Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž Ob-8/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, te Ankice Matić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Sandri Grgurić, odvjetnici u Trogiru, protiv tuženika pod 1.) KĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2.) ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3.) LĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4.) MĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5.) JĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6.) GĆ, [adresa], Njemačka, (ranije [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7.) UĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 8.) ĐĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (svi tuženici kao nasljednici ranijeg tuženika AĆ), uz sudjelovanje umješača na strani tuženice pod 1) KĆ, OĆ iz [adresa], s boravištem, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku SĆ iz [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužiteljice ĆĆ i tužene pod 1) ŽĆ protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-51/2023- 73 od 22. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe tužiteljice i tužene pod 1) kao i umješača na strani tužene pod 1) kao neosnovane i potvrđuje prvostupanjska odluka pod točkom I. i II. izreke presude i pod točkom III. izreke rješenja.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu kojom se odbija glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. AĆ predstavlja kuća u [adresa], označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZGR KUĆA ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to svakom za po 1/2 dijela pa se nalaže tuženima KĆ, [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj], BĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] AĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], UĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐĆ, [adresa], SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao isključivim nasljednicima pok. AĆ, u roku od 15 dana izdati tužiteljici ispravu podobnu za upis tog njenog prava u zemljišnim knjigama jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.

2. Nalaže se izvršiti brisanje prava suvlasništva na č. zgr. [katastarska čestica] ZGR KUĆA ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa imena SĆ OĆ sin SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 1/2 dijela te se taj suvlasnički dio ima uknjižiti na ime tužiteljice FĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."

II/1. Prihvaća se drugi postavljen kao podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. AĆ predstavlja kuća u [adresa], označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZGR, kuća, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to tužiteljici u pripadajućem suvlasničkom omjeru od 1627/5000 dijela".

2. Odbija se drugi postavljeni kao podredni tužbeni zahtjev u onom dijelu u preostalom više zahtijevanom omjeru od onog dosuđenog suvlasničkog omjera od 1627/5000 pa do tražene 1/2 suvlasništva tužiteljice kao i u onom dijelu kojim se zahtjeva da se naloži izvršenje brisanja prava suvlasništva od 1/2 dijela na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], upisane u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena OĆ, kao sadašnjeg upisanog vlasnika te nekretnine i istodobni upis pripadajućeg toga suvlasničkog udjela tužiteljice na istoj nekretnini".

2. Ujedno je donio i rješenje koje glasi:

"I. Odbacuje se kao nedopušten preostao prigovor tuženice pod 1) KĆ, koji je prethodno postavljen od ranijeg tuženika AĆ, radi visine vrijednosti predmeta ovog spora.

II. Odbacuje se prigovor tuženice pod 1) KĆ, postavljen u pogledu mjesne nenadležnosti ovog suda.

III. Svaka stranka i umješač snosi svoje troškove proizišle iz ovog postupka".

2. Žali se tužiteljica na odbijajući dio kao i na odluku o troškovima postupka i pobija predmetnu prvostupanjsku odluku zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu s istim.

3. Žali se tužena pod 1). i umješač na strani tužene i pobija prvostupanjsku odluku pod točkom II./1. izreke kao i odluku o troškovima postupka sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu s istim.

4. Odgovor na žalbu je podnesen od strane tužiteljice i pobijaju se žalbeni navodi tužene pod 1) i umješača na strani tužene pod 1) sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalba tužiteljice nije osnovana.

6. Žalba tužene pod 1) i umješača na strani tužene također nije osnovana.

7. Predmet ovog postupka je utvrđenje bračne stečevine tužiteljice i prednika tuženika (u žalbenom postupku samo u odnosu na tuženu pod 1).

8. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio sljedeće:

- da je raniji tuženik (prednik tuženika) AĆ sklopio s tužiteljicom brak 1967., koji je razveden pravomoćnom sudskom odlukom P-255/06 - 8. lipnja 2006.,

- da je predmet postupka čest. zgr. [katastarska čestica] – kuća u [adresa],

- da je predmetna nekretnina prema zk stanju, sada upisna na OĆ – umješača na strani tužene pod 1)

- da je zemljište na kojem se nalazi prijeporni objekat bilo vlasništvo pok. AĆ,

- da je početkom 1970. započeta izgradnja obiteljske kuće (nova kuća), dok je istovremeno na tom zemljištu bio i raniji objekt (stara kuća), koja je u razdoblju od 1985. -1986. izgrađena za funkciju stanovanja,

- da prema vještvu građevinske struke proizlazi da se radi o obiteljskoj kući sa uređenom okućnicom visine prizemlje i kat sa izgrađenim krovom izvedenog na tri pada vode sa kupama kanalicama gdje postoji u visini kata dograđeni dio koji nije predmet postupka već je predmet postupka dio kamene kuće koji je vidljivo odvojen od dograđenog dijela,

- da prema navedenom vještvu uzimajući parametre vrijednosti nekretnine prije stupanja bračnih drugova u brak, procjena vrijednosti zemljišta je 4.509,00 eura, vrijednost kuće je 5.000,00 eura – ukupno 9.509,00 eura, a daljnja ulaganja daju ukupan iznos od 17.700,00 eura s tim da ukupna postojeća vrijednost iznosi 27.200,00 eura pa je doprinos tužiteljice procijenjen – 32,54 %, a pok. prednika tuženika sa 67,46 %,

- da je uz pomoć vještaka za geodeziju izvršena identifikacija predmeta spora koja obuhvaća grafički lik označen ABCDA koji je identificiran po položaju i obliku priklopljenom iz služenog katastarskog plana kao nekretnina označena kao čest.zgr.

6/4 K. O. [katastarska općina] i u naravi predstavlja kuću tlocrtne površine 33 m[2] katnost i prizemlje kata izgrađeno u kamenu koja je svojom zapadnom fasadom prislonjena na susjednu kuću.

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tijekom 1985. do 1986. godine došlo do "obnove" tzv. stare kuće kao jednog dijela dvojnog objekta za koje stranke različito tvrde i imaju različita stajališta-da bi bila riječ o zahvatu takve rekonstrukcije kojom bi se mijenjalo sućanstvo stvari, tako da bi po tužiteljici takvi građevinski zahvati na objektu predstavljali novo stvorenu stvar odnosno da bi po ranijem tuženiku, - a sada tuženici pod 1) KĆ, posebno i po umješaču na strani te tuženice, takvi građevinski zahvati na već postojećem objektu predstavljali samo ulaganja koja je kao nužna i potrebna za vrijeme bračne zajednice vršila uz ranijeg tuženika i tužiteljica, ali bez mogućnosti da bi takvim ulaganjima bio u bilo kojem dijelu opravdan njen postavljeni stvarnopravni zahtjev za utvrđenje suvlasništva s osnova bračne stečevine.

8. Nadalje, iz iskaza stranaka kao i saslušanih svjedoka koji su iskazivali za vremensko razdoblje od 1985. odnosno 1986. godina, dok se objekt u svojoj ukupnosti nije završio, proizlazi iz rezultata dokaznog postupka da su u tom promatranom razdoblju tužiteljica i raniji tuženik kao bračni drugovi živjeli većinu vremena odvojeno, tako da je tužiteljica prebivala s djecom na ovom području i većinu vremena posvećivala djeci i kućanstvu baveći se i uslugom smještaja zajedničkog objekta u turizmu i s tog osnova ostvarivala prihode, dok je tuženik većinu vremena boravio i za cjelokupno to vrijeme radio u inozemstvu. Također proizlazi kako stranke prije braka nisu imale štednju koja bi bila njihova posebna imovina, već su sva ulaganja u imovinu, tako i u ovu spornu imovinu vršile s osnova zarade od svog rada, a prihodi od pružanja usluga smještaja gostiju u turizmu u objektu koji je zajednička imovina bračnih drugova, što nije posebna imovina bračnog druga bez obzira što je tužiteljica u vremenu odsutnosti tuženika takvu uslugu samostalno pružala i time stjecala prihode, takvi prihodi se ne mogu smatrati vlastitim prihodima tužiteljice, već takvi prihodi koji su na taj način ostvareni iz zajedničke imovine bračnih drugova i proizlaze iz rada bračnih drugova njihova su zajednička imovina.

9. Slijedom navedenog sud prvog stupnja zaključuje da se radi o novoj stvari i da je doprinos tužiteljice u stjecanju -32,54 %.

10. Žalbeni navodi tužiteljice glede odbijajućeg dijela odnosno većeg doprinosa s naslova bračne stečevine ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.

11. Tužiteljica smatra da doprinos stranaka nije podjednak nego da je trebalo utvrditi njen doprinos sa 4/5 dijela, a pok. prednika tuženika 1/5 dijela.

12. Međutim, prema rezultatima dokaznog postupka isto ne proizlazi.

13. Nepobitna je činjenica da je zemljište na kojem se nalazi prijeporni objekat bilo u vlasništvu pok. AĆ te da je predmet spora upisan na ime umješača na strani prednika tuženika.

14. Nadalje, nepobitno proizlazi iz spisa da je predmet spora čest. zgr. [katastarska čestica] odvojeni dio u odnosu na objekt koji je izgrađen 1970-ih godina i da je u pitanju objekt – stara kuća – kao dio dvojnog objekta izgrađen 1985. -1986. godine što predstavlja novo stvorenu stvar.

15. Prema sudskom vještaku za graditeljstvo proizlazi, nije odlučna za stvaranje novog objekta činjenica što su se za njegovu izgradnju, koja je obuhvaćala potpunu rekonstrukciju postojeće ruševne zgrade kao i dogradnju i nadogradnju s izgradnjom krova, koristila postojeća tri nosiva kamena zida jer su isti zidovi dograđivani i nadograđivani za namjenu dogradnje i s izgradnjom četvrtog ranije nedostajućeg nosivog zida na kojima su svim nosivim zidovima izgrađene betonske ploče i izgrađeno krovište, što sve to u svojoj ukupnosti za namjenu kojoj sada taj objekt služi predstavlja promjenu u kućanstvu stvari – novu stvar.

16. Kako je tijekom postupka prijeporno pitanje je li zahvatima nastala nova stvar ili je riječ o ulaganjima na postojećoj stvar i to, prema mišljenju ovog suda nepobitno proizlazi nakon identifikacije predmeta spora da je staro stanje kuće – tri zida – srušeno i izgrađeno prema identifikacijskom stanju na licu mjesta i predstavlja novu stvar.

17. S obzirom na vrijeme stjecanja predmeta spora to se ima primijeniti Zakon o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj 11/78, 45/89, 50/90 i 25/94- nastavno ZBPO-a) koji je kao takav poseban propis i koji se u konkretnim slučaju treba primijeniti sukladno odredbi čl. 363. st. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98- nastavno ObZ-a/98), kojom je odredbom propisano da se danom primjene toga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima.

18. Odredbom čl. 283. st. 1. ZBPO-a, propisano je da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno, dok je odredbom st 2. istog članka toga Zakona propisano da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima.

19. Kako se ZBPO primjenjivao u razdoblju od 1. siječnja 1979. godine, do vremena stupanja na snagu ObZ-a/98, odnosno do 1. srpnja 1999. godine sukladno odredbi čl. 372. ObZ-a/98, a prava koja se odnose na spornu nekretninu stečena su u vrijeme primjene ZBPO-a, to se u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 276. ZBPO-a, kojom je propisano da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna, time da sukladno odredbi čl. 277. ZBPO-a, je propisano da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, da je njihova zajednička imovina, kao i odredba čl. 287. st. 1. ZBPO-a, kojom je propisano da kod utvrđenja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine.

20. Stoga, polazeći od pravnog pravila, koje je važilo u vremenu promatranog razdoblja stjecanja prava zatraženog s osnova bračne stečevine, kao i sadašnjeg važećeg pravnog načela da se dogradnjom, nadogradnjom i adaptacijom ne može se steći vlasništvo na objektu ili njegovom određenom dijelu, tako i na zemljištu na kojem se objekt nalazi, uvažavajući načelo jedinstva nekretnine, osim u slučaju kada je takva dogradnja, nadogradnja i obnova objekta izvršena na način da je takvim zahvatima nastala nova stvar ukoliko je vlasnik zemljišta odnosno objekta dao na to pristanak ili proizlazi iz samog zakona.

21. Upravo je stoga ovdje riječ da je na spornom objektu izvršenom obnovom, dogradnjom i nadogradnjom nastala nova stvar tako i građenjem stečeno vlasništvo na zemljištu na kojem je taj novi objekt izgrađen i to građenjem bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice.

22. Naime, radi se o izgrađenom novom objektu koji u svojoj sadašnjoj funkciji predstavlja novu stvar (članak 21. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV).

23. Vezano za zemljište na kojem je novoizgrađen objekt, nepobitno proizlazi, da je riječ o zemljištu na kojem je ranije postojala nefunkcionalna ruševna građevina, a što je posebna imovina prednika sadašnjih tuženika, koju je stekao pravno i ne proizlazi iz bračne zajednice i ulaganja bračnih drugova, tako da je raniji tuženik bio stvarni vlasnik ovog zemljišta i ruševne građevine na čijim se ostacima od strane bračnih drugova u jednakovrijednim ulaganjima i angažmanu izgradio novi objekt, što sve u svojoj ukupnosti predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova.

24. Stoga, uzimajući od strane imenovanog sudskog vještaka ukupnu procjenu vrijednosti nekretnine u promatranom razdoblju njenog nastanka tako i stjecanja koja u svojoj ukupnosti predstavlja bračnu stečevinu i posebno zemljišta na kojem je izgrađena i ranije ruševne građevine usporedbom s građevinskim radovima i ulaganjima u izgradnju novoizgrađenog objekta,takva procijenjena ukupnosti postojećeg stanja nekretnine je u iznosu od 27.200,00 EUR-a prema građevinskoj vrijednosti u tom razdoblju, komparirana je uzimajući doprinos ranijeg tuženika koji je u stjecanje te nekretnine unio zemljište kao podlogu gradnje novoizgrađenog objekta i s tužiteljicom jednakovrijedna ulaganja u izgradnju novog objekta koji predstavlja doprinos u protuvrijednost od 18.350,00 EUR-a, što u omjeru ukupne procijenjene vrijednosti nekretnine predstavlja udio ranijeg tuženika od 67,46%, tako da tužiteljici koja je s tuženikom jednakovrijedno doprinosila izgradnji postojećeg stanja novoizgrađenog objekta pripada doprinos u stjecanju imovine u protuvrijednosti od 8.850,00 EUR-a, što u omjeru ukupne procijenjene vrijednosti nekretnine predstavlja udio tužiteljice od 32,54%.

25. Prema mišljenju ovog suda s obzirom na rezultate dokaznog postupka, sud je izveo jasan i nedvojben zaključak o omjerima doprinosa tužiteljice i ranijeg tuženika u stjecanju predmetne imovine s osnova bračne stečevine, tako da je pretvarajući svaki pojedini utvrđeni doprinos bračnih drugova, zaključio da je tužiteljica za stjecanje predmetne nekretnine kao imovine s osnova bračne stečevina doprinosila u omjeru od 32,54 %, što odgovara suvlasničkom omjeru pretvorenog u suvlasnički razlomak od 3254/10000 odnosno suvlasničkog udjela od 1627/5000 na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po čemu je u tom dijelu njen tužbeni zahtjev postavljen na utvrđenje prava suvlasništva s osnova bračne stečevine osnovan.

26. Prema tome, žalbeni navodi tužiteljice glede većeg stupnja doprinosa s njene strane ne utječu na zakonitu odluku suda jer je sud prvog stupnja na temelju rezultata dokaznog postupka nepobitno utvrdio visinu doprinosa tužiteljice i prednika tuženika i žalbeni navodi ni u jednom svom dijelu ne dovode u sumnju odluku suda prvoga stupnja.

27. Žalbeni navodi tužene pod 1) i umješača na strani tužene glede ne prihvaćanja novog vještačenja te da se radi o obvezno pravnom zahtjevu s naslova ulaganja u predmet spora, a ne o stvarnom pravnom zahtjevu ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.

28. Naime, ovlašteni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina svoj nalaz temelji na obavljenom očevidu na licu mjesta i pregledom postojećeg stanja objekta pa je mogao objektivizirati ulaganja iz kojih je nastao novo izgrađeni objekt. Riječ je o onim ulaganjima za koje je sud izveo zaključak da su bračni drugovi, odnosno tužiteljica i ranije tuženik u istovjetnom omjeru financirali tako da je i u tim ulaganjima koja se odnose na izgradnju objekta doprinos svakog bračnog druga bio jednak. Tužiteljica tijekom postupka nije dokazala da bi nekim posebnim materijalom koji bi bio ugrađivan s njene strane bila povećana građevinska vrijednost postojećeg stanja objekta.

29. Odredbama članka 250.-260. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) određeno je pitanje vještačenja i izvođenja dokaza vještačenjem koje je potrebno radi utvrđenja i razrješenja kakve činjenice kad sud nema stručno znanje za isto, a sud prvog stupnja je postupio u skladu s navedenim odredbama.

30. S obzirom da je stručnim vještvom utvrđeno nepobitno da se radi o novom izgrađenom objektu te je utvrđena vrijednost istoga te time i doprinos bračnih drugova (tužiteljice i prednika tuženika), to su neosnovani žalbeni navodi i ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja.

31. Sud prvog stupnja je pravilno razjasnio i pitanje sudske odluke- presude na temelju priznanja i presude zbog ogluhe i rješenje Općinskog suda u Trogiru, poslovni broj P-529/06 od 2. veljače 2010. godine utvrdivši da je sudska odluka donesena u pravnoj stvari ovdašnje tužiteljice protiv prethodnog tuženika i trećih osoba kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice koji je postavljen za utvrđenje suvlasništva zemljišta u [adresa], označenog kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanog u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za suvlasnički omjer od 640/1280 dijela , te čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela, te obiteljske kuće koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] za 640/1280 dijela, osim apartmana u prizemlju koji se sastoji od kuhinje, sobe i kupatila, neto površine 28,13 m[2] , što nije predmet ovog postupka.

32. Navodi žalitelja glede podneska od 27. ožujka 2025. također ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja jer je pravilno utvrđen doprinos stranaka glede stjecanja bračne stečevine.

33. Ostvarena zarada koju su bračni drugovi s osnova rada ostvarivali kroz vrijeme trajanja braka pa do stjecanja ove sporne imovine njihova je zajednička imovina jer je utvrđeno da bračni drugovi nisu ugovorili posebnim ugovorom da njihove zarade budu posebna imovina svakog od njih (čl. 279. ZBPO-a). Unos zemljišta kao nekretnine i ranije ruševne građevine na kojoj je novoizgrađen sporni objekt nije nastao s osnova rada ili prihodima vezanim za rad.

34. Uostalom prednik tuženika u svom stranačkom iskazu nije osporavalo činjenicu iskazivanja tužiteljice o obiteljskom životu i stjecanju imovine osim u dijelu kako tužiteljica sama nije vršila ulaganja u rekonstrukciju objekta jer je takva ulaganja vršio i sam prednik tuženika, što sud kao opravdano prihvaća (navode tuženika) jer su logični i odgovaraju prema tadašnjoj obiteljskoj situaciji i njenoj organizaciji, a što prihvaća i žalbeni sud

35. Neosnovani su žalbeni navodi tužene pod 1) i umješača na strani tužene glede (ne)saslušanja jer ni jedno nije bilo upoznato u odnosu na vrijeme stjecanja nekretnine sa gradnjom i osnovanosti tužbenog zahtjeva glede doprinosa bračnih drugova u stjecanju bračne imovine.

36. Žalbeni navodi tužiteljice glede izdavanja tabularne isprave odnosno da se može govoriti o suvišnosti, a ne neosnovanosti ovog zahtjeva ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja jer stranke – tuženici nisu u obveznopravnom odnosu sa tužiteljicom, a u pitanju su jedinstveni (su)parničari.

37. Neosnovani su i žalbeni navodi glede troškova postupka prema mišljenju ovog suda s obzirom na uspjeh stranaka u ovom postupku – članak 154. ZPP-a i članak 155. stavak 1. ZPP-a odluka suda prvog stupnja je zakonita i na isto se ukazuje žaliteljima radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Naime, sagledavanjem cjelokupne situacije radi se o približno jednakom uspjehu stranaka u postupku.

38. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

39. Trošak sastava odgovora na žalbu nije potraživan pa o istome žalbeni sud nije imao što odlučivati.

U Splitu, 14. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić