Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-350/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja HK, iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik PK, odvjetnik u [adresa], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. travnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i zamjenice punomoćnika tužitelja KK, odvjetničke vježbenice kod PK, odvjetnika u [adresa], na ročištu za objavu presude 13. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisniku posl. br. Z-5489/25, Z-5490/2025, Z 5491/2025 od 18. veljače 2025. na način da se vlasnikom za cijelo nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upiše tužitelj HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz istovremeno brisanje ranijeg upisa s imena Republike Hrvatske.

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, isplatiti tužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak postupka u iznosu od 1.050,00 EUR (tisućupedeset eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 19. veljače 2025. navodi da je 18. veljače 2025. održano ročište povodom prigovora tužitelja koji je odbijen kao neosnovan. Nadalje navodi da je vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica], naziva „Vlaka”, u naravi maslinik površine 4566 m[2] , čest. zem. [katastarska čestica], naziva „Smilovača”, u naravi šuma, površine 12036 m te čest. zem. [katastarska čestica], naziva „Smilovača”, u naravi šuma i oranica površine 15384 m[2] , sve k. o. [katastarska općina]. Tužitelj te njegovi prednici (otac DK, djed GK) računajući posjed, nalaze se preko sto godina u savjesnom posjedu predmetnih nekretnina, navodeći da se na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranije nalazio vinograd, masline i smokve, a sada se nalaze masline, da su se na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] držale ovce, koze, konji volovi, sadilo se žito te druge razne poljoprivredne kulture. Ističe da je njegov bratić ZK riješio vlasništvo u pogledu susjednih nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Otac od ZK zove se PK, da se tužiteljev otac zove DK. PK i DK su braća, a njihov otac da se zvao GK. Tužitelj napominje da su se PK i njegov otac DK krajem 70-ih godina prošlog stoljeća podijeli na način da su predmetne nekretnine pripale njegovom ocu DK. Od tada u posjedu predmetnih nekretnina nalazi se DK, a sada tužitelj, a prije njih GK. Tužitelj navodi da njemu i njegovim prednicima nitko nikada nije osporavao posjed i vlasništvo predmetnih nekretnina niti ih je itko ikada ometao u posjedu i vlasništvu. Zaključno, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev. Ujedno postavlja eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina za cijelo.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 21. ožujka 2025. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu (l.s. 53).

2.1. Tuženica je podneskom od 21. ožujka 2026. (l.s. 54) navela da je uvidom u zapisnik broj: Z-10211/2015/94 od 3. prosinca 2015. sastavljen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] vidljivo da je ZK H upisan kao suvlasnik za površinu koju je njegov djed GK imao kao posjednik na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 3307 m[2] koja je potom bila i u ostavinskoj masi iza smrti oca tužitelja- DK, u istoj površini. Uvidom u zapisnik broj: Z-10211/2015/93 od 3. prosinca 2015. sastavljen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], da je vidljivo da djed tužitelja NK nije bio upisan kao posjednik na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, niti je ta nekretnina bila u ostavinskoj masi iza smrti oca tužitelja – DK. Utužena čest. zem. [katastarska čestica], nastala je od dijelova čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] stare izmjere koje su bila u vlasništvu Republike Hrvatske za cijelo, te čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, koja je bila u suvlasništvu više fizičkih osoba. Uvidom u zapisnik broj: Z-10211/2015/95 od 3. prosinca 2015. sastavljen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je DK H upisan kao suvlasnik za površinu od 568 m[2] koju je njegov djed GK imao kao posjednik na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 568 m[2] , koja je potom bila i u ostavinskoj masi iza smrti oca tužitelja - DK, u istoj površini. Što se tiče dokumentacije koja prileži tužbi, a za koju tužitelj navodi da je temeljem iste stekao navodno pravo vlasništva na utuženim nekretninama za cijelo, ističe da iste nisu podobne za upis prava vlasništva na ime tužitelja za cijelo, niti da iz iste proizlazi da bi tužitelj ispunio pretpostavke koje se po zakonu traže za stjecanje prava vlasništva na državnoj imovini. Ističe da tužitelj nije dokazao niti jednim materijalnim dokazom da su njegovi pravni prednici bili u neprekinutom, mirnom i savjesnom posjedu citiranih čest. zem. k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u većim površinama u kojima su formirane nove čest. zem. [katastarska čestica] te 476 k. o. [katastarska općina], za vrijeme kako se to navodi u tužbi.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s rasprave održane povodom prigovora 18. veljače 2025., broj: Z-5489/2025, Z-5490/2025, Z-5491/2025, (Z-23138/2019), (Z- 26120/2019), (Z-26121/2019) (list spisa 6-9), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 10, 11, 13, 14,16, 19, 20, 35, 36), izvod iz katastarskog plana DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru (list spisa 12, 15, 17, 42-46), fotografije (list spisa 18, 21-34), uvjerenje DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa:

938-08/25-02/34, ur.broj: 541-24-4/3-25-3 od 17. veljače 2025. (list spisa 37-38), kopije snimke zraka (list spisa 39-41), izjava MK od 24. veljače 2025. ovjerene od strane javnog bilježnika Silvane Grdović iz Zadra, broj OV: 3109/25 (list spisa 51- 52), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/94 od 3. prosinca 2015. (list spisa 57-59), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/93 od 3. prosinca 2015. (list spisa 60-61), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/95 od 3. prosinca 2015. (list spisa 63-65), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. (list spisa 76-82), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 73-75), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: AK (list spisa 93), FK (list spisa 94-95), ZK (list spisa 95) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 96). Izvršen je uvid u pribavljen zapisnik Z- 10211/2015/94.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretnine oznaka kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo Republike Hrvatske u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetnih nekretnina upiše tužitelj za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika ( suvlasnika).

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo te suvlasnica predmetnih nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 12077/15384 dijela te kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 11468/12036 dijela, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Sporno je treba li ispraviti upise na predmetnim nekretninama koji su provedeni u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-10211/2015/94 (list spisa 57-59) razvidno je da nekretnina oznake 328, Smilovača, u naravi oranica, šuma, površine 15384 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 81240 m[2] s uknjiženim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo, dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 159925 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] s uknjiženim pravom vlasništva Republike Hrvatske za cijelo te dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 6107 m2 s uknjiženim pravom vlasništva CK za 8/48 dijela. Iz citiranog zapisnika proizlazi da je sudska komisija izvršila uvid u izvod iz popisa domaćinstva od 22. prosinca 1955. iz kojeg proizlazi da je GK pok. P upisan kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] površine 3307 m[2] , dok iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, posl.br. O-51/86 proizlazi da je u ostavinsku imovinu pok. DK činila i nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] te je njegovim nasljednikom proglašen sin HK za cijelo.

9. Iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-10211/2015/93 (list spisa 60-62) razvidno je da nekretnina oznake 476, Vlaka, u naravi maslinik, površine 4566 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 383817 m[2] s uknjiženim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo. Iz citiranog zapisnika proizlazi da je sudska komisija izvršila uvid u Izvod iz popisa domaćinstva od 22. prosinca 1955. iz kojeg proizlazi da je GK HK pok. P nije upisan kao posjednik predmetne nekretnine, dok da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. DK ne proizlazi da je u ostavinsku imovinu činila i predmetna nekretnina.

10. Iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-10211/2015/95 (list spisa 63-65) razvidno je da nekretnina oznake 334 Smilovača, u naravi šuma, površine 12036 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 4244 m[2] s uknjiženim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo, dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 159925 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] s uknjiženim pravom vlasništva Republike Hrvatske za cijelo te dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 568 m[2] s uknjiženim pravom vlasništva RK za 8/48 dijela. Iz citiranog zapisnika proizlazi da je sudska komisija izvršila uvid u izvod iz popisa domaćinstva od 22. prosinca 1955. iz kojeg proizlazi da je GK pok. P upisan kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] površine 568 m[2] , dok iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, O-51/86 proizlazi da je u ostavinsku imovinu pok. DK činila i nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] te je njegovim nasljednikom proglašen sin HK za cijelo.

11. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetne nekretnine identificirao kao 334 k. o. [katastarska općina], sa svh strana ograđena plotom, druga pokazana nekretnina predstavlja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ograđena s dvije strane plotom, sa južne strane gribljom, dok treće pokazana nekretnina predstavlja kat. čest. [katastarska čestica], u naravi maslinik, sa svih strana ograđena i to većim dijelom suhozidom te dalje žičanom ogradom, a manjim dijelom živicom.

11.1. Vještak mjerničke struke je sačinio skice sudskog očevida (list spisa 76-81) na kojima je žutom bojom označio predmetne nekretnine, a sačinjenim skicama je priložio ortofoto snimku iz 1968. iz kojih je razvidno da su utužene nekretnine u istim gabaritima tj. istog oblika.

11.2. Ovaj sud u cijelosti prihvaća izrađene skice lica mjesta jer su izrađene stručno i objektivno na temelju podataka prikupljenih tijekom uviđaja, a pritom uvažavajući činjenicu da nijedna od stranaka nije imala primjedbe na skice izmjere.

12. Svjedok JK je u iskazu (list spisa 93-94) naveo da su mu poznate sve tri nekretnine koje danas pripadaju tužitelju. Jednu nekretninu nazivaju "Solovka", danas je to "Vlaka", koja ima negdje između 4 000-5 000 m[2] , ograđena suhozidom kojeg pamti još dok je bio dijete. Ranije da se na toj nekretnini obrađivao vinograd, bila su stabla smokava, a danas se nalaze masline, pretpostavlja da ih je zasadio još djed DK, a tužiteljev otac. Još da je kao dijete s bakom K dolazio na ovaj teren, a ona bi tada obrađivala vinograd, brala smokve i slično. Naveo je da se ne sjeća djeda DK jer je umro prije njegovog rođenja. Po priči majke koja je sestra tužitelju zna da je ova nekretnina ranije pripadala djedu DK, a on da ju je stekao nasljeđivanjem svog oca GK. Zna također da je djed DK imao i brata PK, njega se sjeća pa tako zna da su njih dvojica braće mirno dijelila svu imovinu naslijeđenu iza pradjeda GK. Nikada nikakvih sporova nije bilo u odnosu na ovu nekretninu kao niti u odnosu na ostale dvije nekretnine. Ujedno nije bilo nikada sporova unutar njihove obitelji. U odnosu na druge dvije nekretnine naveo je da su naziva"Gornja Draga" i "Donja Draga", a nazivaju se još i "Smilovača". Također da je s bakom išao na ove dvije nekretnine još dok je bio dijete, da je baka dovodila ovce na ispašu. Obje nekretnine su se obrađivale, sjeća se da ih je obrađivala još baka K. Sijao se kukuruz, žito. Naveo je da je cijela površina bila obradiva, a šume nije bilo. Obje nekretnine su ograđene plotom. S ovim parcelama graniče nasljednici pokojnog ČK, nije čuo da bi ikad bilo spora u pogledu granica odnosno međa između njih. Na poseban upit je naveo da su poslije smrti bake D, nekretnine pripale ujaku HK. Majka da mu je pričala da su iza smrti djeda DK sve sestre uključujući i njegovu majku svoj nasljedni dio ustupile bratu HK. Pokojni djed DK i baka K su imali jednog sina, dakle ujaka HK i četiri kćeri: majku MK, OK, BK i UK. Tako da je ujak HK još za života bake D radio na ovim parcelama, a oni da su kao nećaci dolazili pomagati brati masline u "Solokvi".

13. Svjedok FK je u iskazu (list spisa 94-95) naveo da mu je poznata nekretnina naziva „ Solokva“ koja danas pripada tužitelju. Naveo je da je svaki dan prolazio pored ove nekretnine dok je išao u osnovnu školu. Tako da se još kao dijete sjeća da je ta parcela ograđena u zidovima, postojao je uzidani bunar. Viđao je Živkovu majku pokojnu K kako na ovoj parceli drži ovce i koze, viđao je i Živkovog oca pokojnog DK kako obrađuje vinograd, masline. Te masline koje se još sjeća kao dijete su bile jako stare i široke, a nalaze se blizu bunara. Naveo je da je poznavao i Jurinog brata ČK, da mu je poznato da su se DK i ČK podijelili i da je ova nekretnina pripala DK, a zatim HK. Poznato mu je da je DK ovu nekretninu stekao iza smrti pokojnoga GK, svoga oca. Danas ovu parcelu obrađuje HK i to na način da obrađuje masline, a čak da mu je i on jednom osobno pomagao pilati neka od stabala maslina, obrađivati, brati i slično. Druge dvije nekretnine su "Drage", točnije "Donja i Gornja Draga". Ove nekretnine su se više koristile kao pašnjak, za ispašu ovaca i koza. Bilo je i obradive površine, sijao se kukuruz, grah i slične poljoprivredne kulture. Ove nekretnine nisu ograđene suhozidom, ali su ograđene plotom i kamenjima. Točno su se znale granice, nikada to nije bilo sporno i nitko nikada nije smio svoje blago pustiti na tuđi teren. Da se znalo da je ovo teren od DK koji je to koristio sa suprugom K, a potom je pripao HK. Što se tiče ove dvije nekretnine "Drage" naveo je da je kao dijete također prolazio pored ovih nekretnina i sjeća se da je još s majkom i ocem odlazio u berbu prirodnih plodova, brali su "magunje" (plod planike), to je područje koje se nalazi u blizini ovih terena, to su više neke "divlje" površine, dok se u ovaj teren [adresa] nije smjelo ulaziti, to se znalo da je privatno vlasništvo.

14. Svjedok ZK je u iskazu (list spisa 95) naveo da su mu poznate sve tri parcele koje su danas vlasništvo HK. Jedna je "Solovka", na tom terenu se nalazi oko 150 stabala maslina, ranije da su postojale stare masline, vinograd i stabla smokve. Cijeli život pamti stare masline i vinograd i smokve, još za života pokojnoga djeda GK i pokojnog strica DK. Sjeća se pokojnog djeda GK koji je umro 1974. godine. Tako da sjeća da je djed GK još obrađivao vinograd i te stare masline. Djed GK je imao dvojicu sinova, strica DK i njegovog oca ČK. Njih dvojica su se podijelila iza smrti pok. GK negdje 80-ih godina prošloga stoljeća. Oko toga nije bilo spora. Ovaj teren je pripao stricu DK, on je nastavio obrađivati ovaj teren kao i djed GK, a nakon Jurine smrti i smrti njegove majke D teren je pripao HK. Ovaj teren je ograđen suhozidom od kada zna za sebe. Druga dva terena su "Draga jedan i Draga dva". Točno da zna o kojim terenima se radi jer graniči s Živkom. U podjeli je njegov otac dobio dio "Drage", a dio "Drage" je pripao stricu DK. Obje nekretnine su ograđene plotovima, ali među njima nikada nije bilo spora u pogledu granica. Njihovi očevi su se podijelili i točno su se znale međe. "Drage" su u naravi bile pašnjak i oranice, ranije se obrađivalo i napasala stoka. Zemlju je obrađivao još djed GK, a nakon podjele ove parcele je nastavio obrađivati stric DK, a poslije HK. Danas se općenito tereni slabije obrađuju, ali HK danas redovno održava oba terena i nitko mu nikada nije smetao u tome.

15. Tužitelj HK je u stranačkom iskazu (list spisa 96) naveo da je sve tri nekretnine stekao nasljeđivanjem pokojnoga oca DK, a on od djeda GK. Još je kao dijete od devet godina, sa pokojnim djedom GK odlazio na teren "Solokva" na kojem terenu su se nalazile masline, vinograd i smokve. Djed ih je obrađivao, kao i otac. Otac DK je nastradao 1963. godine, a umro 1980. Stric ČK i otac DK su točno 1979. godine dijelili imovinu naslijeđene iza smrti oca GK, koji je umro 1974. godine. Do tada su živjeli u zajednici. Sve ove tri nekretnine su tom podjelom pripale u vlasništvo oca DK, a nasljeđivanjem oca DK su njemu pripale što mu nikada nitko nije sporio. Danas se na "Solokvi" nalaze masline koje je posadio. "Solokva" je otkad pamti ograđena suhozidom, a ima nešto i žice i metalna vrata. Na jednak način da je stekao i druge dvije nekretnine u "Dragama", jedna je površine od otprilike 15 000 kvadrata, a druga oko 12 000 kvadrata. Još djed pok. GK je sijao žito, sadio krumpire, napasalo se blago, ovce, koze, djed je imao i volove s kojima je obrađivao ovu zemlju, kao i ostale površine koje je imao u svom vlasništvu. Obje su ograđene plotom, granice nikada nisu bile spore jer graniči sa ZK, koji je potvrdio da nikada sporova nije bilo, kao što je potvrdio da je riješio svoje vlasništvo. Zaključno je naveo da su na sve tri parcele majka K i on držali ovce i koze, majka da je umrla 2016. i do 2015. je sve tri parcele zajedno s njim koristila za ispašu ovaca i koza.

16. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnim nekretninama.

17. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

17.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

17.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

18. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

19. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

20. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

21. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

22. U okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano su vjerovali da su vlasnici predmetnih nekretnina jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).

23. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: AK (rođen 1984.), FK ( rođen 1957.) i ZK ( rođen 1959.) koji su o svim odlučnim činjenicama iskazivali u bitnom identično i suglasno slijedom čega je sud iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim. Analizom iskaza, po ocjeni ovog suda saslušani svjedoci imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetnih nekretnina koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su sva trojica svjedoka mještani Raštana ( gdje su rođeni i žive cijeli život) male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani, da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, pritom cijeneći činjenicu da je svjedok ZK vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] ( što proizlazi iz priloženog zk. izvatka broj 950 i 2483) koje graniče s utuženom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na okolnost podjele nekretnina iza pok. DK, iskazivao je svjedok ĆK, sin tužiteljeve sestre MK. Posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i dokumentacijom koja prileži spisu.

23.1. Pa su tako saslušani svjedoci iskazali da je riječ o nekretninama lokalnog naziva „ Vlaka“ – „Solokva“ te „Gornja i Donja Dubrava“ koje je tužitelj stekao od pok. oca DK, a on od svog oca pok. GK i u diobi s bratom ŠK. Suglasno su naveli da se „ Vlaka“, ograđena sa svih strana, koristila za obrađivanje ranije vinograda i maslina koja stabla maslina i danas obrađuje upravo tužitelj, dok je svjedok FK dodatno istaknuo da je pomagao tužitelju u obrađivanju maslina na ovom terenu. Naveli su da druge dvije utužene nekretnine predstavljaju pašnjake koje su se pretežno koristile za ispašu blaga, dijelom za obrađivanje sijanjem žita i pšenice. Suglasno su naveli da nikad nisu čuli za sporove u pogledu predmetnih nekretnina niti da bi tužitelja i ranije njegove prednike ometao u posjedovanju istih.

24. Nadalje, iako je tužitelj u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisan kao suvlasnikom utuženih nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] za 3307/15384 dijela i kat. čest. [katastarska čestica] za 568/2036 dijela s obzirom na upis tužiteljeva djeda GK prema Izvodu domaćinstva od 1955. godina, ovaj sud smatra da je tužitelj putem pravnih prednika posjedovao cijelu površinu utuženih nekretnina, što potvrđuju svjedoci prvenstveno ZK, međaš predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodeći da granice među njima nikad nisu bile sporne, a koji u neposrednoj blizini utužene nekretnine 334 k. o. [katastarska općina] ima i svoju nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodeći da je iste posjedovao njihov djed GK, iza kojeg su se nekretnine dijelile na tužiteljevog oca DK i njegovog oca ČK. Sud je u ovom kontekstu cijenio i iskaz saslušanog svjedoka FK koji je iskazivao kako svoja neposredna saznanja crpi još kao dijete u osnovnoj školi ( što bi odgovaralo početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća) detaljno opisujući da je na utuženim nekretninama viđao tužiteljevog oca pok. DK i majku K, da je nekretnina „Solokva“ ograđena „ u zidovima“, a druge dvije plotom i kamenjima, a koje stanje je sud neposredno opažao na licu mjesta. Nadalje, nije sporno da prednik tužitelja pok. GK nije evidentiran kao posjednik utužene nekretnine 476 k. o. [katastarska općina] ( kako to proizlazi iz zapisnika broj Z-10211/2015/93 na listu spisa 60-62). Međutim, iz izvedenih dokaza proizlazi da utužena nekretnina predstavlja maslinik ( također upisana u zemljišnoj knjizi kao maslinik), što odgovara današnjim stanjem na terenu, ograđena sa svih strana suhozidom žičanom ogradom ( manjim dijelom živicom) koje masline je još obrađivao pok. GK kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka. Konačno, iz sačinjenih skica sudskog očevida vještaka geodetske struke s uklopom predmeta spora u DOF 1968 proizlazi da su predmetne nekretnine istog oblika odnosno u istim gabaritima, kao i danas.

25. Slijedom svih naprijed izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, sud je utvrdio da su predmetne nekretnine u cijelosti uživane po predniku tužitelja, nekretnine je koristio još djed tužitelja pok. GK, na način da ih je koristio za dijelom za obrađivanjem, dijelom za ispašu blaga, potom je predmetne nekretnine nastavio posjedovati tužiteljev otac pok. DK, a potom nasljeđivanjem svog oca nekretnine je nastavio posjedovati upravo tužitelj, a kojeg nitko nikada nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina. Po stavu ovog suda tužitelj je stekao pravo vlasništva dosjelošću u smislu odredbe članka 159. ZVDSP-a jer se tužitelj osobno i posredstvom svojih pravnih prednika nalazi u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina preko četrdeset godina, a koji rok je protekao otkad je još prednik tužitelja pok. GK stupio u posjed predmetnih nekretnina cijeneći personalne i materijalne dokaze koje prileže spisu najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i to najranije od tužiteljevog djeda pok. GK te su se iste dalje prenosile unutar obitelji sve do tužitelja.

26. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev u cijelosti, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

27. S obzirom da je prihvaćen prvi istaknuti tužbeni zahtjev, sud nije odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu.

28. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.

28.1. Tužitelju je prema vrijednosti predmeta spora ( 600,00 EUR ) priznat trošak sastava tužbe- 50 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od: 7. listopada 2025., 26. studenog 2025. ( uviđaj na licu mjesta) i 15. travnja 2026. - od po 50 bodova. Dakle, tužitelju je priznato ukupno 200 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 400,00 EUR, a uvećano za PDV od 25 % iznosi 500,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR. Slijedom čega, tužitelju je priznat ukupni trošak parničnog postupka u iznosu od 1.050,00 EUR. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

Biograd na Moru, 13. svibnja 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćniku PK, odvjetniku u [adresa]

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel ( na broj P-DO-31/2025).