Poslovni broj R1-114/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br. 2

21000 Makarska

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj po sutkinji Mariji Kadić Brstilo, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ad.1. PF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Julianu Dropuliću, odvjetniku u Pločama, ad.2. ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te ad.3. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protustranaka ad.1. KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2. RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po Ninoslavu Jagaru, odvjetniku iz odvjetničkog društva Jagar & Grebenar iz Zagreba, Masarykova 5, u izvanparničnom postupku radi osnivanja nužnog prolaza, dana 13. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog predlagatelja od 26. studenog 2024. radi osnivanja nužnog prolaza.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je dana 25. kolovoza 2021. ponio ovom sudu prijedlog za osnivanje nužnog prolaza kao služnost prava prolaza na teret k. č. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, a u korist k. č. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine.

2. U podnesku od 20. listopada 2021. protustranke su istaknule pomanjkanje pravnog interesa te aktivne legitimacije na strani predlagatelja. Navode da nije sporno da su protustranke suvlasnici kč. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u Z. U. [broj ZK uloška]. Također da nije sporno da je predlagatelj suvlasnik nekretnine kč. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] i to u suvlasničkom udjelu od ½ dijela, dok su ostali zemljišnoknjižni suvlasnici ZF i MF, svaki u ¼ dijela prava vlasništva. Imajući u vidu kako prijedlogom za osnivanje nužnog prolaza nisu obuhvaćeni svi zemljišnoknjižni vlasnici, protustranke da predlažu da se prijedlog odbaci.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1-79/2021 od 3. siječnja 2022. odbačen je prijedlog predlagatelja radi osnivanja nužnog prolaza kao služnost prava prolaza na teret k. č. [katastarska čestica] zgr Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, a u korist k. č. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine.

4. Rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-202/2022-3 od 21. kolovoza 2024. prihvaćena je žalba predlagatelja kao osnovana te je ukinuto rješenje ovog suda poslovni broj R1-79/2021 od 3. siječnja 2022.

5. Nadalje, Rješenjem ovog suda poslovni broj R1-114/2024 od 25. listopada 2024. vraćen je predlagatelju prijedlog od 25. kolovoza 2021. radi dopune istog, te je predlagatelj dostavio ovom sudu podnesak dana 26. studenog 2024. u kojem je na aktivnoj strani pored predlagatelja ad.1. PF, naznačio predlagateljicu ad.2. ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te predlagatelja ad.3. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

6. Odredbom članka 191. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je nužni prolaz služnost puta, dok je stavkom 2. propisano da se na nužni prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnog prolaza nije što drugo propisano.

7. Odredbom članka 186. stavak 4. ZV propisano je da, kada je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine, a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti.

8. Služnost, njeno izvršavanje ili neizvršavanje slijedi nekretninu, a ne vlasnika nekretnine. U pravnoj teoriji stvarne služnosti smatraju se nedjeljivim pravom, one terete cijelu nekretninu. Prema tome, nedjeljiva je i obveza da se u nečiju korist osnuje služnost puta jer se služnost ne može osnovati na dijelove.

9. U konkretnom slučaju predlagatelj svojim prijedlogom traži osnivanje nužnog prolaza kao služnost prava prolaza na teret k. č. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, a u korist k. č. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine , pri čemu su u ovakovom postupku svi suvlasnici, kako na aktivnoj, tako i na pasivnoj strani, jedinstveni i nužni suparničari u smislu članka 201. ZPP-a te se ovakav spor može riješiti samo na jednak način prema svim suvlasnicima kao jedinstvenim suparničarima jer tek svi oni zajedno čine jednu parničnu stranku. Naime, u sporu za utvrđenje postojanja stvarne služnosti (služnost puta), radi se o pravu koje je nedjeljivo na aktivnoj i pasivnoj strani jer se služnost ne može osnovati na idealnom dijelu određene nekretnine niti u korist idealnog dijela druge nekretnine.

10. U odnosu na prigovor predlagatelja da je povlasna nekretnina, iako upisana kao suvlasništvo predlagatelja i trećih osoba u naravi fizički podijeljenja između predlagatelja i trećih osoba, i to na način da je zapadni dio dvojne obiteljske kuće u vlasništvu predlagatelja, a istočni dio u vlasništvu trećih osoba, tj. ostalih suvlasnika, s tim da istočni dio obiteljske kuće ima direktan pristup s javne ceste te da isti zapravo nemaju interesa sudjelovati u ovom postupku, za navesti da iz zemljišnoknjižnog izvatka za k. č. [katastarska čestica] ZU. 8718 ( ranije 952) k. o. [katastarska općina] proizlazi da su kao suvlasnici upisani ZF i MF, svaki u ¼ dijela prava vlasništva te PF za 1//2 prava vlasništva. Predlagatelj nije ničim osporio, niti je dostavio drugi dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je suvlasnička zajednica između navedenih suvlasnika prestala.

11. Nadalje, odredbom članka 201. ZPP-a propisano je ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

12. Odredbom članka 146. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) propisano je da su tužitelj ili njegov zakonski zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, ukoliko tužitelj nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužni već prigodom podnošenja tužbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, a ukoliko tako ne postupe sud će odbaciti tužbu. Navedena odredba se primjenjuje i u konkretnom predmetu temeljem pravnog pravila paragrafa 21. st. 1. ZSVP-a.

13. Dakle, kako prilikom podnošenja podneska od 26. studenog 2024. nije dostavljena punomoć za predlagatelje ad.2. i ad.3., odnosno isti nisu imenovali punomoćnika za primanje pismena u RH, prijedlog je, temeljem odredbe čl. 146. st. 1. ZPP-a, trebalo odbaciti i riješiti kao u izreci.

U Makarskoj, 13. svibnja 2026.

Sutkinja

Marija Kadić Brstilo

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na Županijski sud u Splitu preko ovog suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka.

DNA:

1. Pun. predlagatelja

2. Pun. predloženika,

3. U spis.