REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Garešnici

Garešnica, V. Nazora 22

Psp-35/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, po sutkinji toga suda Dajani Gabud Jandoš kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. iz Garešnice, protiv tuženika ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po odvjetnici Aniti Marković iz Bjelovara, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 13. travnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika i tuženika, na ročištu za objavu i uručenje odluke dana 13. svibnja 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se zahtjev tužitelja kao osnovan, a koji glasi:

“Utvrđuje se da je tuženik ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja RH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica] – ORANICA OGRADA sa 865 čhv, na način da je dana 13. studenog 2024. godine ušao u posjed navedene čestice u površni od 963 m2, na način da je po istoj čestici postavio 15 stupova označenih na skici lica mjesta u nalazu i mišljenju vještaka Alena Loncmana sa brojevima 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15 i 16 te se tuženiku zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili sličan način, te mu se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da makne stupove označene na skici lica mjesta u nalazu i mišljenju vještaka Alena Loncmana sa brojevima 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15 i 16, sve to u roku od 8 dana. "

II. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.428,09 €, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. U pravnoj stvari pobliže navedenoj u uvodnom dijelu ove odluke dana 12.12.2024. podnesena je tužba radi smetanja posjeda.

2. U tužbi se navodi, da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane kod Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Garešnica, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. 330/3

– ORANICA OGRADA sa 865 čhv, dok HH iz [adresa], dolazi upisana kao vlasnik na susjednoj nekretnini, upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Garešnica, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] – ORANICA OGRADA sa 1106 čhv. Obilazeći svoje nekretnine tužitelj je dana 13. studenog 2024. godine zatekao tuženika, oca HH, kako je ušao u posjed navedene čestice i postavio šest ili više drvenih stupaca, i to u širini od 5 metara i dužini od 120 metara. Gore opisanom radnjom tuženik je smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom i poštenom posjedu. Člankom 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Člankom 22. istog Zakona propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Kako je tuženik na naprijed opisani način smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnina, to tužitelj podnosi predmetnu tužbu time da je po provedenom očevidu na licu mjesta i nakon dostave nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, sa istim uskladio tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci ove odluke.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode tužitelja iz tužbe. Osporava da bi prešao na posjed tužitelja. Okrugle stupove od agacije je postavio na među točno po uživanju nekretnina kako su još uživali njihovi preci od 1920. Još 1920. braća ŽH su usmeno dogovorili da desni susjed ŽH gdje njegova čkbr. [katastarska čestica] završava kod čestice 331 u vlasništvu CH može koristiti samo ulaz preko čestice 330/4 NH, zvanog R kbr. 21 za izlaz na poljski put. Također u prilog tomu govori i osnovana služnost prolaska kolima preko kčbr. [katastarska čestica] za korist čkbr. [katastarska čestica], što više nema smisla, jer tužitelj sada pristup svojoj nekretnini ima kroz dvorište. Tužitelj ŠH, je četvrti vlasnik predmetne nekretnine koji ne nosi prezime NH, a ist i je postao nasljednikom predmetne nekretnine krajem 2024. i nije se bunio dok je tuženik postavljao ogradu, nego ga skrivečki fotografirao i krenuo sa tužbom.

4. U postupku izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u dokumentaciju : Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina], Izvod iz katastarskog plana, fotografije dostavljene uz tužbu (list 3-15), ispis mape s geoportala, fotografije dostavljene uz odgovor na tužbu, nacrt iz katastra iz 1953. (list 32 -44). Pročitani su iskazi dani na očevidu održanom 29.10.2025. stranaka, te svjedoka VH, ĐH, RHĐ, LH, HH i OH (list 83-86). Izvršen je uvid i pročitan nalaz i mišljenje geodete Alena Loncman (list 90-99).

5. Temeljem provedenih dokaza i njima utvrđenog činjeničnog stanja odlučeno je kao u izreci ove odluke.

6. Sukladno članku 21. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Predmetna tužba je podnesena pravovremeno, jer je podnesena 12.12.2024., a odnosi se na radnje obuhvaćene tužbom kao čin smetanja posjeda na dan 13.11.2024., kada je tužitelj zatekao tuženika da postavlja drvene stupce.

7. Tužitelj je u predmetnom postupku bio dužan dokazati da se u vrijeme poduzimanja radnji po tuženiku za koje tvrdi da predstavljaju čin smetanja, nalazio u posljednjem stanju posjeda površine za koju tuži i da ga je u tom posljednjem stanju posjeda samovlasno smetao upravo tuženik sa radnjama koje se navode u tužbi i tužbenom zahtjevu kao činovi smetanja, a sve ovo u smislu članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

8. Tuženik je prvotno u odgovoru na tužbu naveo, da je postavljao okrugle stupce od agacije, ali je osporavao da bi tom prilikom ušao u posjed tužitelja, već navodi da ih je postavljao po međi. Na očevidu održanom 29.10.2024. kada se u prisutnosti stranaka obišla sporna površina te je tužitelj na licu mjesta pokazao sporne stupce, tuženik je izjavio da on na spornoj površini nije ništa poduzimao niti ju obrađivao , jer je on u mirovini od 2022.godine, a vlasnica predmetne nekretnine je njegova kćer HH. Tužitelj je izjavio, da je polovinom 11. mjeseca 2024. vidio upravo tuženika kako postavlja predmetne stupce, a isti je tada bio sam, te da na mjestu gdje je tuženik postavio drvene stupce, od ranije nisu postojali ostaci starih drvenih stupaca, te da je on svoju nekretninu obrađivao i u dijelu koji se proteže preko dijela gdje se sada nalaze sporni stupci prema nekretnini tuženika, sve do dijela kako idu kolotrazi, kojim putem je sa traktorom prolazio za obradu svoje zemlje unazad 50 godina. Od kako su postavljeni sporni stupci on više ne može prolaziti tuda. Svjedok KH, sin tužitelja također je osobno vidio tuženika da postavlja sporne stupce, te iskazao da na mjestu gdje su postavljeni stupci, nije bilo od ranije starih stupaca ili njihovih ostataka. Potvrdio je iskaz tužitelja oko uživanja njegove nekretnine prema susjednoj nekretnini čkbr. [katastarska čestica]. Svjedokinja ĐH, supruga tuženika iskazala je , da ne zna tko je postavljao sporne stupce, no izričito je izjavila da to nije bio tuženik. Izjavila je da je vlasnica čkbr. [katastarska čestica] njena kćer HH unazad 7 godina, a da tužitelj nije obrađivao svoju nekretninu dalje od mjesta gdje su postavljeni sporni stupci. Svjedokinja RHĐ ne zna kada i tko je postavljao sporne stupce, a put koji postoji (poljski) pripada nekretnini njene sestre HH. Spornim dijelom nije prolazila već više od 2 godine. Svjedok IH također nije imao saznanja oko toga tko je i kada postavio sporne stupce, niti je imao saznanja o tome do kuda je koja od stranaka uživala svoju nekretninu u spornom dijelu. Svjedokinja HH, kćer tuženika i vlasnica predmetne čkbr. [katastarska čestica] izjavila je , da nema saznanja o tome tko je i kada postavio sporne stupce, za koje je saznala tek u subotu prije očevida, jer živi u [adresa] i ima malu bebu, pa nije dugo dolazila na predmetnu nekretninu, time da na nekretnini koja se nalazi iznad predmetne postoji kuća u kojoj žive njeni roditelji. Izjavila je da je njezin otac (tuženik) koristio i kosi površinu koja je prilikom očevida bila vidljiva kao poljski put sa kolotrazima, a da je do toga puta nekada ranije bio još jedan put prema nekretnini tužitelja kojim je prolazio susjed tužitelj , a taj put se protezao otprilike gdje su postavljeni stupci. Svjedok SH, tuženikov zet, ne zna tko je niti kada postavio stupce, a za iste je saznao tek kada mu je tuženik pokazao tužbu. Prvi puta ih je vidio, kada je dva tjedana prije održanog ročišta tuženiku vozio drva, dok je prethodno zadnji puta bio prošle godine u vrijeme kada su trešnje bile zrele. Vidio je tužitelja da obrađuje svoju zemlju, ali ga nije vidio na spornom dijelu, dok površinu po kojoj su kolotrazi kosi i održava tuženik.

9. Na skici lica mjesta sačinjenoj po geodetskom vještaku Alenu Loncman (list 92) prikazani su zatečeni sporni stupci koji se na terenu nastavljaju na žičanu ogradu i u blagoj su zakrivljenoj liniji, a prema kopiji katastarskog plana padaju na predmetnu čkbr. [katastarska čestica], osim stupca broj 1 koji pripada čkbr. [katastarska čestica].

10. Ocjenom izvedenih dokaza, sud prihvaća vjerodostojnim iskaz tužitelja i svjedoka BH, da su vidjeli tuženika da postavlja predmetne sporne stupce. Naime, i sam tuženik je odgovoru na tužbu prvo naveo, da je postavljao drvene stupce, no onda je na očevidu izjavio da on ne obrađuje spornu površinu i da na istoj nije ništa poduzimao, jer se od 2022. nalazi u mirovini, iako iz iskaza članova njegove obitelji saslušanih kao svjedoka (ĐH, HH, SH) proizlazi da tuženik obrađuje čkbr. [katastarska čestica] (tako npr. ĐH iskazuje " Do predmetnih stupaca mi smo suprug i ja, a sada i naša kćer HH, obrađivali susjednu nekretninu..") Sud nije poklonio vjeru iskazu svjedokinje ĐH u dijelu da njen suprug-tuženi nije postavljao sporne stupce, obzirom je njen iskaz proturječan sam sebi kada kaže da ne zna tko je postavljao stupce, no izričito zna da to nije bio tuženik, osobito kada se ima u vidu da sa tuženikom živi kući koja se nalazi malo više u odnosu na sporni dio nekretnine, a ovo pak dovodeći u svezu sa iskazom tužitelja i svjedoka BH, koji su vidjeli upravo tuženika da postavlja stupce. Dakle, sud cijeni utvrđenim da je tuženik postavio sporne drvene stupce. Ocjenom iskaza tužitelja i svjedoka BH u pogledu posjedovanja površine na koju su postavljeni stupci po tuženiku (iskazuju da je tužitelj bio u posjedu te površine), te dovodeći ih u svezu sa iskazom saslušanih svjedoka ĐH, RHĐ, HH i OH iz kojih proizlazi, da je tuženik kosio i održavao površinu na kojoj su bili kolotrazi, a koja se nalazi do dijela gdje su postavljeni stupci, sud cijeni utvrđenim, da je tužitelj u vrijeme postavljanja stupaca po tuženom bio u posjedu dijela gdje su postavljeni stupci po tuženom. Iz dijela iskaza svjedokinje HH proizlazi, da je do puta koji danas postoji (površina na kojoj su kolotrazi) postojao ranije put prema nekretnini tužitelja, a njime je prolazio susjed tužitelj, a taj put se protezao otprilike gdje su postavljeni stupci.

11. Dakle, kako je tužitelj dokazao da se nalazio u posljednjem mirnom posjedu sporne površine i da je tuženik na istu postavio sporne drvene stupce bez njegova odobrenja, to je njegov zahtjev osnovan u smislu čl. 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa je sud usvojio sve kako je pobliže navedeno u toč. I. izreke ove odluke.

12. Obzirom je tužitelj uspio u predmetnoj parnici i zatražio naknadu parničnih troškova, ima pravo na njihovu naknadu temeljem članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. Zakona o parničnom postupku. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u nastavku OT) opravdan parnični trošak tuženika čini jednokratna nagrada njegovu punomoćniku odvjetniku za zastupanje po Tbr. 7. toč. 2. OT, u iznosu od 500,00 € (uključuje 4 radnje) te još po 100,00 € za svaku od daljnjih poduzetih radnji, a koje se odnose na: zastupanje na ročištu od 13.04.2026., te za sastav obrazloženog podneska od 19.01.2026. Na priznate nagrade obračunati PDV iznosi 175,00 €. Trošak geodetskog vještačenja i očevida iznosio je 500,00 €, a predujmio ga je tužitelj, te isti ulazi u njegov opravdan parnični trošak. Sudska pristojba na tužbu iznosi 26,55 €, te isto toliko i na odluku 26,55 €. Dakle, ukupan trošak tužitelja iznosi 1.428,09 €, a isti mu je dužan naknaditi tuženik, sve kako je odlučeno u toč. II . izreke.

U Garešnici, 13. svibnja 2026. godine

S U T K I N J A :

Dajana Gabud Jandoš

P O U K A : Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od uručenja istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka na Županijski sud.

RJEŠENJE SE DOSTAVLJA:

1. Odvjetnik Tihomir Volić, Garešnica

2. Odvjetnica Anita Marković, Bjelovar