REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU
Andrije Hebranga 9, 20 350 Metković
Poslovni broj P-42/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sucu tog suda IG, u pravnoj stvari tužitelja TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koga zastupa punomoćnik Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, ulica Hrvatskih iseljenika 5/1 20350 METKOVIĆ, protiv tuženika pod 1. Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, Građansko – upravni odjel, pod 2. GRAD METKOVIĆ, OIB: 88843556318, zastupan po gradonačelniku, Stjepana Radića 1. 20350 Metković, pod 3. NG pok. IG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4. CG. I, [adresa], pod 5. VG pok. I, OIB: [osobni identifikacijski broj] , [adresa], pod 6. dr. FG ud. IG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 7. DG sin T, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 8. KG pok. N, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 9. HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 10. UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, dana 13. svibnja 2026.godine
p r e s u d i o j e
1. Utvrđuje se da je tužitelj TG , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine, koju je na Skici lica mjesta u mjerilu od 1:200 od 18. 08. 2025. godine kao geometrijski lik prikazao ovlašteni geodeta GG dipl. inž. geod. iz Metkovića, Stalni sudski vještak za geodeziju, a koja nekretnina kao zemljišna površina na Skici lica mjesta predstavlja: dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. II. na skici označena kao lik: A,B,P,N,O površine 12 m2 dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] na skici označena kao lik: B,C,D,E,F,G,H,I,P,B površine 44 m2 koje su položene u k. o. [katastarska općina], a koja skica lica mjesta čini sastavni dio ove Presude, te je tužitelj ovlašten na temelju ove presude i po njenoj pravomoćnosti zatražiti od prethodno opisanih dijelova katastarskih čestica u navedenim površinama formiranje zasebnih, novih katastarskih čestica u k. o. [katastarska općina] u navedenim geometrijskim oblicima i u navedenim površinama, te onda uknjižbu brisanja prava vlasništva na tim novonastalim katastarskim česticama s imena tužene REPUBLIKE HRVATSKE OIB: 52634238587, i oznake JAVNO DOBRO, a što je tužena pod 1. REPUBLIKA HRVATSKA OIB: 52634238587 i tuženik pod 2. GRAD METKOVIĆ, OIB: 88843556318 dužni trpjeti, uz istovremenu uknjižbu tog prava vlasništva na tim novo formiranim katastarskim česticama u k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Metkoviću na ime i za korist tužitelja:
TG
…………………………. za 1/1
OIB: [osobni identifikacijski broj]
[adresa].
49243 OROSLAVLJE
2. Utvrđuje se da je tužitelj TG , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik nekretnine, koju je na Skici lica mjesta u mjerilu od 1:200 od 18. 08. 2025. godine kao geometrijski lik prikazao ovlašteni geodeta GG dipl. inž. geod. iz Metkovića, Stalni sudski vještak za geodeziju, a koja nekretnina kao zemljišna površina na Skici lica mjesta predstavlja geometrijski lik označen slovima: dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] na skici označena kao lik:
I,J,K,L,M,N,P,I površine 14 m2, k. o. [katastarska općina], a koja skica lica mjesta čini sastavni dio ove Presude, te je tužitelj ovlašten na temelju ove presude i po njenoj pravomoćnosti zatražiti od prethodno opisanog dijela katastarske čestice u navedenoj površini formiranje zasebne, nove katastarske čestice u k. o. [katastarska općina] u navedenom geometrijskom obliku i navedenoj površini, te onda uknjižbu brisanja prava vlasništva na toj novonastaloj katastarskoj čestici s imena tuženika i njihovi pravnih prednika i to: HG mldb. C pok. GG, HG mldb. IG pok. GG, EG ž. V, JG ž. SG, JG UG pok. C, JG F pok. N, JG I pok. N, LG, JG I pok. C, JG odsut. N. N, JG C pok. SG, D LG ž. GG, K EG ž. F, ŽG ž. SG, JG I pok. V, H OG ud. U, PG pok. I, ČG. GG, BG pok. C, BG G pok. C, BG IG pok. C, BG EG ud. BG, BG E. SG , EG. J, OG. N, OG FG, a što su tuženici i njihovi pravni prednici dužni trpjeti, uz istovremenu uknjižbu tog prava vlasništva na toj novo formiranoj katastarskoj čestici u k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Metkoviću na ime i za korist tužitelja:
TG
………………………. za 1/1
OIB: [osobni identifikacijski broj]
[adresa].
49243 OROSLAVLJE
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da se radi o manjoj, a staroj obiteljskoj kući u samome mjestu PRUD, sa pripadajućom okućnicom, dvorištem koju je tužitelj dobio Ugovorom o darovanju od svoje majke dana 10. 11. 2025. godine, na kojem je ugovoru tužitelj u svojstvu Obdarenog, a njegova majka ĐG , rođena OG u svojstvu darovateljice na navedenom ugovoru ovjerili svoje vlastoručne potpise pred Jadrankom Kramar javnom bilježnicom iz Oroslavlja dana 13. 11. 2025. godine pod poslovnim brojem ovjere OV- 4691/2025. Predmetnu nekretninu, staru obiteljsku kuću Darovateljica, tužiteljeva majka ĐG, rođena OG je naslijedila iza smrti svoga pok. oca SG pok. BG, čiju je imovinu iza njegove smrti raspravio i donio Rješenje o nasljeđivanju Joško Pandža javni bilježnik u [adresa], ostavina poslovni broj O- 482/19 ; UPP/OS- 12/19 od 15. 04. 2019. godine, kao sudski povjerenik Općinskog suda u Metkoviću. Tu istu nekretninu tužiteljev djed SG je naslijedio iza smrti svoga pok. oca ŠG koji je rođen **.**.1892. godine, a koji je umro dana **.**.1957. godine, čiju je imovinu raspravio iza njegove smrti i donio rješenje o nasljeđivanju Općinski sud u Metkoviću, ostavina poslovni broj O- 111/57, a tu istu imovinu, nekretninu pokojni BG. N je naslijedio iza smrti svoga pok. oca AG. Obzirom na navedeno tužitelj ističe da je dosjedanje započelo krajem 19. stoljeća, za vrijeme posjedovanja predmeta spora od strane tužiteljeva pradjeda BG pok. AG ( rođen **.**.1892. godine, a umro **.**.1957. godine ), odnosno i njegovog oca pok. AG, a da je završeno smrti tužiteljeva djeda SG pok. BG ( rođen **.**.1931. godine, a umro **.**.2019. godine ), a koje će činjenice posvjedočiti svi svjedoci na te okolnosti koje je tužitelj predložio u ovoj tužbi. Tužitelj zadržava pravo nakon što sud izvede dokaz očevidom lica mjesta i geodetskim vještačenjem da uredi tužbeni zahtjev prema geodetskom vještvu. Tužitelj je od Katastara u Metkoviću ishodio Uvjerenje o vremenu gradnje za tu manju, staru obiteljsku kuću iz kojeg je razvidno da je avionskim snimkom utvrđeno da je objekt izgrađen prije 15.02.1968. godine, a da se sam objekt manja stara obiteljska kuća nalazi po prostornom planu u građevinskoj zoni za samo mjesto [adresa], potvrđuje Lokacijska informacija od nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Metković, poslovnog broja KLASA: 350-05/25-10/001685, Ur. broj: 2117- 23-4/12-25-0003 od 14. 11. 2025. godine, građevinsko područje naselja, izgrađeni dio. Prije pokretanja ovog postupka tužitelj je angažirao ovlašteni geodetski ured GEOSOLUM d.o.o. [adresa], sa ovlaštenim geodetom GG dipl. inž. geod. iz [adresa], koji je izašao na teren izvršio potrebita snimanja, te identificirao nekretninu tužitelja, a koju je kao zemljišnu površinu prikazao u mjerilu 1:200 od 18. 08. 2025. godine, te je na Skici lica mjesta navedeni geodeta istu nekretninu prikazao geometrijskim likom kojeg je na Skici lica mjesta označio kao lik i obilježio slovima:
A,B,C,D,E,F,G,H,I,J, K, L, M, N, O, A i ima ukupnu površinu od 70 m2, a koja predstavlja : dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. II. na skici označena kao lik: A,B,P,N,O površine 12 m2, dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] na skici označena kao lik: B,C,D,E,F,G,H,I,P,B površine 44 m2, dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] na skici označena kao lik: I,J,K,L,M,N,P,I površine 14 m2. Tužitelj će na temelju ove presude zatražiti da ovlašteni geodeta izradi Geodetski elaborat sa stvarnim površinama navedenih k.č. iz Skice lica mjesta, izdvoji površine kuće i dvorišta u zasebne katastarske čestice sa ukupnom površinom od 70 m2, dakle ne dirajući ni vlasništvo, ni posjed susjeda, ostalih suvlasnika. Uvidom u zemljišnu knjigu razvidno je da se na predmetnim k.č. i to: k. č. [katastarska čestica], zk. ul. II. na skici označena kao lik: A,B,P,N,O površine 12 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] na skici označena kao lik: B,C,D,E,F,G,H,I,P,B površine 44 m2
sve k. o. [katastarska općina] vodi upisana tuženica pod 1. tužbe i tuženik pod 2. tužbe a na k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] na skici označena kao lik: I,J,K,L,M,N,P,I površine 14 m2 vode upisane prednici tužitelja i tuženika, a i sami tuženici od 3. do 10. tužbe. Ovako stanje u zemljišnoj knjizi je općepoznata činjenica, što se isto prepisivalo nakon smrti upisanih suvlasnika, a koje stanje ne odgovara stvarnom stanju u naravi na terenu, jer su se u bivšoj državni pravni prednici za života dijelili i točne su evidencije kako su evidentirani nositelji prava prema katastru, te je zbog nesređenog zemljišno knjižnog stanja tužitelju i preostalo izdvojiti svoju zemljišnu površinu kuće i dvorišta u zasebne k.č. i onda se uknjižiti na istoj na tužitelja za po 1/1, te onda iste k.č. objediniti u jednu k.č. i ucrtati samu kuću. Kod Katastra u Metkoviću za k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] istovjetno stanje je kao ono u zemljišnoj knjizi, Posjedovni listovi 819 i 796, sve k. o. [katastarska općina] dok za k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Posjedovni list broj 1134, k. o. [katastarska općina] vode se upisani pravni prednici ovih stranaka i same stranke. Tužitelj je od nadležnog Katastra, tj. Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostave za katastar nekretnina Metković ishodio Uvjerenje o vremenu gradnje stare obiteljske kuće, Uvjerenje poslovnog broja: KLASA: 938-08/26-02/19; Ur. broj: 541-30-02-01/7- 26-2 od 09. 02. 2026. godine u kojem je navedeno kako slijedi: Identifikacijom je utvrđeno da je građevina označena kao „A“ locirana na katastarskim česticama zemlje [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], sve položene u k. o. [katastarska općina], te da je stara kuća kao građevina prikazana na snimci iz zraka, izrađenoj na temelju snimanja iz zraka obavljenog 1960. godine, dakle da je građevina evidentirana prije 15. 02. 1968. godine. Uzimajući u obzir navedeno, tužitelj ima pravni interes upisati svoje pravo vlasništva u zemljišne knjige na predmetnoj katastarskoj čestici, te predlaže Naslovljenom sudu da nakon održane rasprave i izvedenih dokaza prihvati tužbeni zahtjev i donese presudu.
2. Tužena pod 1. u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe kako smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 a. ZPP-a. Među strankama je nesporno kako je tužena u postupku povodom zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelja, istog pozvala da zahtjev dopuni sukladno odredbama čl. 106 Zakona o parničnom postupku radi dostave relevantne dokumentacije te je ODO Metković radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i izvođenja potrebnih dokaza, pozvao ovdje tužitelje na primjenu odredbe čl. 186 a st. 10. Zakona o parničnom postupku u dijelu u kojem se podnositelju zahtjeva daje ovlaštenje da od suda zatraži da, primjenjujući na odgovarajući način odredbe tog zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora, kojem prijedlogu ovdje tužitelj nije udovoljio. Sukladno odredbama čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu, Državno odvjetništvo pozvat će podnositelja zahtjeva na ispravak odnosno dopunu zahtjeva ako zahtjev ne sadrži sve što mora sadržavati tužba ili je nerazumljiv te mu ostaviti rok od 15 dana za ispravak i dopunu, uz upozorenje na posljedice propisane stavkom 4. ovoga članka. Ako podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana ne vrati državnom odvjetništvu ispravljeni zahtjev ili ga vrati bez ispravka ili dopune, smatrat će se da zahtjev za mirno rješenje spora nije bio niti podnesen. Državno odvjetništvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva za mirno rješenje spora pokretanje postupka osiguranja dokaza radi utvrđivanja činjenica o kojima ovisi donošenje odluke o osnovanosti njegova zahtjeva za mirno rješenje spora. S obzirom na navedeno, tužena je mišljenja kako, protivno navodima tužitelja, nisu ispunjeni uvjeti odredbe čl. 186 a u svezi odredbi čl. 106. i 109. Zakona o parničnom postupku i čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu budući ovdje tužitelj nije podnio Zahtjev za mirno rješenje spora koji bi imao sadržaj predviđen kogentnim normama ZPP-a, a nakon što je pismenim putem upozoren nije pokrenuo odgovarajući postupak sukladno odredbama čl. 186 a st. 10. ZPP-a. Ovdje tužena uopće nije bila u mogućnosti opredijeliti stajalište o osnovanosti predmetnog zahtjeva s obzirom da su ovdje tužitelj odbio izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka, a izvođenje istih dokaza predlaže u ovom postupku. Po mišljenju tužene navedeno bi predstavljalo razlog za odbačaj predmetne tuže, a tužitelj svakako ne bi ima pravo potraživati troškove postupka s obzirom da su vlastitim postupanjem prouzročio sve predstojeće sudske troškove. ovom trenutku, s obzirom na odsutnost relevantnih dokaza, tužena može samo istaknuti kako tužitelj, po mišljenju tužene, ne dokazuju jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuju tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretnine i koje kvalitete je bio taj posjed. Nadalje, stjecanje od osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine nesporno ne predstavlja pravnu osnovu koja bi bila valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i po kojoj bi osnovi isti mogao steći pravo vlasništva. Pregledom isprava na koje se poziva tužitelj nije vidljivo da bi predmetna nekretnina bila predmet raspolaganja označenih prednika tužitelja u utuženoj površini i obliku. Pored navedenog tužitelj se poziva i na niz navodnih pravnih prednika no evidentno je kako su među istima prisutne brojne linije nasljeđivanja, te čak da su isti imali osnova za raspolaganje predmetnom nekretninom, što se spori, nedovoljno je jasan slijed kojim bi vlasništvo predmetne nekretnine navodno pripalo isključivo tužitelju. U daljnjem tijeku postupka potrebno je prvenstveno identificirati predmet spora po ovlaštenom sudskom vještaku geodetske struke prilikom očevida na licu mjesta. Predlaže se zatim u spis priložiti fotografije lica mjesta. Nakon što predmet spora bude nedvojbeno identificiran, potrebno je raspraviti i da li predmetna nekretnina u dijelu predstavlja javno dobro sukladno odredbama Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu te se u tom smislu predlaže pribaviti očitovanje Grada Metkovića kao nadležnog upravitelja nerazvrstanih prometnica na svom području. Predlaže se pribaviti i podatke Informacijskog sustava prostornog uređenja i Geoportala DGU o izgrađenosti predmetne nekretnine u slojevima od 1968. godine preko Hrvatske osnovne karte (1954. - 2009.) do danas. Predlaže se pribaviti očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. o eventualnoj pripadnosti dijela predmetne nekretnine šumskogospodarskoj osnovi. Tužena se obvezuje pribaviti sve predložene isprave i potvrde u primjerenom roku određenom od strane suda. U predmetnom je postupku tužitelj je dužan predložiti relevantne dokaze na okolnosti dokazivanja sljedništva predmetne nekretnine, jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću, neprekinutu sukcesiju i na koji su način označeni prednici posjedovali predmetnu nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed te je potrebno raspraviti pitanje njihove savjesnosti, a radi same nesavjesnosti odnosno nepoštenja ne mogu biti ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću niti po odredbama OGZ-a, ZOVO-a ili ZVDSP-ima (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, čl. 18. st. 5. ZVDSP.). Radi navedenoga tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti do izvođenja dokaza potrebnih radi utvrđenja činjeničnog stanja i to očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka kao i razrješenjem spornog pitanja da li dio predmetne nekretnine predstavlja javno dobro nakon čega će tužena konačno moći opredijeliti svoje stajalište o konkretnoj pravnoj stvari. S obzirom na navedeno, tužena predlaže sudu odbaciti, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obvezati da tuženoj nadoknadi trošak sastava odgovora na tužbu, sve prema tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, do izvođenja dokaza meritornih u predmetnoj pravnoj stvari.
3. Ostali tuženici nisu podnijeli odgovor na tužbu, niti su se tijekom postupka usprotivili istoj.
4. Među strankama je sporno tko je i od kada posjednik predmeta spora, te što je predmet spora bio kroz povijest u naravi/ stvarnoj kulturi, odnosno da li je tužitelj stekao vlasništvo nekretnine darovanjem od majke ĐG rođene SG, kćeri pok. SG pok. BG, a onda s njenim prednicima da li je stekla nekretnine u najnepovoljnijem slučaju dosjelošću.
5. Tijekom postupka izvedeni su predloženi dokazi pregledom svih isprava u spisu, uviđajem na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernika, saslušanjem svjedoka.
6. Ocjenom provedenih dokaza sukladno čl. 8. ZPP-a, sud utvrđuje da je i tužbeni zahtjev osnovan kao u izreci, a takav svoj zaključak sud temelji na sljedećim dokazima i na njima izvedenim zaključcima i primijenjenom pravu.
7. U zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini kao zemljišnoknjižni vlasnik upisana je Republika Hrvatska (vidljivo iz Zk izvatka) u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je pasivna legitimacija tužene RH neupitna za te čestice, obzirom da se radi o tužbu kojom se tužitelj želi upisati vlasnikom, uz istodobno brisanje postojećeg upisanog vlasnika.
7.1. Također u odnosu na dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jasno je iz ZK izvatka da su pasivno legitimirani ostali tuženici fizičke osobe, a koji nisu odgovorili na tužbu
8. Iz izvatka Informacijskog sustava prostornog uređenja – snimke iz 1960. te Uvjerenja katastra od 9.2.2026. za k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. proizlazi da je 1960. godine nekretnina bila već tada izgrađena.
8.1. Sud je na licu mjesta uvidio da se radi o staroj štali sa starim ozidanim zidom, sve to stare gradnje, da je sve to odvojeno od lokalnog puta, a ni Grad Metković nije reagirao, odnosno svojatao da bi nešto bilo njegovo.
9. Odvojeno saslušani svjedoci KG, RG i MG su jasno i detaljno iskazivali povijesni slijed stjecanja vlasništva, navodeći u bitnom da je tužitelj naslijedio predmet spora od svoje majke ĐG, a koja je to naslijedila od svog oca SG. Pok. BG, čija je to bila starina, da su se u predmetu spora – štali države krave, odnosno stoka od tužiteljeve obitelji, da su unutar obitelji odnosi uredni, da je rodbina uredno podijeljena, da je vrt korišten kao vrt od davnina, da je zid izgrađen davno na mjestu kamenog suhozida.
10. Svjedoci su dali detaljne informacije o načinu korištenja nekretnine, a na licu mjesta se i sud uvjerio da je nekretnina omeđena zidovima starog zidanja od neretvanskog žala kojeg je zabrana eksploatacije i korištenja na snazi već desetljećima, pa je očito da je nekretnina ovako ozidana u davna vremena.
11. Sud je poklonio vjeru svjedocima jer su lokalni mještani, dovoljno stari da mogu znati sve te bitne činjenice, lokalni su mještani, nemaju razloga za govoriti neistinito, a iskazi su im podudarni, sukladno stanju lica mjesta, te vrlo životni i detaljni.
12. Iz rješenja o nasljeđivanju ovog suda O-482/19 od 15.travnja 2019. godine iza smrti SG pok. BG iz [adresa] proizlazi da su iza smrti pok. SG nasljednici S, L i KG, te ĐG. Iz Ugovora o darovanju darovateljice ĐG, daroprimca TG proizlazi daje ista darovala svom sinu – tužitelju predmet spora.10.studenog 2025. godine.
13. Iz posjedovnog lista 796 k. o. [katastarska općina] proizlazi da se k. č. [katastarska čestica] i naziva „Volarevića njiva“, što ukazuje također na istinitost kazivanja svjedoka da se radi o starini Volarevića, a iz PL 1134 proizlazi da se u njemu vode tužiteljičini prednici i prednici tuženika (fizičkih osoba, ali ne i RH).
14. Na ovako utvrđene činjenice sud je primijenio materijalno pravo iz § (paragrafa) 1472. Općeg građanskog zakonika ("Justizgesetzsammlung" 1/1811, 1. siječnja 1812. stupio na snagu u austrijskim njemačkim zemljama, 1. srpnja 1814. u Karlovačkoj Granici, 1. kolovoza 1815. u Istri, 1. siječnja 1816. u Dalmaciji, a 1. svibnja 1853. na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji) koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, "Narodne novine" broj 73/91, dalje: „OGZ“), sadržajno u svezi s načelnim mišljenjem zauzetim na sjednici Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 4. travnja 1960., neimenovane odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80 i 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, dalje: „ZOVO“), te čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: „ZV“).
15. Na području ovog suda je opće poznata činjenica o nesređenosti imovinsko- pravnih odnosa, radi čega je čak i Vlada RH 2000. godine donijela posebnu, nespecifičnu, još uvijek važeću Odluku o mjerama za sređivanje imovinskopravnog, geodetsko-katastarskoga i gospodarskoga stanja u dolini rijeke Neretve „Narodne novine“ br. 126/00 (koja Odluka je obuhvatila i područje k. o. [katastarska općina]) a koja Odluka je bila povod za početak većeg broja novih katastarskih izmjera na području Općinskog suda u Metkoviću, a kojih cilj je bio između ostalog i obnova zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. (koja čeka svoj red nakon izvršene nove geodetske izmjere).
16. Već sama takva u biti neuobičajena Odluka, i pored općepoznate činjenice nesređenosti zemljišnih knjiga, govori čvrsto o tome koliko je stanje u zemljišnim knjigama u dolini Neretve (između ostalog na području k. o. [katastarska općina].) loše, odnosno koliko su zemljišne knjige nepouzdan temelj za utvrđivanje stvarnog vlasnika.
17. Nekretnine se mogu steći, a time i njihov zakonit posjed (čl. 18. st. 1. ZV), na četiri načina: na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, što je danas propisano čl. 114. do 160. ZV, a ranije bivšim zakonima i pravnim pravilima koji su regulirali područje stvarnog prava. Što se tiče nasljeđivanja kao temelja stjecanja, po čl. 128. st. 1. ZV vlasništvo se stječe u času otvaranja nasljedstva. Dakle, samom činjenicom smrti i ispunjenjem zakonskih pretpostavki nasljednog temelja: srodstva i nasljednog reda - ako se nasljeđuje temeljem zakona, odnosno oporuke - ako se nasljeđuje temeljem oporuke. Rješenje o nasljeđivanju je samo deklaratornog značaja. Prelazak vlasništva s pretka na nasljednika uslijedio je čak i ako nije vođen ostavinski postupak, i ako nije doneseno rješenje o nasljeđivanju.
18. 1. siječnja 1997. stupio je na snagu propis iz čl. 388. st. 4. tad novog ZV koji je propisao: "U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana." Dakle, ako uzmemo u obzir da su nekretnine tad već po zakonu vlasništvo Republike Hrvatske i da vrijedi presumpcija poštenja, potrebno je ispuniti dvostruke rokove izvanrednog dosjedanja, dakle 40 godina.
19. Navedena odredba čl. 388. st. 4. ZV ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999. (odredba je prestala važiti 14. prosinca 1999.), nakon što je skoro dvije godine bila na snazi, da bi ju ubrzo zamijenjena druga, sasvim suprotnog sadržaja (od 12. prosinca 2001.). U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019. je pak, posebice pod utjecajem presuda pred Europskim sudom za ljudska prava, jasno istaknuto: "Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba."
20. Izloženo pravno shvaćanje Vrhovnog sud Republike Hrvatske, kao potpuno pravilno, prihvaća i primjenjuje i ovaj sud.
21. U ono vrijeme, 1. siječnja 1997., kako to proizlazi iz raspravne građe, nitko drugi osim tužiteljevih pravnih prednika nije polagao vlasnička prava na predmetnim nekretninama, odnosno za to nitko nije istako bilo kakvu primjedbu ili prigovor. Pritom se kod nevrijeđanja vlasničkih prava poglavito misli na osobe koje bi bile ovlaštene za naknadu imovine oduzete za vrijeme Jugoslavenske komunističke vladavine po odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj: 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje: ZNI). A zahtjevi ovlaštenika naknade su i motivirali Ustavni sud Republike Hrvatske da ukine bivšu odredbu čl. 388. st. 4. ZV. Iz podataka u zemljišnim knjigama (vlasnički list) te dopisa tijela koje vodi postupke povrata, ne proizlazi da bi itko ikada zahtijevao naknadu po ovom zakonu.
22. Kako je dakle tužitelj dokazao povijest posjedovanja njegovih prednika od najmanje 1950-tih, to je stekao vlasništvo darovanjem od majke, a ona nasljeđivanjem od oca SG, a SG od svog oca BG, koji su to stekli u najgorem slučaju dosjelošću zajedno sa svojim prednicima –u razdoblju najkasnije od 1959.godine do 1999. godine kao najkasnije posve sigurno utvrđenom vremenskom razdoblju neometanog poštenog posjedovanja, pa je zbog svega izloženog presuđeno kao u izreci ove presude.
23. Zbog svega izloženog presuđeno je kao u izreci ove presude.
Metković, 13. svibnja 2026.godine
S u d a c :
Ante Šprlje
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
DNA:
1. Odvjetnik Zdenko Merdžan
2. Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću
3. GRAD METKOVIĆ, STJEPANA RADIĆA 1, [adresa] Metković;
4. NG, [adresa];
5. VG, [adresa];
6. FG, [adresa];
7. DG, [adresa];
8. KG, PRUD 95, [adresa];
9. HG, , PRUD 84, [adresa];
10. UG, [adresa];
11. CG. I, [adresa]
