REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž Zk-74/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Draženki Ilak kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu I. predlagatelja ŽRU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. predlagatelja ŽR iz [adresa], kbr. 69, OIB: [osobni identifikacijski broj], III. predlagatelja KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IV. predlgatelja ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i V. predlagatelja LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Snježani Popović odvjetnici u Osijeku, radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižnog odjela u Donjem Lapcu od 29. rujna 2025., poslovni broj: Z-6911/2025., 14. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja: KRU, II. ŽR, III. KR, IV. ĆR i LR kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižnog odjela u Donjem Lapcu od 29. rujna 2025., poslovni broj: Z-6911/2025.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem zemljišnoknjižnog suca pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog predlagatelja radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]; pod točkom II. izreke je određeno da će se odbijanje prijedloga zabilježiti u zemljišnim knjigama, dok je pod točkom III. izreke provedba navedenog rješenja povjerena zemljišnoknjižnom odjelu toga suda.

2. Predlagatelji su pravovremeno podnijeli žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

2.1. U žalbi ističu kako su njihovi preci bili u neprekinutom posjedu nekretnina sve do njihova protjerivanja 1941. za vrijeme Drugog svjetskog rata s tim da su sve knjige i evidencije za k. o. [katastarska općina] uništene. Posjedovanjem predmetnih nekretnina do 1941., prednici predlagatelja stekli su pravo vlasništva na tim nekretninama originarno, dugogodišnjim samostalnim posjedom nekretnina, ali i građenjem budući iz povijesti promjena na katastarskim česticama nesporno slijedi da je na istima postojala građevina – kuća br. 94, te gospodarske zgrade a i danas postoje ostaci ranijih građevina.

2.2. Dalje u žalbi navode da je na temelju dostavljene dokumentacije razvidno da su članovi [obrt] kbr. 95 evidentirani kao vlasnici nekretnina sve do 1953., a neosnovana je tvrdnja da je RH u posjedu spornih nekretnina što bi predlagatelji dokazali da sud nije neosnovano odbio njihov prijedlog.

2.3. Nije osnovan ni zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da su pravni sljednici zadruge [obrt] kbr. 95, odnosno da je njihov prednik MR zvan „Ž“. Ističu kako je iz posjedovnog lista (izvod iz posjeda starog zemljišnika od 1907. k. o. [katastarska općina]) izdan od k. o. [katastarska općina], Kotar [adresa], predmetne nekretnine, starih oznaka upisane su na ime ČR, [obrt] kbr. 95. Na stranici 3. dana 22. travnja 1957. [obrt] potvrđuje da „sve navedene čestice vode u starim zemljišnim knjigama k. o. [katastarska općina] od 1907. kbr. 95 zadruga ČR iz [adresa], sve kč.br. sada se vode u posjedovnom listu 220 k. o. [katastarska općina]“. Dalje navode da je i iz povijesti promjena od 23. veljače 2018. [obrt] vidljivo da su nekretnine bile upisane na [obrt] kbr. 95, [adresa]. Za UR rođenog 1908. u [adresa] a umrlog 1992., predlagatelji su dostavili smrtni list sa svim podacima uključivo i podatke za roditelje (MR i GR), čime su dokazali odnosno učinili vjerojatnim da su pravni sljednici zadruge GR kbr. 95, odnosno da je njihov prednik MR zvani K. Upravo predloženim svjedocima, budući ne postoje nikakvi materijalni dokaz s obzirom da su isti uništeni, predlagatelji su tu činjenicu namjeravali dokazati jedinim raspoloživim personalnim dokazima.

2.4. S obzirom na sve navedeno predlažu da se njihova žalba uvaži i da se preinači pobijano rješenje na način da se usvoji prijedlog za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama predlagatelja.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe predlagatelja, a također i po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 48/11 –pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 dalje: ZZK), ovaj sud utvrdio je da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda propisanih člankom 354. stavkom 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

5. Podnesenim prijedlogom predlagatelji su zatražili pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka za čestice navedene u izreci pobijanog rješenja. U prijedlogu su istaknuli da su predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem, te da su sve nekretnine upisane u vlasništvo i posjed [adresa].

6. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijanog rješenja kao nesporno utvrdio:

- da iz povijesti promjena u katastru proizlazi da su predmetne nekretnine, prema podacima pronađenim u Zemljišniku iz 1907. bile upisane na zadrugu [obrt] kbr. 95,

- da su se od 1953. vodile kao [obrt] u posjedovnom listu 220 k. o. [katastarska općina],

- da se 1976 u posjed istih upisuje „Stočar“,

- da 1988. k. č. br. [katastarska čestica]/2B, 421/3, 422/1, 558 i 706 iz posjedovnog lista 20 prelaze u posjedovni list 301 k. o. [katastarska općina] na ime [obrt] „[obrt], [obrt],

- da se u posjedovnom listu 220 k.o. [adresa]. upisuje [obrt],

- da 2007. nekretnine u posjedovnom listu 301 prelaze u posjedovni list 316 na ime [adresa], te da ostale nekretnine iz posjedovnog lista 220 k.o. [adresa] također prelaze u posjedovni list 316 u kojem je upisana [adresa] koja se i danas vodi kao posjednik i zemljišnoknjižni vlasnik.

6.1. Predlagatelji su u svom prijedlogu tvrdili da se radi o nekretninama koje su bile u vlasništvu i posjedu zadruge [obrt] kbr. 95 čiji je osnivač bio njihov prednik MR zvani „Ž“ zajedno sa svojom suprugom Ć rođ. MR.

7. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka uz obrazloženje da predlagatelji, iako su objasnili rodoslovlje iza MR, te priložili rodne, smrtne i vjenčane listove, nisu priložili ispravu kojom bi učinili vjerojatnim da bi njihov prednik MR zvan „Ž“ bio nositelj ili član zadruge [obrt] kbr. 95.

8. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ovakav je pravni stav suda prvog stupnja pravilan.

9. Naime, člankom 208. stavak 1. ZZK je propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je stavkom 3. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

10. Člankom 209. stavkom 4. ZZK-a propisano je da uz prijedlog za pokretanje postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. U pravu je prvostupanjski sud kada navodi da predlagatelji nisu priložili ispravu kojom bi učinili vjerojatnim da bi upravo njihov prednik MR zvan „Ž“ bio nositelj ili član zadruge [obrt] kbr. 95. To tim više što se u prijedlogu navodi da su u selu [adresa] postojale i druge zadruge MR npr. „[obrt]“, „L“ i drugi i da su se razlikovale po kućnom broju, kao i da su postojale i druge zadruge različitog prezimena.

12. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda da bi se udovoljilo prijedlogu predlagatelja za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka bilo je ključno utvrditi postoji li dovoljno vjerojatna osnova za upis prava vlasništva u okviru pojedinačnog ispravnog postupka. Pojedinačni ispravni postupak nije namijenjen rješavanju spornih i složenih pitanja stjecanja vlasništva osobito kada nije jasno tko je bio vlasnik. Osim toga valja istaknuti da pojedinačni ispravni postupak služi usklađenju zemljišnoknjižnog i stvarnog stanja kada je pravo dovoljno vjerojatno, a ne „stvaranju“ vlasništva kroz dokazivanje povijesnih činjenica.

13. Stoga, a kako niti žalbenim navodima nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda jer se niti žalbenim navodima ne dokazuje da bi upravo prednik predlagatelja MR zvani „Ž“ bio nositelj kućne zadruge, to je, temeljem članka 149. stavka 3. ZZK-a žalbu predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje. Ujedno je naloženo brisanje zabilježbe žalbe.

Slavonski Brod, 14. svibnja 2026.

Sutkinja

Draženka Ilak