REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-496/2023-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja SI iz [adresa], Slavka [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dragutinu Rendeliu, odvjetniku iz Sesveta, protiv tuženika NI iz [adresa], S [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Sunčici Lončar, odvjetnici iz Sesveta, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 31. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika osobno, 13. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku NI, OIB [osobni identifikacijski broj], Slavka [adresa], 10 360 Sesvete, da sruši ogradu između čestica zk.č. 3826/1 i zk.č. 3826/3 obje k. o. [katastarska općina], i to između točaka A i B kako je to označeno na skici nalaza i mišljenja vještaka ing. geod. Vladimira Zelenike od dana 23. svibnja 2024. u dužini od 6,8 m, i to na način da ukloni betonski parapet i žičanu ogradu, te preda u posjed tužiteljici zemljište površine 4 m2, pripadajuće k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kako je označeno i iscrtano u nalazu i mišljenju vještaka, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 800,00 Eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 13. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se subjektivna preinaka tužbe kao u podnesku od 23. ožujka 2026.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi kako je tužiteljica vlasnik i posjednik katastarske čestice k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], br. zk. 5516, u naravi kuća i dvorište, površine 485 m2, Slavka [adresa], 10 360 [adresa]. Tuženik je vlasnik i posjednik katastarske čestice k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], br. zk. 5518, u naravi kuća, dvorište, put, površine 582 m2, te k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 86 m2, u naravi dvorište. Tužiteljica je ugovorom o kupoprodaji nekretnina dana 8. rujna 2021. prodala tuženiku česticu 3826/4 površine 86m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], koji je ovjeren kod javnog bilježnika Milke Čergar. Tuženik je svoju kupljenu nekretninu kčbr. [katastarska čestica] ogradio sa južne strane po južnom rubu k. č. br. [katastarska čestica] do nekretnine tužiteljice kčbr. [katastarska čestica]/1te podigao ogradu od betonskog parapeta i žičane zelene ograde te uz zapadni rub čestice tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] uz put koji vodi do [adresa], te tu ogradu srušio u lipnju 2022. godine kad tužiteljica nije bilo kod kuće, te izgradio novu ogradu sa betonskim parapetom, na koju je montirao žičanu ogradu u dužini oko 10 metara te ju pomaknuo na zemljište tužiteljice, na način da je sa južnim dijelom te ograde ušao u zemljište tužiteljice za oko 1,40 cm ili ukupno za oko cca 4 metra četvorna zemljišta tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] pripojio ogradom putu u namjeri da si otvori put širine 6 metara. Kako je ostatak betonskog parapeta ograde koji je izgrađen ranije i bio je pravilno postavljen, pa srušen bio vidljiv nakon rušenja, te izrade novog betonskog parapeta od ograde, tuženik je put do [adresa] nasuo građevinskim materijalom - šljunkom, u cilju da prikrije raniju ogradu prema putu. Slijedom tužitelj smatra da mu je ponašanjem tuženika povrijeđeno pravo vlasništva, stoga tužitelj predlaže sudu donošenje presude kojom će naložiti tuženiku da sruši ogradu, u dužini od oko 10 metara, ukloni betonski parapet i žičanu ogradu te preda u posjed tužiteljici zemljište površine 4 m2, pripadajuće katastarskoj čestici kč. br. [katastarska čestica], k.o.

Sesvetski Kraljevec, br. zk. ul. [broj ZK uloška].

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi kako je predmetna ograda srušena u mjesecu prosincu 2021., a o čemu da je tužiteljica bila obaviještena te je razgovarala sa Tuženikom i njegovom suprugom. U mjesecu siječnju 2022. godine izgrađena je nova ograda koja je bila pomaknuta za 60 centimetara prema putu koji vodi do [adresa] u [adresa] u odnosu na staru ogradu te je navedena ograda izgrađena u skladu sa diobenim nacrtom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Tuženika. U mjesecu siječnju 2022. godine izgrađen je betonski parapet (zidić) zajedno sa stupovima, a do mjeseca lipnja 2022. godine izvedeni su radovi postavljanja žičane ograde te je asfaltiran put i postavljena klizna ograda na kolni ulaz na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik osporava i kvadraturu koju navodi Tužitelj glede veličine izgrađene ograde. Smatra da se radi o manjoj dužini od 4 metara četvorna zemljišta. Navedene radova od prosinca 2021. godine do mjeseca lipnja 2022. godine izvršili su radnici zaposleni u trgovačkog društvu Graditelj svratišta d.o.o. iz Zagreba, a koji su predloženi kao svjedoci. Tuženik napominje i da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio 2005. godine. Tijekom 2010. godine su geodet i inženjer vodoprivrede mjerili veličinu potoka između 5 ili 6 parcela u vlasništvu Tuženika, Tužiteljice, susjeda ČI i susjeda N te su označivali međe u skladu sa podacima iz zemljišnih knjiga. Utvrđeno je da je Tužiteljica umanjila Tuženikovu parcelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 60 centimetara. Tuženik je tada saznao kako je međa koja je granica između njegove nekretnine i nekretnine Tužiteljice, promijenjena na njegovu štetu, a o čemu nije bio upoznat i što nije znao prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora za predmetnu nekretninu 2005. godine. Djelatnici vodoprivrede su 2010. godine označili vanjsku granicu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i izvršili iskolčenje te je tada označena vanjska granica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upravo u skladu sa novoizgrađenom ogradom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je u osmom mjesecu 2021. godine kupio od Tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je tada također na teren izašao geodet i mjerio vanjske granice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je to bilo bitno za izgradnju kolnog ulaza. Opet je utvrđeno da je Tužiteljica umanjila Tuženikovu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 60 centimetara. Kupnja navedene katastarske čestice upravo je bila u svrhu izgradnju kolnog ulaza na parcelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako bi Tuženik mogao normalno vozilom ući na istu. Utvrđeno je da je međa na k. č. br. [katastarska čestica] bila pogrešno postavljena i umanjena za 60 centimetara te nije bila u skladu sa podacima za navedenu katastarsku česticu, a kako je navedeno u zemljišnim knjigama. Zaključno, proizlazi da bi međa na k. č. br. [katastarska čestica] morala biti pomaknuta za 60 centimetara prema vani, a u skladu s onime što je izmjerio geodet i 2010. i 2021. godine. Nakon navedenih događaja iz tč. V. ovog podneska, Tuženik je postupio kao u tč. III. ovog odgovora. Tuženik je izvršio usklađenje vanjskih granica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa stanjem u zemljišnim knjigama. Tuženik ujedno napominje da je Tužiteljica zakasnila sa traženjem posjedovne zaštite. Nastupila je prekluzija prava na traženje zaštite posjeda, obzirom da je od izgradnje parapetnog zida i ograde protekao objektivni rok od godinu dana. Nastavno, tužbu i tužbeni zahtjev bi trebali biti odbijeni kao neosnovani.

4. Tužiteljica je nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. Vladimira Zelenike u podnesku od 13. lipnja 2024. uredila tužbu i tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, a čemu se tuženik nije protivio.

5. Tužiteljica je u podnesku od 23.03.2026. izvršila subjektivnu preinaku tužbe. Navedeno je kako je do sada tužiteljica i vlasnica SI prodala svoju nekretninu OI te je prijenos vlasništva izvršen u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Sesvete. Navedeno je kako je vlasnik prihvatio nastavak ovog postupka te punomoćniku u tom smislu izdao i punomoć za zastupanje te da ostaje uz tužbu, postavljeni tužbeni zahtjev podneskom od 13. lipnja 2024. godine te predlaže isti usvojiti uz naknadu parničnih troškova.

6. Tuženik je na ročištu za glavnu raspravu od 31. ožujka 2026. naveo kako se protivi subjektivnoj preinaci tužbe, odnosno da se umjesto tužiteljice SI kao novi tužitelj navede ĐI.

7. Sukladno odredbi čl. 192. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP), nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, umjesto tužitelja može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako tuženik na to pristane. Osoba koja stupa u parnicu umjesto stranke mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. (čl. 192. st. 4. ZPP-a). Smatrat će se da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci (čl. 190. st. 4. ZPP-a).

7.1. Do promjene stranaka u sporu može (između ostalog) doći ako umjesto jedne od stranaka u parnicu stupi osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojemu teče parnica (čl. 195. st. 1. ZPP-a). Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke (čl. 195. st. 2. ZPP-a).

8. Stoga, nakon što tužba bude dostavljena tuženiku za subjektivno preinačenje tužbe na strani tužitelja potreban je, pored tužiteljevog i tuženikov pristanak. Svoj pristanak na preinačenje tuženik može izraziti izričito ili konkludentno. Smatrat će se daje pristanak dan ako se tuženik upusti u raspravljanje po preinačenoj tužbi.

9. Međutim, tuženikovo protivljenje preinačenju tužbe stupanjem novog tužitelja na mjesto dotadašnjeg tužitelja (kao što je to bilo u konkretnom slučaju i za razliku od drugih slučajeva preinačenja) ima snagu apsolutne zabrane pa takvo preinačenje nije moguće bez obzira na način na koji je potraživanje stečeno jer je tako propisano odredbom članka 195. st. 2. Zakona o parničnom postupku. Zakon o parničnom postupku, naime, izjednačava procesnu poziciju stjecatelja stvari ili prava o kojemu teče parnica neovisno o tome da lije pribavljanje učinjeno na temelju pravnog posla, zakona, odluke suda, jednostrane izjave volje ili neke druge pravne osnove.

10. Iz postupanja stranaka u ovoj pravnoj stvari proizlazi da je tuženik izrazio protivljenje tome da umjesto prvobitnog tužitelja na njegovo mjesto stupi novi tužitelj sud primjenom odredbe čl. 192. st. 3. ZPP-a nije dopustio subjektivnu preinaku tužbe te je odlučeno kao u rješenju.

11. Sud je u tijeku dokaznoga postupka izvršio uvid u Ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 4-6 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 7, 10-12 spisa), izvadak iz BZP-a (list 8 i 9, 13-16 spisa), fotografije (list 17, 41-42 spisa), lokacijsku dozvolu iz 2005 za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 30-36 spisa), diobni nacrt (list 37 i 38 spisa), potvrde Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove (list 39 i 40 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 60 spisa), pročitani su nalaz i mišljenje vještaka Vladimira Zelenike od 23.05.2024. (list 74-86 spisa), saslušani su svjedoci ČI (list 151 spisa), ŠI (list 151 spisa), EI (list 152 spisa), AI (list 152 spisa), PI (list 167 i 168 spisa) te su saslušane stranke u postupku.

12. Na temelju provedenih dokaza, cijeneći svaki provedeni dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio činjenice iz kojih proizlazi da tužbeni zahtjev nije osnovan.

13. Predmet spora je prava vlasnička tužba tužiteljice postavljena u smislu odredbe čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/07, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) za predajom u posjed oduzetog dijela nekretnine tužiteljice površine 4 m2, pripadajuće k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kako je označeno i iscrtano u nalazu i mišljenju vještaka te da tuženik sruši ogradu između čestica zk.č. 3826/1 i zk.č. 3826/3 obje k. o. [katastarska općina], i to između točaka A i B kako je to označeno na skici nalaza i mišljenja vještaka ing. geod. Vladimira Zelenike od dana 23. svibnja 2024. u dužini od 6,8 m, i to na način da ukloni betonski parapet i žičanu ogradu.

14. U postupku spornim proizlaze aktivna i pasivna legitimacija stranaka kao i osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice.

15. Odredbom čl. 161. ZV-a propisano je kako (1) Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. (2) Vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ne pripada osobi koja je otuđila stvar u svoje ime, dok ta stvar još nije bila njezina, a poslije ju je stekla u vlasništvo.

15.1. Odredbom čl. 162. ZV-a propisano je (1) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. (2) Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac pomiješan s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomiješane s istovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništva i iz kojih je tuženik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti.

15.2. Dakle, iz citiranih odredbi proizlazi da u slučaju kada je u pitanju vlasnička tužba (reivindikacija) aktivno je legitimiran vlasnik stvari, a pasivno je legitimirana osoba koja posjeduje njegovu stvar. U takvoj parnici tužitelj mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu (članak 162. stavak 1. ZV-a).

16. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu kč. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 382 m2 i kuća, [adresa] površine 103, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi kako je kao vlasnik iste bila upisana tužiteljica SI no da je sada kao vlasnik upisan ĐI.

17. Kako smislu prednjih odredaba jasno proizlazi da aktivnu legitimaciju u konkretnom slučaju ima vlasnik nekretnine, a što tužiteljica nije u vrijeme zaključenja glavne rasprave, time da aktivnu legitimaciju sudska praksa priznaje i pretpostavljenim vlasnicima, o kakvom slučaju kod utvrđenih okolnosti nije riječ, tužiteljica SI u postupku nije dokazala svoju aktivnu legitimaciju obzirom na to da je kao vlasnik sporne nekretnine upisan ĐI kojem je tužiteljica prema vlastitim navodima u tijeku postupka prodala nekretninu temeljem ugovora o kupoprodaji.

18. U postupku pokrenutom po vlasničkoj tužbi mjerodavno je stanje u vrijeme suđenja, točnije stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave. I prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela VSRH broj: Su-IV-47/2020-7 od 14. rujna 2020., u slučaju otuđenja predmeta spora trećoj osobi tijekom parnice, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz članka 195. stavak 1. ZPP, ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojega je došlo do otuđenja (prijenosa prava vlasništva ili prava), osim ako iz pravnog posla između tužitelja i druge osobe ne proizlazi što drugo.

19. U odnosu na primjenu odredbe čl. 195. ZPP-a kada do promjene vlasništva stvari dođe tijekom parnice da sukladno čl. 195. st.1 ZPP-a isto ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. To iz razloga što otuđenje stvari nema utjecaja na postojanje parnice (procesnopravni učinak). Međutim ima utjecaja na njezin ishod (materijalnopravni učinak). Naime, otuđenje stvari utječe na pasivnu legitimaciju tužitelja, pa u toj procesnoj situaciji tužitelj ne može uspjeti sa zahtjevom da mu tuženik ispuni tu tražbinu. Radi toga sud u takvoj pravnoj situaciji može dovršiti parnicu među istim strankama ali će odbiti tužbeni zahtjev tužitelja (tako i rješenje Vrhovnog suda RH broj: Rev-x 843/14-2 od 9. prosinca 2014.).

20. Dakle, zbog činjenice da predmetna nekretnina nije bila u vlasništvu tužiteljice u vrijeme zaključenja glavne rasprave što potvrđuje i sadržaj izvatka iz zemljišne knjige iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je kao vlasnik iste bio upisan ĐI temeljem Ugovora o kupoprodaji zaključenog sa SI, osnovan je prigovor promašene aktivne legitimacije tužitelja te je odlučujući o istaknutom zahtjevu tužiteljice, ne ulazeći u ocjenu ostalih provedenih dokaza u postupku (čl. 8. ZPP-a) takav zahtjev ocijenio kao neosnovan te je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a. Trošak je odmjeren u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 156/23.; dalje u tekstu OT). Trošak tuženika koji je u cijelosti ostvario uspjeh u sporu sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu i podneska od 02.04.2025. u iznosu od po 100,00 Eur (Tbr. 7 točka 1.. Tbr. 8. točka 1. OT), troška zastupanja po punomoćniku na ročištima održanim 20.3.2024., 18.04.2024., 5.2.2025., 11.06.2025., 18.09.2025. te 31.03.2026. u iznosu od po 100,00 Eur za svako ročište (Tbr. 9. točka 2. OT) ili ukupno 800,00 Eur. Predmetni trošak je dosuđen zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, čl. 29 ZOO i 30 OZ-a.

U Sesvetama 13. svibnja 2026.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po pun

2. tuženiku po pun