Poslovni broj:Gž-1878/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ankice Matić kao članice vijeća, temeljem nacrta odluke više sudske savjetnice – specijalistice Katarine Bižaca, u pravnoj stvari tužitelja BČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku OD Hećimović i partneri d.o.o., odvjetnicima iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku OD Grgić i partneri, Pisarnica Osijek, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Pn-44/2020-32 od 24. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 14. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Pn-44/2020-32 od 24. travnja 2023., u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

" I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 1.150,71 eura/8.670,00 kuna1 sa zz kamatama koje na iznos od 1.094,96 eura/8.250,00 kuna teku od dana 15.04.2020. do isplate, po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane HNB-a za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, a na iznos od 55,74 eura/420,00 kuna teku od dana presuđenja do isplate, po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane HNB-a za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do konačne isplate u visini stope određene čl. 29 ZOO-a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. U preostalom dijelu tužba i tužbeni zahtjev se odbijaju za iznos od 530,89 eura/4.000,00 kuna.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 2.067,73 eura/15.579,30 kuna, na koje troškove teku zz kamate od dana presuđenja do isplate u visini stope određene čl. 29 ZOO-a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, sve u roku 15 dana. "

2. Tuženik pobija presudu u dosuđujućem dijelu pod točkom I. izreke i u dijelu pod točkom III. izreke kojim je odlučeno o troškovima postupka, zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), sa žalbenim prijedlogom da se pobijana odluka preinači sukladno žalbenim navodima.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja prema tuženiku za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, u ukupnom iznosu od 1.681,80 eura s pripadajućim kamatama, zbog štetnog događaja koji je nastao kao posljedica ozljede na radu.

6. U parničnom postupku nije sporno da je štetnog događaja tužitelj bio zaposlen kod osiguranika tuženika Spin Valis d.d. kada se dana 19.07.2018. godine dogodio štetni događaj koji je doveo do ozljede tužitelja prilikom čišćenja prostora oko stroja automatski cirkular, na način da je pored stroja pala hrastova daska debljine 50 mm, dužine 2500 mm i širine 300 mm, koju je tužitelj pokušao podići na valjčani transporter, te je prilikom puštanja daske na transporter došlo do prignječenja trećeg prsta lijeve ruke tužitelja.

7. U smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9.,13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Prvostupanjski je sud na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrdio:

- da se dana 19.07.2018.g., u [adresa], dogodio štetni događaj u kojemu je tužitelj radio u RJ Pilana obavljajući poslove pomoćnog radnika na uvlačenju trupaca transporterom u pilanu i čišćenja oko strojeva radeći kod svog poslodavca Spin Valis d.d.,

- da je do tjelesne ozljede tužitelja došlo prilikom čišćenja prostora oko stroja automatski cirkular, na način da je pored stroja pala hrastova daska debljine 50 mm, dužine 2500 mm i širine 300 mm, koju je tužitelj pokušao podići na valjčani transporter, te je prilikom puštanja daske na transporter došlo do prignječenja trećeg prsta lijeve ruke tužitelja,

- u trenutku štetnog događaja tužitelj je preko svog poslodavca Spin Valis d.d., bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja od odgovornosti osiguranika kao poslodavca za naknadu štete prema djelatniku, ako djelatnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom,

- u navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih tjelesnih ozljeda je isti trpio fizičke bolove i straha, a za vrijeme kućnog liječenja mu je bila potrebna tuđa njega i pomoć te je kod istog došlo do umanjenja životne i radne aktivnosti,

- da je tužitelj BČ zadobio u štetnom događaju od 19. srpnja 2018. prijelom zadnjeg članka trećeg prsta lijeve ruke i gnječnorazderotinsku ranu trećeg prsta lijeve ruke,

- ozljede zadobivene u navedenoj nezgodi su teške tjelesne ozljede i u uzročno posljedičnoj su vezi s nezgodom koju je tužitelj zadobio 19. srpnja 2018.,

- zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio bolove srednjeg intenziteta tijekom 5 dana te bolove lakog intenziteta tijekom mjesec dana,

- tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, a sekundarni strah trpio je tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja, trpio je sekundarni strah srednjeg intenziteta tijekom 5 dana i slabog intenziteta tijekom 10 dana,

- zbog prirode ozljede tužitelj je morao mirovati i nositi imobilizaciju te zbog toga nije mogao samostalno obavljati osnovne životne funkcije, kao ni skrbiti o sebi uslijed čega mu je trebala tuđa njega i pomoć u smanjenom opsegu u trajanju 2 sata dnevno tijekom 2 tjedna,

- da se ozljeda dogodila pred kraj radnog vremena u drugoj smjeni kada je radi monotonije posla i umora te pada koncentracije došlo do spomenute ozljede te da je ovakve ozlijede, posjekotine i prignječenja teško izbjeći, to je rizik profesije jer unatoč svim poduzetnim mjerama nije moguće u potpunosti izbjeći ozljeđivanje.

9. Odgovornost tuženika prema pravilnom zaključku prvostupanjskog suda temelji se objektivnoj odgovornosti, a upravo radi objektivne odgovornosti tuženika bitno je za navesti da se za takvu odgovornost i ne traži krivnja tuženika nego isti po tom principu odgovara na temelju objektivne činjenice da je tužitelju šteta prouzročena na radu i tijekom rada za tuženika, a poslodavac mora dokazati razloge ekskulpacije koji razlozi su iznimni kako to sugerira odredba članka 25. Zakona o zaštiti na radu.

10. Iz svega navedenog sud prvog stupnja zaključuje da do ozljeđivanja nije došlo namjerom ili krajnjom nepažnjom tužitelja koja bi tuženika oslobodila odgovornosti za štetu, niti nalazi doprinos tuženika štetnom događaju. Postojanje nepažnje za oslobađanje od odgovornosti za štetu koju radnik pretrpi na radu prosuđuje se prema psihofizički objektivno mogućem stupnju pažnje oštećenog u okolnostima u kojima je šteta nastala. Cijeneći sve okolnosti slučaja prvostupanjski sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka da su šumarstvo i drvna industrija djelatnosti s velikim brojem ozljeda na radu i da u konkretnom slučaju unatoč svim poduzetnim mjerama nije bilo moguće u potpunosti izbjeći ozljeđivanje kod ovakvih poslova, a tužitelj je koristio propisana osobna zaštitna sredstva i obavljao je redovni radni zadatak.

11. Naprijed navedena činjenična utvrđenja i pravne zaključke kao pravilne prihvaća i ovaj žalbeni sud. Za navedena činjenična utvrđenja prvostupanjski je sud naveo valjane i uvjerljive razloge koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženika pa zbog toga ta utvrđenja prihvaća kao pravilna i ovaj drugostupanjski sud.

12. Odredbom članka 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potiče od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Odredbom članka 9. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 , 8/01, 114/03, 137/04 - pročišćeni tekst i 68/05; dalje: ZR) propisano je da su se u radnom odnosu poslodavac i zaposlenik dužni pridržavati odredbi tog i drugih zakona, međunarodnih ugovora, drugih propisa, kolektivnih ugovora, pravilnika u vezi s radnim odnosom; dok je člankom 28. stavak 1. ZR propisano da je poslodavac dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada, pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, a u skladu sa posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

14. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje: ZOO) je u članku 1046. definirao neimovinsku štetu kao povredu prava osobnosti. Odredbom članka 19. stavak 1. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom. Pojam prava osobnosti ZOO-a daje u članku 19. stavku 2. gdje se kao prava osobnosti, kada se radi o fizičkoj osobi u smislu tog Zakona navode: pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

15. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, time da je stavkom 2. istog članka propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

16. Potrebno je istaknuti kako slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i pravo na duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Pretrpljeni fizički bolovi i strah su u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti, koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

17. Utvrđena težina povreda i okolnosti u konkretnom slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u smislu odredbe članka 1100. stavak 1. ZOO-a. Cijeneći Nalaz i mišljenje sudskog vještaka infektologa, utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, jačinu i trajanje straha, te bolove zbog privremenog smanjenja životne aktivnosti te primjenom Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, prvostupanjski sud pravilno ocjenjuje da tužitelju pripada pravična novčana naknada za nastalu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje temeljem čl. 1100. ZOO-a u iznosu od 1.094,96 eura.

18. Prema čl. 1089. stavak 1. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu imovinske štete.

19. Cijeneći mišljenje vještaka da je tužitelj zbog prirode ozljede morao mirovati i nositi imobilizaciju uslijed čega nije mogao samostalno obavljati osnovne životne funkcije, kao ni skrbiti o sebi pa mu je trebala tuđa njega i pomoć u smanjenom opsegu u trajanju 2 sata dnevno tijekom 2 tjedna, pravilno je prvostupanjski sud tužitelju na ime tuđe pomoći priznao zatraženi iznos od 55,74 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

20. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelj u ovom štetnom događaju pretrpio ukupnu imovinsku i neimovinsku štetu u iznosu od 1.150,71 eura, stoga je odbio tužitelja s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 530,89 eura.

21. Sud prvog stupnja je pravilno tužitelju dosudio zakonsku zateznu kamatu počevši od podnošenja odštetnog zahtjeva, a koji zahtjev je podnesen 15. travnja 2020., a zateznu zakonsku kamatu na tuđu pomoć i njegu počev od presuđenja, kako je to i utuženo, a tuženik tijek zakonske zatezne kamate nije osporavao.

22. Odluka o parničnom trošku pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a.

23. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika, niti oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), ovo žalbeno vijeće je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odlučilo odbiti kao neosnovanu žalbu tuženika te potvrditi prvostupanjsku presudu, u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke.

Split, 14. svibnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić