9. – 11. OZ-a (čl. 51. i 52. OZ-a), što je već u konkretnom predmetu i budući da je nesporno pokrenuta parnica pred Trgovačkim sudom u Zagrebu posl. Broj P- 2297/2025 koja je u tijeku.

7. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava je neosnovan.

8. Čl.210.st.2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe, tj. čl.65. OZ-a.

9. Čl. 65. st.1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.- 11. navedenog članka zakona. Pritom je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl.65.st.1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz čl.65.st.1.toč.1. – 11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Sud pri tome uzima u obzir i da se ovrha provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja utvrđena pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom te da se ista treba provesti u razumnom roku.

10. Uzimajući u obzir sve dokaze dostavljene u tijeku postupka kao i navode stranaka sud smatra da ovršenik nije u dovoljnoj mjeri dokazao insolventnost ovrhovoditelja dostavljajući i pozivajući se na financijsko stanje pravne osobe ovrhovoditelja u 2024. godini, a ne uzimajući trenutno financijsko stanje ovrhovoditelja u 2025. godini, budući da se predmetni ovršni postupak još uvijek vodi pred ovim sudom, a kao i da su pred Finom još uvijek zaplijenjena financijska sredstva ovršenika temeljem predmetnog zahtjeva za izravnu naplatu. Činjenica da se vodi parnični postupak protiv ovrhovoditelja pred Trgovačkim sudom u Zagrebu kao i eventualni uspjeh ovršenika kao tužitelja u tom postupku nije dokaz jedne od pretpostavki za odgodu predmetne ovrhe , a ovo stoga jer ovaj sud ne može uzet i u obzir "mogući uspjeh" ovršenika u tom postupku niti može prejudicirati odluku Trgovačkog suda. Obzirom na to da ovršenik nije ničime učinio dovoljno vjerojatnim da bi provedbom izravne naplate pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda ovrhe (izravne naplate) bila potrebna radi sprječavanja nasilja niti je dokazao jedan od razloga propisanih člankom 65. stavkom 1. točkama 1. - 11. OZ-a, a da činjenica podnošenja prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (ili pokretanja parnice temeljem odluke ovog suda) sama po sebi ne predstavlja zakonom propisan razlog za odgodu ovrhe u smislu čl. 65. st. 1., toč.1. OZ-a te da u konkretnom slučaju ne postoji suglasnost stranaka za odgodom ovrhe iz članka 69. OZ-a, to je prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava odbijen kao neosnovan te je riješeno kao u toč. II. izreke rješenja . Obzirom na naprijed navedeno, točkom III izreke rješenja je naloženo Financijskoj agenciji nastaviti postupak izravne naplate prema zahtjevu za izravnu naplatu od 5. svibnja 2025. na temelju na temelju bjanko zadužnice od 27. prosinca 2024, potvrđene 27. prosinca 2024. od strane javnog bilježnika Jasne Galešić iz Vrbovca, pod brojem OV

– 8899/2024, sve do drugačije odluke suda.

11. Odluka o trošku biti će donesena u posebnoj odluci, kako je riješeno u točki IV. izreke rješenja.

Sesvete 14. svibnja 2026.

Sutkinja

Maria Andrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica Marija Mihaljević

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju po opunom.

2. Ovršeniku poo punom.

3. FINA-i radi provedbe-web servisom