REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

P 227/2025-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari tužitelja GC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marina Mraković, odvjetnica u Buzetu, Sjeverna ulica 1/2, protiv tuženika UC, nepoznata boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Dean Velenderić, odvjetnik u Pazinu, 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 7. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Marine Mraković, 13. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] dvorište, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela definiranog točkama A -B-C-D na Situacijskom nacrtu – Elaboratu br. 07A/26 iz ožujka 2026. izrađenom od strane mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod., koji dio predstavlja sjeverni dio označen kao 1565/5A, šrafiran cijan bojom, te se nalaže tuženiku da trpi da , po pravomoćnosti ove presude, tužitelj sačini i provede geodetski elaborat, odnosno cijepanje katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno Situacijskom nacrtu koji čini sastavni dio ove presude, te uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici u korist tužitelja u cijelosti.

II. Privremenom zastupniku tuženika Deanu Velenderiću, odvjetniku u Pazinu, 25. rujna 4, OIB [osobni identifikacijski broj], odobrava se nagrada za zastupanje tuženika u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura) te se nalaže tužitelju da mu isplati navedeni iznos u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja da je stekao pravo vlasništva točno određenog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], putem dosjelosti, pa da je tuženik dužan trpjeti cijepanje čestice i upis prava vlasništva u njegovu korist u zemljišnoj knjizi.

1. 1. U tužbi je naveo da u zemljišnoj knjizi tuženik dolazi upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dio te nekretnine predstavlja dvorište, okućnicu kuće sagrađene na k. č. *7/2 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu njegove supruge ŽC. Ranije je to bila njegova djedovina. U navedenoj kući su stanovale njegova baka i majka. Predmetni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oduvijek je koristila njegova obitelj te su se smatrali vlasnicima tog dijela. Tek nedavno je uvidio da ne dolazi upisan kao vlasnik utužene nekretnine. On i njegovi prednici nalaze se u neprekinutom, poštenom, samostalnom i istinitom posjedu prijepora više od 40 godina. Njemu nitko nije osporio pravo posjeda i vlasništva, pa je na temelju dosjelosti stekao pravo vlasništva.

2. Provjerom u evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske utvrđeno je da je tuženik osoba nepoznata boravišta, pa mu je rješenjem ovog suda posl. br. P 227/2025-8 od 30. lipnja 2025. u skladu s čl. 84. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), postavljen privremeni zastupnik u osobi Deana Velenderića, odvjetnik u [adresa], radi zaštite njegovih prava i interesa u ovome postupku.

3. Tuženik su se po privremenom zastupniku u odgovoru na tužbu od 14. srpnja 2025. usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu.

4. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige (str. 4-6), dopis MUP-a od 26. ožujka 2025. (str. 10), posjedovni list (str. 50), nalaz i mišljenje vještaka (str. 54-62), dopuna nalaza i mišljenja vještaka (str. 64-68) te su razgledani ortofoto snimak (str. 7, 52) i izvod iz katastarskog plana (str. 51). Pored toga izvedeni su dokazi uviđajem, vještačenjem po vještaku mr. sc. Slobodanu Đekiću, saslušanjem svjedoka CC, ČC i DC te saslušanjem tužitelja (str. 44-49).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U zemljišnoj knjizi kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisan tuženik.

7. U posjedovnom listu broj 153 za k. o. [katastarska općina] kao posjednici k. č. [katastarska čestica] dolaze upisani MC, u 1/3 dijela i Republika Hrvatska, u 2/3 dijela.

8. Na temelju uviđaja, izvoda iz katastarskog plana, ortofoto snimke i vještačenja mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, koje je u cijelosti prihvaćeno kao objektivno i stručno, utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana u posjedovnom listu 153 po kulturi dvorište površine 335 m2. Nalazi se zapadno ispod stambenog objekta izgrađenog na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Do čestice se pristupa na sjevernu stranu s javne površine i dvorišta oznake k. č. *7/2 u vlasništvu supruge tužitelja ŽC. Na južnu stranu k. č. [katastarska čestica] pristupa se s javne površine – ulice između kuća i preko dvorišta oznake k. č. *6/2. Na terenu je vidljiva visinska razlika od istočne strane prema zapadnoj strani čestice, odnosno od ulice prema pokosu. Na sjeverozapadnom dijelu na rubu pokosa nalazi se mali dio nadstrešnice koja je u cijelosti izgrađena na k. č. *7/2. Preostala površina čestice je dvorište u odnosu na kuće koje je okružuju sa sjeverne i istočne strane. Na situacionom planu prijedlog razvrgnuća - diobe nastale bi dvije nove čestice definiranom novom međom linijom A – B. Predmetna sjeverna čestica k. č. [katastarska čestica]/5A definirana je točkama A – B – C – D i šrafirana cijan bojom.

9. Na okolnost posjedovnog stanja predmetnih nekretnina iskazivali su svjedoci CC, ČC i DC te tužitelj.

9. 1. Svjedok CC je iskazao da zadnjih 60 godina pamti da sporni dio nekretnine koristi obitelj tužitelja zajedno s kućom i ostatkom dvorišta kao jednu cjelinu. Pamti kako su to koristili tužiteljevi pradjed G i prabaka HC, potom baka KC i djeda AC. Poslije njih su to nastavili koristiti tužitelj i njegova supruga VC. Tamo su ranije držali kokoši, parkirali traktor i druga vozila te držali poljoprivredne strojeve. Osim obitelji tužitelja nikog drugog nije vidio da bi tamo nešto radio. Nije čuo da bi bilo sporova oko sporne površine. Prvi je susjed tužitelja u [adresa], gdje stanuje od rođenja. Tužitelj je sporni dio zajedno s kućom i dvorištem stekao kupnjom od teta ĆC i ŠC kao jednu cjelinu prije dvije , tri godine. One su to bile stekle nasljeđivanjem iza pok. roditelja U i KC. AC je preminuo 1999. ili 2000., a KC negdje 2021. Pradjed tužitelja preminuo je 1981., a prabaka HC negdje 1991. Po njihovoj smrti je sve nastavio koristiti njihov sin AC sa suprugom KC.

9. 2. Svjedokinja ČC je u iskazu također navela da je vidjela da bi spornu površinu koristili samo članovi obitelji tužitelja i to pradjed G i prabaka HC te baka KC i djed AC. Djed i baka tužitelja imali su desetero djece i sva djeca su otišla iz [adresa], osim majke tužitelja. Ona je nastavila koristiti kuću s okućnicom s tužiteljem. Na spornoj površini su jedno vrijeme držali kokoši, psa, traktor. To su koristili kao dvorište. Uvijek je držala da je to vlasništvo obitelji tužitelja. Za tuženika nije čula. Nije čula da bi netko prigovarao tužitelju ili njegovim starijima vezano za korištenje te površine. Redovito dolazi u [adresa], te je sa svojom nekretninom međaš s predmetnom nekretninom tužitelja, a i njezin djed je stanovao u kući preko puta kuće tužitelja, pa stoga joj je poznato korištenje predmetne nekretnine od djetinjstva.

9. 3. U bitnome suglasno o korištenju sporne površine je iskazivala i svjedokinja DC. Pamti kako su prijepor koristili tužiteljevi pradjed G i prabaka HC, poslije njih djed AC i baka KC, a potom tužitelj i njegova supruga VC. Uvijek je držala da je to njihovo vlasništvo. Tužitelj i VC su to kupili od tužiteljevih teta ĆC i ŠC, koje su to ranije naslijedile po majci KC. Uz tu površinu tužitelj i njegova supruga imaju kuću i ostatak dvorišta. Nije čula da bi nitko prigovarao tužitelju i njegovim starijima za korištenje predmetnog dvorišta. Nikog drugog osim njih nije tamo vidjela. Za tuženika nije čula. U [adresa] stanuje od 1975. Ranije je stanovala u susjednom selu Bravari, ali je svakodnevno dolazila u školu i crkvu u [adresa].

9. 4. Tužitelj je u iskazu naveo da otkad pamti spornu površinu koristi njegova obitelj. Prvo su to koristili njegov pradjed G i prabaka HC, a potom baka KC i djed AC. Njegova majka JC ostala je stanovati u obiteljskoj kući. Ona je živjela s bakom KC u kući koja se nalazi uz spornu površinu na kućnom broju 28A. Zajedno s majkom je od rođenja stanovao u to kući. Uvijek su sporni dio koristili kao dio dvorišta. Tamo su ranije držali kokoši, parkirao bi se traktor. Nitko im nije prigovorio za korištenje sporne površine. On i majka su prije nekoliko godina, kada je prodana kuća preko puta njihove, saznali da taj sporni dio ne dolazi upisan kao njihovo vlasništvo. Uz predmetnu spornu površinu nalazi se kuća na kućnom broju 28A. Po smrti bake KC to su naslijedile njegove tete ŠC i ĆC, a od kojih je to kasnije kupio. Majka JC je naslijedila kuću na kućnom broju 28 iza bake HC. Iz ulice nije ni vidljivo da se radi o dvije kuće. Baka KC preminula je pred nekih pet godina. Ona je to ranije stekla nasljeđivanjem po suprugu AC, koji je preminuo 2000. On je to ranije stekao po smrti roditelja Ž, koji je preminuo prije njegovog rođenja, i HC, koja je preminula 1991. Za tuženika nije čuo.

9. 5. Iskazi svjedoka CC, ČC i DC ocijenjeni su pozitivno s obzirom na to da su na sporne okolnosti iskazivali podudarno, uvjerljivo i životno na temelju neposrednih saznanja o načinu korištenja prijepora. Kao istinit prihvaćen je i iskazi tužitelja koji je navodio suglasno iskazima svjedoka.

10. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da je tužitelj sa svojim pravnim prednicima pradjedom G i bakom HC, djedom AC i bakom KC najkasnije od sredine 1960.-ih (otkada pamte svjedoci) u neprekidnom samostalnom, poštenom i istinitom posjedu utuženog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedena čestica čini jednu cjelinu zajedno s dvorištem obiteljske kuće na kućnim brojevima 28 i 28 A. Djed tužitelja AC naslijedio je svoje roditelje po njihovoj smrti (G je preminuo 1981., a HC 1991.) s time da je majka tužitelja po smrti bake HC naslijedila kuću s dvorištem na kućnom broju 28. Po smrti Eda Mogorovića 2000. naslijedila ga je supruga KC. Ona je preminula 2021. te su njezine kćerke ŠC i ĆC naslijedile kuću na kućnom broju 28 A. One su to potom prodale tužitelju, koji je zajedno sa suprugom ŽC u samostalnom, istinitom i poštenom posjed utužene nekretnine te kuće na kućnim brojevima 28 i 28 A te preostalog pripadajućeg dvorišta. Da su tužitelj i njegovi pravni prednici pošteni posjednici vidljivo je iz činjenice da su se ponašali kao vlasnici prijepora. Nitko se nikada nije protivio da koriste utuženu nekretninu niti im je itko osporio njihovo vlasništvo, pa tako ni tuženik. Stoga oni nisu znali niti su imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed. Tužitelj i njegova majka su prije nekoliko godina saznali da ne dolaze upisani kao vlasnici te nekretnine u zemljišnoj knjizi.

11. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužitelj zasniva tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Kako su se tužitelj i njegovi pravni prednici više od 50 godina nalazili u neprekinutom i nesmetanom posjedu utužene nekretnine, kao mjerodavna se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014.) primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (nadalje OGZ). Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. godine skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da dosjedatelj ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjed istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328 ., 345. OGZ-a).

U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. godine primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91, nadalje ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u čl. 28. i 30. ZOVO-a. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

Dana 1. siječnja 1997. na snagu je stupio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996.). U čl. 159. st. 2. i 3. toga Zakona određeno je da će samostalni posjednik nekretnine steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten neprekidno trajao deset godina, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina.

12. Tužitelj je u nesmetanom i samostalnom posjedu utužene nekretnine, računajući i posjed njegovih pravnih prednika, neprekidno najmanje 50 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten i istinit, tužitelj je predmetnu nekretninu označenu u t. I. izreke stekao u vlasništvo dosjelošću.

13. Slijedom navedenog utvrđeno je da je tužitelj stekao pravo vlasništva dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] dvorište, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela definiranog točkama A-B-C-D na Situacijskom nacrtu – Elaboratu br. 07A/26 iz ožujka 2026. izrađenom od strane mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod., koji dio predstavlja sjeverni dio označen kao 1565/5A, šrafiran cijan bojom, te se nalaže tuženiku da trpi da, po pravomoćnosti ove presude, tužitelj sačini i provede geodetski elaborat, odnosno cijepanje katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno Situacijskom nacrtu koji čini sastavni dio ove presude, te uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici u korist tužitelja u cijelosti.

14. Privremeni zastupnik tuženika odvjetnik Dean Velenderić je pravodobno u odgovoru na tužbu, dopunjenom u podnesku od 10. listopada 2025. zatražio naknadu troškova zastupanja kod sastava odgovora na tužbu 250,00 eura s PDV-om.

14. 1. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., dalje: OT). Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev 169/2021 od 11. siječnja 2023.

14. 2. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje kod sastava odgovora na tužbu od 14. srpnja 2025. u iznosu 200,00 eura (tar. br. 8. t. 1. u vezi s tar. br. 7. t. 1. i tar. br. 54. OT-e) uvećano za PDV 25 % 50,00 eura (Tbr. 46. OT-e), ukupno 250,00 eura.

14. 3. Slijedom navedenog na temelju čl. 85. st. 3. ZPP -a privremenom zastupniku tuženika Deanu Velenderiću, odvjetniku u [adresa], odmjerena je naknada na ime troškova zastupanja tuženika u iznosu 250,00 eura te je naloženo tužitelju da mu naknadi priznati trošak postupka (t. II. izreke).

U Pazinu 13. svibnja 2026.

Sutkinja

Kristijana Matejčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dostave presude.

DNA

- tužitelj p. p., uz sudsku pristojbu na presudu,

- tuženik p. p. z.

Po pravomoćnosti:

- Porezna uprava, Područni ured Pazin.