Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća, te Maria Soljačića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD „BISTRO BARRACUDA" d.o.o., kao pravne osobe i ŠE, kao odgovorne osobe, zastupani po branitelju Krešimiru Golubiću, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. i 2. toč. 3. Zakona o radu, 229. st. 1. i 2. toč. 1. Zakona o radu u svezi čl. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, čl. 172. st. 2. i 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 229. st. 1. i 2. toč. 26. Zakona o radu i 228. st. 1. i st. 2. toč. 16. Zakona o radu., odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajni odjel, od 09. travnja 2024., poslovni broj: Pp-531/2023-11, na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2026.

p r e s u d i o j e:

U povodu žalbe okrivljenika TD „BISTRO BARRACUDA" d.o.o., kao pravne osobe i ŠE, kao odgovorne osobe, a po službenoj dužnosti na temelju članka 207. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. , 118/18. i 114/22) preinačuje se pobijana presuda na način da se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik TD „BISTRO BARRACUDA" d.o.o., kao pravna osoba i ŠE, kao okrivljena odgovorna osoba

oslobađaju od optužbe :

b) što okrivljenici evidencije o radnom vremenu radnika ne vode na propisani način, sukladno čl. 5. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19), jer je radnica TE radila od 04.07.-10.07.2022., 55 sati, u tjednu od 18.07.-24.07.2022., 62 sata, u tjednu od 25.07.-31.07.2022, 51 sat, u tjednu od 08.08.-14.08.2022., 63 sata, u tjednu od 22.08.-28.08.2022., 58 sati, u tjednu od 12.12.-18.12.2022., 51 sati, a poslodavac je u evidencijama prikazao da je radila 04.07.-09.07.2022., 40 sati, u tjednu od 18.07.-23.07.2022., 40 sati, u tjednu od 25.07.-29.07.2022., 40 sati, u tjednu od 08.08.-12.08.2022., 40 sati, u tjednu od 22.08.-26.08.2022., 40 sati, a radnica TE radila je dana 06.11.2022., te dana 08.01.2023., a poslodavac je u evidencijama prikazao da taj dan nije radila,

čime su počinili prekršaje i to: okrivljena pravna osoba iz čl. 5. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17 i 98/19), kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 1. istog Zakona,

- okrivljena odgovorna osoba iz čl. 5. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17 i 98/19), kažnjivo po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. toč. 1. istog Zakona,

r i j e š i o j e:

Prihvaća se žalba okrivljenika TD „BISTRO BARRACUDA" d.o.o., kao pravne osobe i ŠE, kao odgovorne osobe, te se u ostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu ukida prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašen krivim i kažnjeni ukupnom novčanom kaznom u iznosu I-okr. pravna osoba od 12.400,00 eura (dvanaest tisuća četiristo eura), a II-okr. odgovorna osoba u iznosu od 2.100,00 eura (dvije tisuće sto eura), zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. i 2. toč. 3. Zakona o radu, 229. st. 1. i 2. toč. 1. Zakona o radu u svezi čl. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, čl. 172. st. 2. i 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 229. st. 1. i 2. toč. 26. Zakona o radu i 228. st. 1. i st. 2. toč. 16. Zakona o radu činjenično opisanih u izreci pobijane presude,

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura svaki.

3. Protiv prvostupanjske presude, okrivljenici su pravodobno po branitelju podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene prekršajnog materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da je sud svojim postupanjem povrijedio pravo okrivljenika na obranu obzirom da je glavna rasprava održana i zaključena bez II-okrivljenika, koji se nije mogao očitovati o provedenim dokazima.

4. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5.Žalba je djelomično osnovana, djelomično bespredmetna.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), utvrdio je da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika pod točkom b) izreke, na koju ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, budući djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak, nije prekršaj.

7. Naime, prvostupanjski sud je proglasio okrivljenike krivima jer su propustili na propisani način voditi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu, čime su počinili prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu.

8. Naime, odredbom članka 229. stavke 1. točke 1. Zakona o radu propisana je novčana kazna za prekršaj pravne osobe ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu.

8.1. Materijalnom odredbom članka 5. Zakona o radu, na kuju se citirana kažnjiva odredba poziva propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni , koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, čiji sadržaj i način vođenja evidencije propisuje pravilnikom ministar nadležan za rad .

9. U optužnom prijedlogu odnosno izreci pobijane presude, nije naveden provedbeni propis Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima NN br.: 73/17) u kojem je u članku 8. određeno koje podatke moraju sadržavati evidencije o radnom vremenu, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.

9.1. Prema odredbi članka 229. stavka 1. točke 1. Zakona o radu, proizlazi da se nepropisno vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu može utvrđivati na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela. Iz stanja spisa i obrazloženja pobijane presude razvidno je da se radilo o kršenju članka 8. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima, što je izostalo u činjeničnom opisu djela, a time je i zakonski opis djela ostao manjkav.

9.2. Treba istači kako je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.

9.3. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije konkretizirana radnja izvršenja prekršaja niti naveden blanketni propis – Pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, na taj način je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona jer su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje po činjeničnom opisu djela sadržanom pod točkom b) izrijeka osporavane presude nije prekršaj.

11. Slijedom iznijetog, kako izrijek pobijane presude u tom dijelu ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 229. stavke 1. točke 1. i stavke 2. Zakona o radu to je ovaj sud, u povodu žalbe a po službenoj dužnosti, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju , primjenom članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe za djelo prekršaja pod točkom b) izreke.

12. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je u ostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, jer je glavna rasprava provedena bez sudjelovanja stranaka u postupku, a što osnovano ističe i žalitelji.

13. Naime, iz sadržaja spisa vidljivo je da je glavna rasprava održana dana 17. siječnja 2024. i dana 4. travnja 2024. godine bez nazočnosti II-okrivljenika kojem poziv za glavnu raspravu nije uredno uručen za dan 17. siječnja 2024., naime, poziv za raspravu potpisala je najvjerojatnije svjedok IE koja je pozvana na isto ročište kada i II. okrivljenik i radi se o potpisima iste osobe, dakle poziv drugookrivljenoj odgovornoj osobi nije uredno uručen, jer potpis na dostavnici je različit od potpisa drugookrivljene odgovorne osobe na punomoći i dostavnici o primitku presude koji su identični, a različiti od potpisa o primitku poziva za ročište od 17. siječnja 2024.godine. Nadalje II-okr. odgovornoj osobi nije uredno uručen poziv za raspravu održanu 4. travnja 2024. godine jer okrivljeniku poziv nije uručen za rasprave na kojim je proveden dokazni postupak, a na koje provedene dokaze II-okr. odgovorna osoba se nije mogla očitovati, dakle, čime je II-okr. odgovornoj osobi uskraćena mogućnost da se očituju o provedenim dokazima.

14. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu okrivljenika kao osnovanu i prvostupanjsku presudu ukinuti u pobijanom a ne preinačenom dijelu, s time da će sudac prvostupanjskog suda otkloniti istaknute nedostatke, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu 14. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Tomislav Tomašić v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.