REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
Poslovni broj:K-381/2025
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak, kao predsjednici vijeća, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog FĆ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. i članka 118. stavka 2. u vezi članka 51. Kaznenog zakona ((NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25; dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-345/2025 od 30. listopada 2025., nakon održane javne rasprave 15. prosinca 2025, 10. veljače 2026., 2. ožujka 2026. i 11. svibnja 2026. u prisutnosti Martine Bastić, zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru, optuženog FĆ i njegovog branitelja po službenoj dužnosti, odvjetnika Ivana Adžića, a odsutnosti oštećene JĆ, **.**.2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I.Optuženi FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i KĆ, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, ugostitelj, sa završenom SSS, slabog imovnog stanja, nezaposlen, neoženjen, bez djece, vodi se drugi kazneni postupak, osuđivan kazneno i prekršajno, nalazi se u istražnom zatvoru
k r i v j e
što je:
1) u vremenu od točno neutvrđenoga dana u kolovozu 2025. do 3. rujna 2025., u [adresa], u nakani zastrašivanja bivše intimne partnerice JĆ, u više navrata joj rekao da će ju ubiti, pa joj je tako neutvrđenoga dana u kolovozu 2025. u telefonskom razgovoru iz zatvora rekao: "doći ću ti na vrata, skupit ću vas sviju i pobit ću tebe i tvoju djecu, postavit ću bombu u auto od J i raznijet ću je, osakatit ću ih, zapamtit ćete tko sam ja", a zatim, po izlasku iz zatvora, na naprijed navedenoj adresi, uslijed verbalnih i fizičkih napada na imenovanu, u vidno alkoholiziranom stanju, 2. rujna 2025., u popodnevnim satima, na terasi kuće polijevao ju benzinom, govoreći joj pritom da će ju zapaliti, da ju nitko ne bude imao ako ju on ne može imati, a potom 3. rujna 2025. u više navrata tijekom dana ponavljao joj naprijed navedene prijeteće riječi, a kojim cjelokupnim ponašanjem i riječima je kod JĆ izazvao opravdan osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost, kao i sigurnost njezine djece,
dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi i
2) 3. rujna 2025., oko 21,00 sati, u [adresa], u nakani da teško tjelesno povrijedi bivšu intimnu partnericu JĆ, imenovanu prvo s obje ruke uhvatio za vrat i počeo ju gušiti, pokušavajući ju pritom srušiti na pod, uslijed čega su oboje pali na pod, na način da je isti cijelim svojim tijelom pao na JĆ, a kojom prilikom je JĆ zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma lijeve ključne kosti,
dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,
čime je počinio, radnjama koje su opisane pod točkom 1), kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, a radnjama koje su opisane pod točkom 2), kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom - opisano u članku 118. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 118. stavak 2. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.
II.Zbog toga se optuženome FĆ
u t v r đ u j u:
- KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 10 (DESET) MJESECI
u odnosu na kazneno djelo iz članka 139. stavak 3 KZ/11
i
- KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 3 (TRI) GODINE
I 2 (DVA) MJESECA
- u odnosu na kazneno djelo iz članka 118. stavak 2. KZ/11 i na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženi FĆ
o s u đ u j e s e n a
JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU
3 (TRI) GODINE I 8 (OSAM) MJESECI.
Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme oduzimanja slobode od 4. rujna 2025. pa nadalje.
III. Na temelju članka 70. KZ/11. optuženom FĆ
i z r i č e s e
SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA,
koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje dvije godine.
IV.Na temelju članka 73. KZ/11. optuženom FĆ
i z r i č e s e
SIGURNOSNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI
UHOĐENJA
U TRAJANJU 5 (PET) GODINA
DULJE OD IZREČENE KAZNE ZATVORA,
u odnosu na žrtvu: JĆ, [adresa], rođenu **.**.1961.
kojoj se optuženik ne smije približavati ispod razdaljine manje od 100 metara
UPOZORENJE:
-Kršenje sigurnosne mjere predstavlja kazneno djelo neizvršenje sudske odluke iz članka 311. stavka 2. KZ/11.
V.Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. nalaže se optuženome FĆ platiti troškove kaznenog postupka, i to:
-u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. u paušalnom iznosu
150,00 € ( stopedeset eura) i
- u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. ZKP, troškove provedenih vještačenja u iznosu 1.337,27 € (tisuću tristotridesetsedam eura i dvadesetsedam centi),
sve to u roku 10 (deset) mjeseci od pravomoćnosti presude.
Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP optuženi FĆ dužan je platiti troškove postavljenog branitelja, u iznosu koji će se odmjeriti naknadno, kada se prikope podaci o visini tih troškova.
Obrazloženje
1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu.
2. Oštećenica nije postavila imovinskopravni zahtjev.
3.Pozvan da se očituje o osnovanosti optuženice, optuženik je izjavio da se smatra krivim, ali je iznoseći obranu poricao počinjenje djela.
4.1.Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedokinje, oštećenu JĆ (stranica 259) te LĆ (stranica 328).
4.2.Pročitani su, odnosno pregledani: posebno izvješće Policijske postaje Zabok broj K-187/2025 od 5. rujna 2025. (list 9-13 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 4. rujna 2025. (list 29 spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave JĆ od 4. rujna 2025. (list 30-32 spisa bez izjave prijavitelja), bolnička prijava Opće bolnice Zabok od 4. rujna 2025. na ime oštećenice JĆ (list 16 spisa), povijest bolesti i obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu na ime oštećenice JĆ (list 37-40 spisa), zapisnik o ispitivanju oštećenice JĆ u svojstvu svjedokinje od 19. rujna 2025. (list 99-74 spisa), medicinska dokumentacija na ime oštećene JĆ (list 106-112 spisa), zapisnik o očevidu od 22. rujna 2025. (list 122-124 spisa), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka dr. Pere Bubala od 26. rujna 2025. (list 135-139 spisa), posebno izvješće Policijske postaje Zabok od 8. listopada 2025. sa DVD medijem fotodokumentacije (list 156-157 spisa), nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Strahimira Sučića od 13. listopada 2025. (list 158- 172 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje SĆ od 9. listopada 2025. (list188- 190 spisa), medicinska dokumentacija za optuženika (stranice 261-265), izvješće Probacijskog ureda Zagreb II od 26. siječnja 2025. (288-291), specijalistički nalaz KBC Sestre milosrdnice od 27. siječnja 2026. (stranica 310-311), izvadak iz JRO (stanice 312- 314), nalaz i mišljenje vještakinje Marije Baković od 15. travnja 2026. (stanice 354-357) te medicinska dokumentacija Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana za optuženika (stanice 318-324).
4.3.Obrana je povukla dokazni prijedlog da se ispita svjedok, policijski službenik OĆ. Nakon toga drugih dokaznih prijedloga nije bilo.
4.4.Kao zadnji dokaz prije ispitivanja optuženika, sud je pročitao izvatke iz njegove kaznene i prekršajne evidencije (stranica 382-383). te je na kraju dokaznog postupka optuženik iznio obranu (stranica 379).
5.1.Optuženik je u obrani 15. prosinca 2025. iskazao (stranica 259-260) da priznaje počinjenje djela, da mu je žao, da je „izgubio kompas.“ Izrazio je namjeru da se preseli u Zagreb i počne normalno živjeti. On je invalid, ima umjetno rame, kao prvo treba obaviti fizikalnu terapiju da bi mogao normalno pokretati ruku. Prije se bavio građevinom. Želio bi se nastaviti baviti takvim poslom.
5.2.1.Potom 10. siječnja 2026. (stranice 306-308) iskazao da je u međuvremenu, 27. siječnja 2026. bio na kontrolnom pregledu u KBC Sestre milosrdnice. On je trebao pohađati fizikalnu terapiju i piti terapiju, što se tiče terapije koja je propisana 27. siječnja 2026., unazad dva tjedna je dobiva, ali ne osjeća nikakvo poboljšanje i ruka mu je ostala u jednom položaju. On je trebao pet tjedana nositi langetu, a dalje ortozu. Ortozu nisu nabavili, a nije upućen niti na adekvatne fizikalne terapije. Njemu prijeti invaliditet i sada uopće ne može micati rukom, a prognoza je bila da bi već do sad to mogao. On moli da ga se pusti na slobodu da pokuša spasiti ruku, a kakva god kazna bila, on bi ju kasnije izdržao. On je odveden u KBC Sestre milosrdnice na pregled jer je tamo bio naručen. On bi u slučaju boravka na slobodi živio na [adresa] kod EĆ, ili u [adresa], VĆ. Utvrđeno je da osobe s tim podacima u JRO ne postoje. Nakon toga optuženik navodi da bi živio kod UĆ kojeg je zadnji put vidio prije dvije godine. Ako bi bio pušten na slobodu, on bi našao stan i svaki dan bi se mogao javljati policiji. Adresa Špićkovina 18 je adresa JĆ. On sada mjesta gdje bi prebivao na određenoj adresi nema. On je operiran 22. rujna 2025., nakon uhićenja.
5.2.2.On prije uhićenja nije imao nikakav datum za operaciju, ovdje je riječ o ozljedi koja se dogodila prilikom uhićenja. Njemu je ozljedu nanio oštećeničin prijatelj, on njegovo ime ne zna, vidio ga je tek kada je izašao iz zatvora, 1. rujna 2025. Taj čovjek je njega napao polugom i fizičkom snagom te ga je iscipelario. Njega su taj čovjek i JĆ zaključali u garaži i tamo je bio zaključan tri dana. On ne zna kako se taj čovjek zove. On nije uhićen 5. rujna 2025., nego 4. rujna 2025. u 14 sati .On nije mogao tažiti liječničku pomoć ranije, nego tek nakon uhićenja.
5.2.3.On nije 2. rujna 2025. u popodnevnim satima polijevao JĆ benzinom, nije joj govorio da će ju zapaliti ,niti joj prijetio. Događaj od 3. rujna 2025. koji je opisan u optužnici nije se dogodio. On je priznao počinjenje djela jer je želio da se to sve čim prije završi i da ide van iz zatvora, a sve zbog liječenja. Kada je pregledan u Bolnici u Zaboku, bio je pun hematoma. Nije podnosio kaznenu prijavu jer je čekao da se riješi njegov slučaj, njemu su tako dali uputu policajci.
5.3.1.Konačno, na posljednjme raspravnom ročištu optuženik je iskazao da želi priznati počinjenje djela i izmijeniti očitovanje o krivnji. On se osjećam krivi i priznaje počinjenje djela onako kako je opisano u optužnici, kako u odnosu na prijetnju, tako i u odnosu na tešku tjelesnu ozljedu. Opisao je da sada mijenja očitovanje i obranu jer se postupak razvukao, ima bolove u ruci i ne može protiv nalaza vještaka sudske medicine. Njemu je zbog svega žao i kaje se zbog toga što je napravio. Smatra da problema s prekomjernom konzumacijom alkohola nema. Kada izađe na slobodu, prvo će se pobrinuti za oporavak ruke, a zatim bi se zaposlio na građevinskim poslovima, on radi sam za sebe i za prijatelja u firmi. Obavio je pregled kod anesteziologa i za 7-10 dana mu predstoji operacija, radi ugradnje nove proteze jer prethodna operacija nije uspjela. Njegov operativni zahvat i pregled dogovorio je Zatvor te će se realizirati i s obzirom na istražni zatvor. On bi stanovao na području Zagreba, kod prijatelja IĆ, [adresa].
5.3.2.Kada mu se predočava iskaz oštećenice gdje se ona očitovala da je on ranije bio nasilan, nakon toga je obećavao da će se popraviti pa to ipak nije učinio, on navodi da on i oštećenica zapravo nisu imali konflikte koji bi premašivali uobičajenu svađu između partnera. On je jako puno vremena proveo na terenskom radu. U odnosu na zaključak Probacije, gdje se preporučuje obveza uključivanja u posebne tretmanske programe usmjerene na prevenciju nasilničkog ponašanja i liječenje od ovisnosti o alkoholu, navodi da bi prihvatio obveze po eventualno tako izrečenim programima. Što se tiče konkretne oštećenice, on je prihvatio da svatko od njih nadalje treba voditi svoj život.
5.3.3.Upitan zbog čega je uvodno rekao da „protiv nalaza vještaka sudske medicine ne može“, navodi da on osporava iskaz svjedokinje LĆ jer on nju nije niti vidio. On nije skočio kroz prozor.
6.1. Slijedom takve obrane, u postupku nije bilo sporno jedino to da su optuženik i žrtva bivši intimni partneri.
6.2.1. Bilo je sporno, u odnosu na točku 1., je li u vremenu od neutvrđenoga dana u kolovozu 2025. do 3. rujna 2025., u [adresa], u nakani zastrašivanja, optuženik žrtvi, u više navrata joj rekao da će ju ubiti, i to neutvrđenoga dana u kolovozu 2025. u telefonskom razgovoru iz zatvora rekao, a zatim, po izlasku iz zatvora, na naprijed navedenoj adresi, 2. rujna 2025., u popodnevnim satima, na terasi kuće polijevao ju benzinom, govoreći joj pritom da će ju zapaliti, da ju nitko ne bude imao ako ju on ne može imati, a potom 3. rujna 2025. u više navrata tijekom dana ponavljao joj naprijed navedene prijeteće riječi.
6.2.2. U odnosu na točku 2., bilo je sporno je li optuženik 3. rujna 2025., oko 21,00 sati, u [adresa], žrtvu izudarao tao da je zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma lijeve ključne kosti.
7.1.Što se tiče postojanja teške tjelesne ozljede kod otšeećnice, provedeno je sudsko- medicinsko vještačenje na temelju njene medicinske dokumentacije. Iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještačenja po vještaku dr.sc. Peri Bubalu proizlazi da je oštećenica 4. runa 2025. pregledana od strane Zavoda za hitnu medicinu te u OB Zabok, a kojom prilikom je kod nje utvrđena ozljeda prijeloma lijeve ključne kosti, a koja ozljeda, po kvalifikaciji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Značajke prijeloma, s obzirom na opis prijeloma u medicinskoj dokumentaciji (prijelom u području vanjske trećine lijeve ključne kosti s utisnućem) upućuju da je isti nastao padom na lijevo rame. Dakle, mehanizam nastanka ozljeda uklapa se u iskaz oštećenice, u kojem navodi da su u jednom trenutku oboje pali, a okrivljenik je cijelim tijelom pao preko nje.
7.2.U nalazu Zavoda za hitnu medicinu, kod oštećenice se opisuje ožiljak na gornjoj usnici. Iz medicinske dokumentacije se ne može razabrati o kakvom se točno ožiljku radi. Ako se uzme u obzir iskaz oštećenice, onda se ovaj ožiljak može dovesti u svezu s njenim navodom da ju je okrivljenik zahvatio prstom po usni i raskrvario. U tom slučaju očito je djelovanjem nokta nastala površinska rana na usni, a koja po kvalifikaciji predstavlja tjelesnu ozljedu.
7.3.Nadalje, u medicinskoj dokumentaciji navode se još dijagnoze natučenja glave u zatiljnom dijelu te natučenje u slabinskom dijelu leđa. S obzirom da su ove dijagnoze postavljene temeljem anamnestičkog podatka o bolnosti, a bez objektivno utvrđenih znakova ozljeđivanja, iste se ne mogu niti prihvatiti kao ozljede u sudskomedicinskom smislu.
7.4.Navodi oštećenice da ju je okrivljenik u više navrata gušio, stiskajući objema rukama za vrat, nemaju podlogu u medicinskoj dokumentaciji. U medicinskoj dokumentaciji za oštećenicu nisu opisane bilo kakve ozljede u području vrata. No, ovo ne znači nužno da hvatanja i pritiska za vrat nije bilo. Primjerice, moglo se raditi o pritiscima na vrat slabijeg intenziteta, koji nisu ostavili vidljivog traga.
7.5.Ozljede koje su utvrđene kod oštećene čine u ukupnosti tešku tjelesnu ozljedu.
7.6.Zaključke vještaka o vrsti ozljeda koje su evidentirane (i nisu evidentirane) kod oštećenice te mehanizmu njihova nastanka, uz obrazloženje zašto nije trebalo doći do tragova ozljeđivanja vrata, sud prihvaća. Vještak je dao jasne i potpune razloge za svoj nalaz, a riječ je o objektivnoj i stručnoj osobi.
8.Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji 4. rujna 2025. proizlazi da je u 11,05 sati od strane JĆ dojavljeno da ima problema s bivšim suprugom FĆ na adresi [adresa].
9.1.Ispitana prije podizanja optužnice, oštećena JĆ je navela da je s FĆ bila u intimnoj vezi oko 4 godine, s tim da je on od toga otprilike dvije godine proveo u zatvoru na izdržavanju kazni. Prije odlaska na zadnje izdržavanje kazne rekla mu je da je njihova veza gotova, no on ju je molio da ostanu u kontaktu, naime njegova majka je u Bosni i Hercegovini i htio je da ona održava kontakt s njom i javlja mu potrebne informacije. Krajem kolovoza 2025., u popodnevnim satima, zna da je to bilo nekoliko dana prije nego je izašao 1. rujna 2025. iz zatvora, FĆ ju je nazvao i putem telefona joj prijetio riječima: „doći ću ti na vrata, skupit ću vas sviju i pobit ću tebe i tvoju djecu, postavit ću bombu u auto od J i raznijet ću je, osakatit ću ih, zapamtit ćete tko sam ja“. Bilo je još dosta prijetećih riječi i uvreda, ali od šoka i straha dok je slušala što joj govori, ne može se sjetiti svega. Ona mu je samo rekla, s obzirom da je znala da u ponedjeljak izlazi iz zatvora, da joj ne dolazi na kućnu adresu. Rekla mu je da su joj djeca doma, misleći da iz poštovanja prema njima ne bude došao. Napominje kako FĆ ne posjeduje ništa od osobnih dokumenata, lažno iskazuje da je njegovo prebivalište u [adresa], naime radi se o adresi na kojoj se nalazi njezina obiteljska kuća, odnosno njezine djece.
9.2. Navečer 1. rujna 2025., oko 22,00 sata, je išla spavati, čula je svog psa kako vani laje te je izašla ispred kuće i vidjela FĆ kako sjedi ispred ulaznih vrata, bio je u vidno alkoholiziranom stanju. Rekla mu je da je žalosno da je zadnje novce koje je imala i njemu poslala prije izlaska iz zatvora potrošio na alkohol, umjesto da je novac štedio do pronalaska posla. Rekla mu je da ode, rekao joj je da nema gdje otići, ali mu je ponavljala da to nije njezin problem i da ne želi više imati nikakvu komunikaciju i odnos s njim. Počeo joj je govoriti da je kurva, da je bude ubio, ponavljao je u više navrata da bude ubio i nju i djecu, da je do sada on bio na lancu, a da će sada oni biti na lancu, da će vidjeti tko je on, govorio je dao bog da joj djeca obole od rada kostiju, psovao joj je mrtvu majku u grobu. Nije to više mogla slušati i onda je otišla prema garaži. Napominje da se ulaz u njezinu kuću i garaža nalaze s dvorišne strane kuće. Nakon što je došla do garaže i FĆ je došao za njom, nastavio ju je vrijeđat i krenuo je daviti. Primio ju je s obje ruke, snažno ju je stiskao, i pritom ju je odgurivao prema garažnim vratima. Ona se pritom pokušavala braniti, pa ju je u toj borbi prstom svoje ruke udario po usni odnosno raskrvario je istu, koliko se sjeća radilo se o njegovoj desnoj ruci no s obzirom na cjelokupnu situaciju moguće je da nije dobro zapamtila. Kako su se borili, strgao joj je naušnice koje je nosila, skoro je bez zraka ostala dok ju je gušio, u jednom trenutku je uspjela svojim rukama razdvojiti njegove palce, na način da su ga isti zaboljeli te je popustio stisak. Nakon što ju je pustio, počela je plakati, pa je počeo i K plakati i na kratko je pokazao žaljenje zbog svog ponašanja, ali već nakon par minuta krenuo je s vrijeđanjem i psovanjem. S obzirom da ju FĆ nije puštao natrag u kuću, provela je cijelu noć, do 5 ujutro s njim vani u dvorištu, on ju je konstantno vrijeđao, ona je zbog straha samo slušala, bilo ju je strah pokušati pobjeći. Oko 5 ujutro ju je napokon pustio da uđe u kuću, ali joj nije dao da zatvori vrata od kuće, te je i on ušao unutra, i vidio da njezine djece nema u kući odnosno da je sama i počeo ju je vrijeđati da je skrivala ljubavnika, i još mnogo toga čega se više ne može sjetiti. Nakon toga se smirio i otišao van, spavao je u dvorištu, a ona je napokon otišla spavati. Napominje da je prije nego što je otišla na spavanje uzela mobitel koji se do tad cijelo vrijeme nalazio u kući, ugasila ga i odnijela u kupaonu, naime htjela ga je skriti od FĆ, bojala se da ga ne bi razbio, a i nadala se da će u jednom trenutku pokušati pozvati policiju. To jutro, dok je spavala, zvala ju je njezina starija kćer, PĆ, a kako se ona na više njenih poziva nije javila, PĆ se zabrinula i zvala na mobitel njezinu susjedu i kolegicu SĆ. Nakon toga SĆ je došla do njezine kuće, vidjela je da su u kući razbacane stvari i da su ulazna vrata otvorena, došla je do njezine sobe i probudila je. SĆ je bila u strahu, šok je doživjela, rekla joj je da je zove kćer i da je ne može dobiti. Rekla joj je da je ništa ne pita, da je FĆ došao i da je maltretira cijelu noć, SĆ je vidjela koliko je uznemirena i u strahu, SĆ je zbog cjelokupne situacije pozlilo. Otišla je do kupaone, uključila mobitel i nazvala PĆ s obzirom da nije kćer htjela opterećivati i uvlačiti u ove probleme, samo joj je rekla da je boli glava i da cijelu noć zbog toga nije spavala.
9.3.U popodnevnim satima, 2. rujna 2025., nakon što se probudila, sjela je na terasu, došao je FĆ i opet nastavio s vrijeđanjem i psovkama, nakon čega ju je pitao gdje drži benzin, nije joj bilo jasno zašto je to pita, otišao je u garažu, iz iste donio benzin u karnistru te ju je krenuo polijevati benzinom po cijelom tijelu, pritom govoreći da je kurvetina, da će je zapaliti i da je nitko ne bude imao ako je on ne može imati. Napominje kako je i sebe polio benzinom, ne zna je li se polio namjerno ili slučajno dok je nju polijevao. Rekao joj je da mu da upaljač da je zapali. Osjećala se prestrašeno, jadno, nije znala hoće li on uistinu to napraviti. Nakon toga je on ipak izvadio upaljač iz svog džepa, ali istog nije upalio, samo je u više navrata „kresnuo“ upaljačem. U jednom trenutku krenuo je plakati, opet je govorio da mu je žao zbog svega, da ga nitko ne razumije, da je dotaknuo dno i da nema nikoga. Napominje da je i tog dana bio pod utjecajem alkohola, zapravo sva tri dana, i 1. i 2. i 3. rujna, je konstantno bio pijan, uzimao je alkohol i iz njezine kuće. Većinu vremena je pazila što govori, jer na sve što bi ona rekla on je postajao sve agresivniji i nastavio je vrijeđati i psovati.
9.4.Dana 3. rujna 2025. ujutro, sjela je na terasu i pila kavu, a ubrzo nakon toga je došao FĆ iz vrta i opet je počeo vrijeđati i prijetiti istim riječima kao i prethodnih dana, a kako je njoj bilo dosta svega i nije htjela više slušati takva vrijeđanja i prijetnje, otišla je u spavaću sobu i legla na krevet, vjerojatno je ležala na svojoj lijevoj strani. Za njom je došao FĆ, skočio je na krevet i sjeo na nju odnosno u predjelu njenog trbuha. Tada ju je ponovno počeo daviti, primio ju je opet s obje ruke, govorila mu je da prestane, pritom je i plakala, molila ga da se makne i onda je u jednom trenutku počeo plakati i pustio je. Počeo je svojom glavom lupati o zid, a s obzirom kojom jačinom je lupao knauf je popucao. Napominje da je stanje u kojem je njezina kuća bila nakon predmetnih događaja policija poslikala, prilikom dolaska na intervenciju. FĆ je nastavio piti, ona je cijelo vrijeme bila u kući, bila je u strahu i nije se usudila uzeti mobitel i nazvati policiju, i dalje ju je bilo strah kako bi FĆ na to reagirao. Navečer oko 21,00 sati išla je zatvoriti kokošinjac, a FĆ je bio u blizini i zaustavio ju je jer joj je htio nešto reći. Ponovila mu je opet da nemaju o čemu razgovarati kao i tisuću puta dosad. U tom trenutku opet je krenuo s vrijeđanjem i opet ju je krenuo daviti, primio ju je s obje ruke oko vrata i počeo gušiti, a dok ju je gušio pokušavao ju je baciti na pod, a kako je on bio pod velikim utjecajem alkohola, u jednom trenutku su oboje pali na pod, na način da je ona pala na leđa, glavom je udarila o pod, a FĆ je pao svojim cijelim tijelom na nju. Pretpostavlja da joj je u tom padu, a s obzirom da je pritom rukama držao za vrat, slomio ključnu kost. Napominje kako je u jednom trenutku nakon pada izgubila svijest i ne može se prisjetiti svih detalja, kada je došla k sebi, strašno ju je boljela glava, osjećala je strašne bolove u rukama i leđima. Kada je došla k sebi, vidjela je FĆ kako sjedi pored nje, a s obzirom koliko se loše osjećala, molila ga je da zove hitnu, na što je on rekao da joj hitna ne treba, da će joj on pomoći. Ponavljala je da joj nije dobro, imala je osjećaj da će opet ostati bez svijesti, a on pokušavajući je podignuti, vukao ju je na način da ju je držao ispod pazuha do garaže. Sjela je na krevet za pse u garaži, strašno joj se vrtjelo. Nakon nekoliko trenutaka, a s obzirom da joj je stanje bilo sve gore, uz njegovu pomoć otišla je uz stepenice u dnevni boravak, i dalje ga je molila da zove hitnu, a na to joj je on rekao da si je za sve sama kriva. Opet ju je krenuo vrijeđati i opalio šamar, koliko se sjeća po lijevoj strani lica. Počela je plakati, jadno se osjećala, njoj je bilo toliko loše, a on ju nastavlja tući i vrijeđati. On je opet počeo plakati, rekao je da ne zna zašto je takav i da će ostati u kući spavati u slučaju da joj treba pomoć. Rekla mu je da joj njegova pomoć ne treba. U jednom trenutku je od umora zaspala, a pretpostavlja da je on nastavio piti vani ispred kuće.
9.5.Dana 4. rujna 2025. u jutarnjim satima ušao je u kuću i rekao joj da nazove njegovu majku, ona je otišla do kupaone i uzela svoj mobitel, nazvala njegovu majku i FĆ je s majkom pričao nekih sat vremena, čula je da je majci rekao kako ju je htio zapaliti, rekao joj je i da ju je skoro ubio, da je toliko voli, da sve što je njegovo neka prepiše na nju, a pritom mu je majka govorila da zašto ne stane na loptu i dovede se u red. Majci je rekao da će se ubiti, završio je razgovor s njom i otišao je van. U tom trenutku osjetila je priliku da pozove policiju, nazvala je PP Zabok. Policija je došla brzo, nakon nekih 10-ak minuta, a u međuvremenu je ona sakrila mobitel. FĆ se vratio u kuću i sjeo kraj nje, nastavio ju je vrijeđati i plakati i u tom trenutku je netko pozvonio na ulazna vrata. On je shvatio u tom trenutku da je netko došao i pitao ju je tko je došao, ona mu od straha nije smjela reći da je ona zvala policiju. Ustala je i krenula prema ulaznim vratima, vidjela je policiju na ulaznim vratima, a koja su bila i ranije otvorena te je u tom trenutku FĆ, vjerojatno kada je vidio policiju, skočio kroz prozor spavaće sobe na nadstrešnicu od susjeda. Čula je korake po nadstrešnici i rekla policiji da će FĆ pobjeći, na što je policijski službenik krenuo prema dolje i ulovio ga je ubrzo, nakon nekih 50-ak metara. Policijska službenica ju je pitala kako se osjeća, rekla joj je da se ne osjeća dobro, nakon čega je ona pozvala hitnu te su je odvezli u OB Zabok. Tamo su utvrdili da je zadobila teške tjelesne ozljede, a napominje kako je jučer bila na kontroli u OB Zabok, a koju medicinsku dokumentaciju danas prilaže svom iskazu. Napominje kako ju je Mišino postupanje jako uznemirilo, u velikom je bila strahu i danas se loše osjeća zbog svega, strah ju je što će biti kada on izađe na slobodu, zna da ima velikih problema sa samokontrolom i alkoholom, smatra da ne može kontrolirati bijes i agresiju, vjerojatno ima neke psihičke probleme.
10.1.Na raspravi, oštećenica je ponovila, u odnosu na djelo pod točkom 1, da joj je optuženik u više telefonskih razgovara prijetio smrću na razne načine, bombom, da će pobiti nju i djecu, također, kad je došao iz zatvora ju je polijevao benzinom i 3. rujna 2025. joj cijelo vrijeme prijetio smrću.
10.2.U odnosu na djelo pod točkom 2, kao što je već i ispričala, optuženik je nju uhvatio za vrat, počeo gušiti, pokušao ju srušiti na pod, kada su oboje pali na pod, pao je svojim tijelom na nju i ona je zadobila tešku tjelesnu ozljedu.
10.3.U odnosu na podnese u spisu na listovima 226 do 227, objasnila je da nema pravnu naobrazbu, smisao tih podnesaka je bio da optuženik nju ne uznemirava nakon što izađe na slobodu, dakle ako bi on dobio kaznu, nakon toga bi zbog straha predložila da joj se ne približava. Njoj je poznato da je optuženik "odležao" 10 mjeseci zbog bivše partnerice, nije se promijenio, opet se nastavio ponašati na isti način, nije sigurna kolika bi kazna zatvora na njega utjecala. Ona niti ne razmišlja o tome koliko bi on trebao biti u zatvoru, nego o tome da joj se ne približava i da prihvati da ona ne želim s njim imati nikakvog posla. S alkoholom ili bez, on je jako agresivan.
10.4.Oštećenica je, nakon što joj se optuženik u sudnici ispričao, navela da se njoj optuženik danas ispričao, ali to nije prvi put. Njoj takva isprika ništa ne znači. On se izuzetno puno puta ispričao, ali je onda djela ponavljao. Ona smatra, ako je nekom žao, on tada neće ponoviti djelo.
11.1.Ispitana u svojstvu svjedoka SĆ iskazuje kako ju je taj tjedan, misli u srijedu, negdje oko pola 1, nazvala oštečeničina kćerka PĆ, koja joj je rekla da joj se mama cijelo jutro ne javlja te kako se boji da joj se nešto nije dogodilo. Kako živi u blizini, odvezla se biciklom do žrtvine kuće. Kada je došla na dvorište, bilo joj je čudno zašto psi ne laju, vrata od kuće bila su otvorena, pa podu je vidjela razne stvari, odjeću i cipele te je prvo pomislila da je netko provalio. Ušla je u kuću i otišla do sobe te je vidjela kako JĆ leži na krevetu pokrivena po glavi. Dozvala ju je, ali JĆ se nije budila. Mislila je da joj je netko nešto napravio, nije htjela ići bliže jer ju je bilo strah, a onda je još dva puta povikala „ JĆ“, nakon čega je podigla glavu. Pitala je JĆ što se dogodilo, na što joj je rekla da je došao FĆ te da misli da je u vrtu. Rekla je JĆ da ju je zvala PĆ, da je zabrinuta i neka ju nazove. Tada joj je JĆ rekla da ju je FĆ maltretirao, ali kako se boji FĆ, nije nikome ništa govorila. Ne zna je li JĆ rekla svojoj kćeri što se dogodilo, ali JĆ niti njoj nije rekla što se dogodilo, osim da je došao FĆ i da ju je maltretirao. Koliko se sjeća, JĆ je tada izgledala umorno, neispavana, sva nikakva, a kako je bila u šoku, nije se niti snašla, jer je to doživjela stresno.
11.2.1.Svjedokinja LĆ, policijska službenica, iskazala je da u trenutku kada su kolega OĆ i ona došli na intervenciju, optuženik je iskočio kroz prozor s prvog kata kuće. Kolega OĆ je potrčao za njim jer je optuženik trčao, stigao ga je 100-ak metara od kuće. Ona je tog dana u kući u hodniku zatekla oštećenicu koja je bila uznemirena i prisjeća se da je imala crvenilo u području vrata. Oštećenica je pokazivala da ima crvenilo po tijelu, sjeća se da je dizala i majicu i da je po njoj bilo više crvenih mrlja, pri čemu se točne lokacije ne sjeća.
11.2.2.Opisala je da su oni, policijski službenici, pozvonili na vrata, čuli da se otvara prozor i ona, svjedokinja, je čula zvuk kao da je netko skočio. Čim se čuo taj zvuk, kolega je krenuo u potragu za optuženikom, a ona je ostala sa oštećenicom. Ona je samo čula udarac, a ne zna na kakvu je podlogu optuženik skočio. Optuženik se žalio na ozljedu, ne sjeća se je li bila riječ o nozi ili o prstu. Njoj je optuženik u postaji svašta ispričao, a kako je on zadobio ozljedu, to ne može znati. Njen kolega nije upotrijebio silu i nije imao nikakav fizički okršaj sa optuženikom. Ona u kući nije vidjela nikoga osim optuženika.
12.1.Radi ocjene vjerodostojnosti optuženikove obrane da je bio žrtva napada, sud je pročitao medicinsku dokumentaciju Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana za optuženika (stanice 318-324). Također je naložio vještačenje po vještaku sudske medicine radi utvrđivanja činjenice jesu li opisane ozljede mogle nastati od doskoka kroz prozor ili u dinamici događaja kako optuženik navodi u obrani. Vještak se imao očitovati koji način su te ozljede mogle nastati, jesu li mogle nastati iskakanjem kroz prozor s prvog kata zgrade ili uslijed fizičkog napada druge osobe. Također, o starosti ozljeda. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za sudsku medicinu izv. prof. dr. sc. Marije Baković proizlazi da je optuženik zadobio izljede ruke, glave i šake koje odgovaraju dinamici skoka s prvog kata uz dočekivanje na ruku. O starosti ozljeda nije se mogla očitovati.
12.2.Ovaj nalaz sud prihvaća kao jasan, potpun, objektivan i stručan. O starosti ozjeda nije bilo potrebno provoditi daljnji postupak budući da optuženik tvrdi da on ranije nije imao nikakve ozljede. Podudarnim iskazima oštećenice i svjedokinje LĆ, koja je kao policijska službenica u potpunosti objektivna, sud je utvrdio da je optuženik skočio s prvog kata kuće u namjeri da pobjegne policijskim službenicima te je tako zadobio tjelesnu ozljedu od koje se i danas liječi. Da je točna njegova obrana da je pretučen i zatvoren u svinjac, tada on u trenutku dolaska policijskih službenika ne bi bio zatečen u kući i ne bi imao potrebe bježati. Isto tako, u događajima koje opisuje optuženik, ne bi bila moguća situacija da svjedokinja SĆ zatekne oštećenicu svu nemoćnu ležati u krevetu kako spava.
13.1.Oštećenica je detaljno opisala svaku situaciju u kojoj joj je optuženik prijetio, počevši od telefonskog poziva iz zatvora pa do uhićenja. Njen iskaz sud prihvaća i ocjenjuje kao vjerodostojan. Naime, oštećenica dosljedno opisuje svoju vezu sa optuženikom i njihov odnos, pri čemu njen iskaz, u dijelovima koji su mogli biti poznati drugima, ima uporište u iskazu svjedokinja SĆ i LĆ, medicinskoj dokumentaciji te mišljenju vještaka Bubala o vrsti i dinamici zaobivenih ozljeda. Što se tiče okolnosti da je optuženik oštećenicu davio, vještak Bubalo se očitovao da iza toga nisu nužno morale zaostati ozljede. Svjedokinja LĆ, koja je došla 4. rujna 2025. u oštećeničinu kuću, opisala je da je tada bilo vidljivo crvenilo u području vrata, tako da njen iskaz daje potporu iskazu žrtve. Općepoznato je da svaki fizički kontakt između počinitelja i žrtve ne ostavlja vidljive ozljede, odnosno ozljede u sudsko-medicinskom smislu, a odsutnost takvih ozljeda ne znači da kontakta nije bilo. Žrtva je uvjerljivo opisala da je policiju nazvala prvom prilikom kada je to bilo moguće, jer je nekoliko dana postojao kontinuirani napad optuženika na nju. Takđer je opisala da je nakon što je pozvala policiju ostala u kući, što ukazuje da se žrtva nije niti usudila pokušati pobjeći da ju optuženik ne bi u tome spriječio i još intenzivnije napao.
13.2. Optuženikova obrana ukazuje se kao jedini dokaz u postuku kojeg sud nije prihvatio, dok je sve ostale na raspravi provedene dokaze prihvatio kao vjerodostojne. Slijedom toga, sud je utvrdio da je optuženik oštećenici prijetio smrću, pri čemu je koristio izraze koji su jasno usmjereni ka lišenju života: da će ju pobiti, zapaliti tako da ju nitko neće moći imati ako ju on ne može imati. Isto tako, da je optuženik oštećenicu tukao i napadao tako da joj je nanio tešku tjelesnu ozljedu prijeloma lijeve ključne kosti. Time je ostvario sva bitna objektivna obilježja djela opisanih u optužnici.
14.1.Što se tiče subjektivnih obilježja svakog od djela, valja reći da je optuženik u izgovorio prijeteće riječi koje jasno idu za tim da bi oštećenicu lišio života. Isto tako, da ju je kao fizički nadmoćniji i mlađi, tukao i srušio na pod tako da je on pao na nju, sve na način prikladan da ju teško tjelesno ozljedi jer se usmjerio na područje njene glave, vrata i ključne kosti, zbog čega sud ocjenjuje da je optuženik bio svjestan što radi i želio je počinjenje svakog djela, odnosno da je postupao sa izravnom namjerom.
14.2.Optuženikova ubrojivost u postupku bila je predmet vještačenja po psihijatru, vještaku Strahimiru Sučiću, koji se očitovao da se kod okrivljenika FĆ mogu postaviti dijagnoze disocijalnog poremećaja ličnosti te zlouporaba alkohola. Tempore criminis okrivljenikove sposobnosti razumijevanja svojih postupaka i upravljanja voljom bile su smanjene uslijed alkoholiziranosti, ali ne u bitnom stupnju. Na dan razgovora s vještakom okrivljenik je raspravno sposoban. Vještak je u nalazu opisao da je optuženik emotivno prazniji, emocije su površne, kratkotrajne i uglavnom egocentrične. Sklon je impulzivnom reagiranju I socijalno otuđen.Kod njega izostaje kajanje ili grižnja savjetsti, a za svoje postupke pokušava naći opravdanja I na taj ih način racionalizirati. Do sada je iskazivao nisku toleranciju na frustraciju iI ispoljavanje agresivnosti. Ako se prihvati iskaz žrtve, s obzirom da se optuženikova obrana od njega razlikuje, tada bi se moglo govoriti da je optuženik manupulativan. Osobe s disocijalnim poremećajem ličnosti često pokazuju sklonost rizičnom ponašanju, uključujući zlouporabu alkohola te često djeuju bez razmišljanja o posljedicama. Konzumiranje alkohola može pojačati obilježja sidocijalnog poremećaja ličnosti. Postoji jako mala vjerojatnost da je optuženik imao halucinacije u opitom stanju da ga napada neki čovjek. Policija je izmjerila 1,4 g/kg alkohola, a halucinacije se obično povezuju s koncentracijom iznad 2,5 g/kg. Na ovo valja dodati pravnu ocjenu suda, da oolnost što je optuženik bio smanjeno ubrojiv uslijed alkholiziranosti predstavlja samoskrivljeno smanjenje ubrojivosti jer je optuženik u trenutku konzumacije alkohola, na temelju prethodnog životnog iskustva, znao da će biti agresivan I neprimjereno se ponašati. Zbog toga takvo smanjenje ubrojivosti niti je razlog za isključenje krivnje, niti olakotna okolnost.
14.3.Što se tiče svijesti o protupravnosti na strani optuženika, valja reći da je notorna činjenica da je zabranjeno bliskim osobama prijetiti, a pogotovo smrću i zabranjeno je druge tući. Također je aktualna propaganda zabrane obiteljskog nasilja, osobito nasilja prema ženama.
15. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio oba kaznena djela koja su mu stavljena na teret pa je istog za to djelo proglasio krivim i kaznio.
16.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne za svako pojedinačno djelo, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.
17.1.Sud je pribavio izvješće probacije u postupku odlučivanja o kaznenopravnoj sankciji, iz kojeg proizlazi da optuženik predstavlja srednji rizik štete po druge te je procijenjena i vjerojatnost od počinjenja kaznenog djela srednje razine. Okolnosti koje bi mogle povećati rizik za ponovno počinjenje djela su nerazriješen emocionalni odnos, životni stil, zlouporaba alkohola, emoionalna prilagodba, razmišljanje i ponašanje, stavovi te blizina mjesta stanovanja (smještaj). Zaštitni čimbenici koji bi ubuduće mogli smanjiti rizik od ponovnog počinjenja djela su samokritičnost u odnosu na svoje ponašanje u partnerskim odnosima, usvajanje primjerenih obrazaca ponašanja i nenasilnog rješavanja sukoba i apstitencija od alkohola. Izraženo je mišljenje da bi se u slučaju osuđujuće presude svrha kažnjavanja mogla postići uz strukturirane institucionalne uvjete uz uključenost u posebne tretmanske programe namijenjene prevenciji nasilničkog ponašanja te liječenje o ovisnosti od alkohola.
17.2.Citirano izvješće sud prihvaća jer ga je sačinila stručna služba, u svemu, osim u dijelu gdje se preporuča liječenje od ovisnosti o alkoholu. Naime, probacijska služba nema posebna stručna znanja da utvrdi je li netko ovisan o alokholu, a vještak psihijatar se očitovao da je ovdje riječ o zlouporabi, a ne o ovisnosti.
18.1. Od otegotnih okolnosti ističe se da je optuženik osuđivan za kaznena djela iznude i razbojništva, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Travniku broj 51 0 K 11291816 K od 15. kolovoza 2018., koje izvršenje je preuzeto nakon priznanja te presude, presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj: Kv I-27/2022 od 18. svibnja 2023. Ova djela počinio je tijekom boravka u zatvoru i neposredno nakon izlaska iz zatvora, što znači da zatvorska kazna nije postigla svoju svrhu. U odnosu na jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, sud je otegotnim cijenio to što je optuženik djelo prijetnje činio tako da je nekoliko dana oštećenici, raznim izrazima, ponavljao da će ju ubiti. Djelo teške tjelesne ozljede počinio je kao muškarac rođen 1989. prema ženi rođenoj 1961., dakle kao fizički snažniji i nadmoćniji pa mu zbog tga treba uputiti veći stupanj krivnje. Optuženikove pobude za svako od djela bile su ljutnja i osveta zbog toga što oštećenica nije željela s njim biti u vezi, a takve pobude iziskuju prijekor. Prijašnji počiniteljev život sud je za oba djela cijenio otegotnim, u smislu da je on prekršajno i kazneno osuđivan. Nakon izlaska iz zatvora čini dva kaznena djela, što iziskuje strožu osudu jer je ovdje riječ o osobi na koju ranija osuđivanost nije dovoljno utjecala. Žrtva je zbog optuženikova ponašanja bila dovedena u gotovo bezizlaznu situaciju, gdje je samo uslijed slučaja uspjela obavijestiti policiju.
18.2. Optuženikovo kajanje nije bilo iskreno, vještak Sučić očitovao se da kod optuženika nema kajanja, a također je i oštećenica opisala da on samo deklaratorno izražava kajanje, dok ponavlja nasilničko poanšanje. Optuženikovo priznanje nije bilo okolnosno, niti iskreno, nego proračunato ka boljoj procesnoj poziciji i nije doprinijelo kraćem trajanju postupka. Stoga nije cijenjeno kao olakotna okolnost. Njegova zdravstvena situacija je posljedica vlastite nepromišljenosti, a u zatvorskom sustavu ima adekvatnu skrb te niti njegovo zdravstveno stanje nije cijenjeno kao olakotna okolnosti.
18.3.S obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, sud je optuženiku za svako počinjeno djelo izrekao kazne zatvora kao u izreci. Sud ocjenjuje da će se svakom tako odmjerenom pojedinačnom kaznom, a koja svaka premašuje posebni minimum, djelovati na svijest optuženika da ne čini nova kaznena djela, kao i na svijest potencijalnih počinitelja takvih djela. Također će se tako odraziti potrebni stupanj prijekora. Potom je, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, posebice s obzirom da je riječ o istoj žrtvi, izrekao jedinstvenu kaznu zatvora kao u izreci, u koju će se uračunati vrijeme dosadašnjeg lišenja slobode u ovom predmetu. Blaža sankcija, po ocjeni suda, ne bi bila primjerena, a bez odredbi o ublažavanju ovdje niti ne bi bilo moguće izreći drugu vrstu sankcije, osim bezuvjetne kazne zatvora. Osnova za ublažavanje kazne nema.
19.1. Vještak psihijatar Strahimir Sučić u svom nalazu postavlja dijagnoze disocijalni poremećaj ličnosti i zlouporaba alkohola, koje u kombinaciji dovode do agresivnog i impulzivnog ponašanja. Nadležni probacijski ured u svom izvješću o okolnostima koje su bitne za odmjeravanje kaznenopravne sankcije uputio je na potrebu uključivanja optuženika u posebne tretmanske programe usmjerene na prevenciju nasilničkog ponašanja. Stoga, kako bi se uspostavili zaštitni mehanizmi da se otkloni opasnost od ponovnog počinjenja djela kako u odnosu na žrtvu, tako i općenito, sud je optuženiku izrekao dvije sigurnosne mjere. Jednu, u odnosu na žrtvu, koja teče nakon izdržane kazne zatvora. Ta je mjera izrečena u najduljem mogućem trajanju, s obzirom da je optuženik nezadovoljan prekidom partnerskog odnosa s žrtvom te je i nakon boravka u zatvoru po prethodnoj osudi došao u njen dom bez njene privole. Žrtva je trauatizirana i izrazila je potrebu za takvom mjerom radi njene zaštite.
19.2.S druge strane, tijekom izdržavanja kazne zatvora, provest će se psihosocijalni tretman kojim će optuženik steći potrebne stavove i znanja kako bi se nadalje mogao primjereno ponašati u nekim budućim partnerskim odnosima.
20.1. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. optuženik je dužan platiti troškove kaznenog postupka u odmjerenom paušalnom iznosu, odmjereno u skladu sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka.
20.2. Optuženiku je naloženo i plaćanje svih troškova vještačenja, u pojedinačnim iznosima 417,38 € (list 142), 499,89 € (list 175) i 420 € (list 376), time da je svaki od tih troškova odmjeren rješenjem i predujmljen iz sredstava proračuna. Troškovi postavljenog branitelja odmjerit će se kada se priklopi troškovnik.
20.3.Sud ocjenjuje da optuženik može te troškove platiti bez štete po svoje dužnosti uzdržavanja, iako mu predstoji izdržavanje kazne zatvora, s obzirom na okolnost da je radio neprijavljeno i zarađivao dok je bio na slobodi, a nije imao drugih dužnosti uzdržavanja, osim sebe samoga. Stoga se ukazuje logičnim da ima određenu ušteđevinu, a ako mu to nije dovoljno za plaćanje troškova, tada može ostvariti i pozajmicu koju će kasnije vratiti. To s obzirom na dob, kao i činjenicu je njegovo zdravstveno stanje tek privremeno narušeno, ali će po sanaciji ozljede moći zarađivati.
U Zlataru 14. svibnja 2026.
S U T K I N J A
mr. sc. Aleksandra Leljak
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke i braniteljica mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.
DOSTAVITI:
1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO -345/2025
2. Optuženik
3. Branitelj
4. Oštećenica-po pravomoćnosti
5. Nadležna policijska postaja, Protokol-po pravomoćnosti
6. Nadležno tijelo socijalnog rada, Protokol-po pravomoćnosti
