Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Eufemije Nanković i Anđe Ćorluka, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. CU zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: Pp-3865/2022-23 od 14. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 14.svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e :
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. CU i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), okr. CU obvezuje se naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka 30,00 (trideset) eura u roku 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka ove presude, a u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. CU proglašena je krivom zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude za koji prekršaj je okrivljenici, na temelju istog propisa, izrečena novčana kazna 300,00 eura, uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 60 dana računajući od primitka pravomoćnosti presude te je okrivljena dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 20,00 eura.
2. Protiv te presude okr. CU je pravodobno, podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st.1. .11. Prekršajnog zakona, povrede odredaba materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predlažući usvojiti žalbu, ukinuti presudu te predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje, podredno preinačiti prvostupanjsku presudu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Nisu osnovani žalbeni navodi kojima se sadržajno ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a. U žalbi okrivljenica navodi da je protivno medicinskoj dokumentaciji sud prihvatio činjenice koje iz nje ne proizlaze kao niti iz iskaza svjedoka SU te utvrdio nešto što iz sadržaja dokaza ne slijedi, pa su razlozi u obrazloženju o odlučnim činjenicama potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Naime, kada prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi da iz medicinske dokumentacije od 19.5.2022. proizlazi da je mlt. TU zadobio laku tjelesnu ozljedu u vidu kontuzije donjeg dijela leđa, potpuno je isto vidljivo iz medicinske dokumentacije prema kojoj je mlt. TU primljen dana 19.5.2022. u 13:12.sati u Zavod za hitnu medicinu zadarske županije gdje je u anamnezi opisano kako pacijent dolazi u ambulantu u pratnji policije i djelatnika centra za socijalnu skrb uz navođenje da ga je sinoć majka tresla, slučajno ispustila te je udario leđima o rub kreveta, žali se na blage bolove u lumbalnom dijelu kralježnice bez vidljivih vanjskih ozljeda te je postavljena dijagnoza kontuzije donjeg dijela leđa i zdjelice.
5.1. Iz tog razloga je ovaj sud utvrdio da se ne radi ni o kakvim nedostacima presude u vidu proturječja bitnih činjenica, koje bi imale karakter apsolutno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka već je naprotiv, prvostupanjski sud nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, vrlo jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima. Pri tome je sud dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice.
5.2. Potrebno je napomenuti da nastupanje tjelesne ozljede kod primjene fizičke sile kao jednog od oblika nasilja u obitelji, nije bitno obilježje prekršaja jer je biće djela iscrpljeno u samoj primjeni fizičke sile zbog čega činjenicu eventualne ozljede nije niti potrebno utvrđivati, stoga je u konkretnom slučaju neosnovan navod žalbe „da dijete nema niti jednu modricu kojim bi se potvrdilo zlostavljanje“.
5.3. Stoga nije počinjena bitna povreda odredbi prekršajnog postupka koju ističe okrivljenica u žalbi.
6. Žalbenim navodom da je pristran iskaz svjedoka SU, zbog toga što se radi o osvetničkom iskazu jer su prema sudskoj odluci djeca pripala njoj a on ima dijagnozu narcisoidnosti, okrivljenica u stvari pobija presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
6.1. Međutim, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud temeljitom analizom i ocjenom izvedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Opravdano je prvostupanjski sud prije svega na temelju iskaza svjedoka SU koji je i po ocjeni ovog suda životno i detaljno opisao kako mu je mlt. sin TU poslao poruku da ga je majka bacila na rub kreveta i da se udario u kralježnicu, o čemu je obaviještena policija i Hrvatski zavod za socijalni rad, imao dovoljno osnova za nedvojbeni zaključak da je okrivljenica ostvarila zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Osim navedenog kada se navedeni iskaz poveže s ostalim dokazima provedenim tijekom postupka i to sadržajem viber poruke (str.3 spisa), čija vjerodostojnost nije osporena niti od strane žaliteljice, medicinskom dokumentacijom te iskazom svjedokinje RU djelatnice hrvatskog zavoda za socijalni rad, niti ovaj sud nema nikakve dvojbe da je okrivljenica počinila nasilje u obitelji na štetu djetetu na način kako ju se tereti.
6.2. Stoga, žaliteljica bezuspješno pokušava obezvrijediti iskaz svjedoka SU dovodeći u sumnju istinitost njegova iskazivanja. Po ocijeni ovog suda, okrivljenica u žalbi procjenjuje izvedene dokaze, na način da ih tumači drugačije od ocijene prvostupanjskog suda a koju ocjenu ovaj sud smatra pravilnom. Provedene dokaze prvostupanjski sud je, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak o krivnji na strani žaliteljice. Odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano, detaljno i argumentirano obrazložio, te dao o svemu prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud.
6.3. U odnosu na navode žalbe da je prvostupanjski sud trebao u dvojbi odlučiti u korist okrivljenice, ističe se da isti nije osnovan jer prvostupanjski sud prema rezultatima dokaznog postupka, nije niti došao u poziciju da bi bio u dvojbi u pogledu odlučnih činjenica pa da bi trebao primijeniti pravilo „in dubio pro reo“. Iz tog razloga nije bilo uvjeta za oslobađanje okrivljenice od optužbe a kako se to sugerira u žalbenim navodima. Ostali navodi žalbe u kojima okrivljenica ne navodi nove činjenice i ne predlaže nove dokaze u smislu čl. 193. st. 5. PZ-a, ne dovode u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku.
6.4. Stoga nije počinjena povreda pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnost stanja, a niti je došlo do povrede odredbe materijalno prekršajnog prava koju ističe okrivljenica u žalbi.
7. Iako okrivljenica u žalbi ne pobija presudu zbog izrečene novčane kazne, sama žalba podnesena zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, a temeljem odredbe čl. 202. st. 5. PZ-a, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, dakle, izrečenoj novčanoj kazni. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. PZ-a, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je žaliteljici za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu koja je i više nego primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenice i svrsi kažnjavanja iz čl. 6. i čl. 32. PZ-a. Naime, okrivljenici je izrečena prije svega blaža vrsta kazne odnosno novčana kazna za prekršaj za koji je propisan i kazna zatvora kao teža kazna, a potom i novčana kazna u znatnom ublaženom iznosu propisanom za predmetni prekršaj. Iz navedenog je vidljivo da je prvostupanjski sud dao prednost olakotnim okolnostima, cijeneći okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, protek dužeg vremenskog perioda od počinjenja djela i činjenicu da je mlt. TU ostao stanovati nakon predmetnog događaja s majkom m temeljem sporazuma oba roditelja( Rješenje Općinskog suda u Zadru br. P Ob-93/2020 od 17. veljače 2023.) a osobito činjenicu da ima mala primanja i da je majka dvoje maloljetne djece. Pravilno je prvostupanjski sud ukazao i na pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 60 dana računajući od dana primitka ove pravomoćne presude.
8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13, izraženo u eurima prema fiksnom tečaju konverzije) s obzirom na složenost i trajanje postupka, držeći da plaćanje troška žalbenog postupka u paušalnom iznosu 30,00 eura neće ugroziti egzistenciju okrivljenice niti osoba koje je dužna uzdržavati.
9. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu,14. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
