REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-1529/2022-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Vildane Jarak, u pravnoj stvari tužiteljice HUE, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupane po punomoćniku Hrvoju Butkoviću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24.ožujka 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 13. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Tužena REPUBLIKA HRVATSKA OIB:52634238587 dužna je tužiteljici HUE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike u isplačenoj zaštićenoj najamnini po ugovoru o najmu stana sa HU i neostvarene ekonomske odnosno slobodno ugovorene najamnine, isplatiti iznos od 7.549,20 EURA (56.880 kuna) sa zakonskim zateznima kamatama po stopi propisanoj člankom 29 st. 2 ZOO-a, koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem godištu za 3 postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope, koju je Evropska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja , koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, do namirenja ovrhovoditelja, u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, a koje kamate teku na :

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.1.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.2.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.3.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (158,00 kn) od 1.4.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.5.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.6.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.7.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1.580,00 kn) od 1.8.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.9.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.10.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.11. 2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn ) od 1.12.2018. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.1.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.2.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.3.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.4.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.5.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.6.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.7.2019. p do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.8.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.9.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.10.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA(1580,00 kn) od 1.11.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.12.2019. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.1.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.2.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.3.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.4.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.5.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.6.2020. p do isplate,

- iznos od 209,70 EURA 81580,00 kn) od 1.7.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.8.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (158'0,00 kn) od 1.9.2020. p do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.10.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.11.2020. pa do isplate,

- iznos od 209,70 EURA (1580,00 kn) od 1.12.2020. pa do isplate.

Republika Hrvatska dužna je tužiteljici HUE iz [adresa] naknaditi trošak postupka, s pripadajućom kamatom od dana presuđenja do isplate.“

II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.600,00 eur sa zateznim kamatama od 13.svibnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnine - jednosobnog stana u podrumu površine 23,50 m2, upisane u PU broj 2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji stan je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine oznake z.k. čbr. [katastarska čestica] - kuća i dvorište u [adresa], površine 264 m2. Navodi da su najmodavac i HU, iz [adresa] kao najmoprimac, u odnosu na presudu ovog suda koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sklopili Ugovor o najmu sa zaštićenom najamninom a koji je sklopljen između ĐU, iz [adresa], pravnog prednika tužiteljice i HU i koji zamjenjuje presudu ovog suda poslovni broj Ps-317/08. Navodi da tržišna cijena za stan koji je predmet ovog spora iznosi 1.645,00 kn mjesečno, a kako je na ime najamnine mjesečno dosuđen iznos od 62,09 kn, vidljiva je razlika najamnine od 1.580,00 kn mjesečno. Nadalje navodi da nije u mogućnosti koristiti stan, niti u njemu živjeti, a prema Zakonu o najmu stanova ograničen je i u odnosu na razloge za otkaz ugovora o najmu. Tužiteljica ističe kako je tuženica povrijedila vlasnička prava tužiteljici zajamčena člankom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer ne postoji ravnoteža između interesa tužiteljice kao vlasnika stana i općeg interesa zaštite prava zaštićenih najmoprimaca. Tužiteljica potražuje razliku najamnine u iznosu od 7.549,20 eur. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu troškova parničnog postupaka.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev, osporava aktivnu legitimaciju, osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženica predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev te zahtjeva naknadu troškova parničnog postupka.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 06.12.2011., Ugovor o kupoprodaji od 01.02.2002. i dodatak Ugovoru o kupoprodaji od 06.12.2011., Ugovor o darovanju od 06.12.2011., izvadak iz zemljišnih knjiga , presudu ovog suda poslovni broj Ps-317/08 od 23.03.2010., zahtjev za mirno rješenje spora, te je saslušana tužiteljica.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88105, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22, 155/23 dalje: ZPP), ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev neosnovanim.

5. Između stranaka sporna je aktivna legitimacija, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

6. Sud je u bitnom utvrdio:

- da je presudom ovog suda poslovni broj Ps-317/08 od 23. ožujka 2010. godine nadomješten Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom između VU iz [adresa], kao najmodavca i HU iz [adresa] kao zaštićenog najmoprimca.

- da je VU prodao stan AU - jednosobni stan s nusprostorijama u podrumu desno površine 26,30 m2 za iznos od 6.000,00 EUR kunske protuvrijednosti, te su stranke ugovorom u članku 2. utvrdile da je stan neuseljiv (Ugovor o kupoprodaji od 01.02.2002. godine)

-da je AU darovao stan IU, te su stranke utvrdile člankom 3. Ugovora o darovanju da je obdarenik IU ĐU nalazi u posjedu stana.

7. Tuženica ističe kako tužiteljici ne pripada naknada iz razloga jer je pravni prednik tužiteljice stekao nekretninu kupoprodajom, dakle u trenutku stjecanja prava vlasništva tužiteljica je znala da je nekretnina neuseljiva, te je pravni prednik tužiteljice i pristao na takvo ograničenje vlasništva. Tuženica ističe kao je člankom 3. Ugovora o darovanju navedeno da je obdarenik ĐU u posjedu darovane nekretnine, a ugovor o darovanju nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta što bi značilo da je ugovor o darovanju ništetan. Osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice obzirom na ništetnost Ugovora o darovanju.

8. Osnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije.

9. Odredbom čl. 482. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO – “Narodne novine” 35/05, 41/08 i 125/11) propisano je da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku , dok ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, a što proizlazi i iz odredbe čl.53. stav. 1. toč. 2. Zakona o javnom bilježništvu (dalje: ZJB - „Narodne novine“ broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09) prema kojoj je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed obdarenika.

10. Sud smatra da, uslijed činjenice da ni darovatelj OU ni obdarenik ĐU pa niti tužiteljica predmetni stan nisu nikada imali u neposrednom posjedu, a što potvrđuju i odnosni ugovorni uglavci u ugovor o kupoprodaji i ugovoru o darovanju kojima je navedeno da je predmetni stan neuseljiv, a potvrđuje i činjenica što je predmetni stan u neposrednom posjedu zaštićene najmoprimke HU, je evidentno da je ugovor kojeg su dana 6.12.2011. sklopili OU i ĐU - ugovor o darovanju bez prave predaje darovane nekretnine. Imajući u vidu ranije citirane odredbe čl. 482.stav.2. ZOO i čl. 53.stav.1. ZJB koji propisuju da je uvjet pravne valjanosti Ugovora o darovanju bez prave predaje stvari u neposredan posjed obdarenika - forma javnobilježničkog akta, kao i sam sadržaj predmetnog ugovora o darovanju i utvrđenu činjenicu da u predmetnom stanu na temelju ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom stanuje HU kao najmoprimka i da predmetni ugovor o darovanju nije sastavljen u obliku javnobilježničkog akta propisanom čl. 53. stav. 1. ZJB jer su na istome tek izvršene ovjere potpisa ugovornih stranaka i da stoga ne zadovoljava propisanoj formi da je sačinjen kao javnobilježnički akt, to je evidentno da je isti protivan zakonu zbog čega je ništav osnovom odredbe čl. 290. stav. 1. ZOO i čl.322.stav.1. istog. Naime, nedostatak propisane forme ne može nadomjestiti uknjižba prava vlasništva u zemljišne knjige. Posljedično primjeni naprijed citiranih zakonskih odredbi predmetni Ugovor o darovanju ne proizvodi pravni učinak zbog čega ni tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništvo predmetnog stana pa niti nasljeđivanjem obzirom da njezin pokojni prednik vlasništvo istog nije mogao steći na osnovu ništetnog pravnog posla. Stoga ni tužiteljica ne može osnovano zahtijevati od tužene naknadu štete u vidu izgubljene zarade koju bi trpjela da je vlasnik predmetnog stana. Posebno valja naglasiti da pojam prave predaje podrazumijeva standard realne predaja stvari u neposredni posjed stjecatelja, a nije dovoljan tek tradicija na osnovu očitovanja odnosne volje (istovjetno stajalište izraženo je u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao npr.Rev-1182/14-2 od 30.8.2017., Rev-459/2020-4 od 5.5.2020. ).

11. Imajući u vidu da je tužiteljica vlasništvo predmetnog stana stekla na osnovu zakona – nasljeđivanjem svog pokojnog oca, da prema odredbi čl.5.stav.2. Zakona o nasljeđivanju (dalje: ZN – "Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) ostaviteljevom smrću njegova ostavina prelazi na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo, te da se prema stav.3. iste odredbe – ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu, da pokojni prednik predmetni stan nije mogao steći na osnovu ništetnog ugovora, jer ništetnost nastupa po samom zakonu(ex lege) i da djeluje ex tunc tj. od samog trenutka sklapanja pravnog posla, to je evidentno da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo stana kojeg niti njezin prednik u času svoje smrti nije bio vlasnikom. Slijedom toga tužiteljici nedostaje valjana pravna osnova za utuženje predmetne tražbine.

12. Valja navesti da je tuženik osporavao i visinu tužbenog zahtjeva, te da tužiteljica nije predložila adekvatne dokaze u smislu dokazivanja osnovanosti visine tužbenog zahtjeva. Iz navedenih razloga valjalo je odbiti tužbeni zahtjev.

13. Odluka o troškovima temelji se na odredbama čl. 151., čl. 154. st 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13, 89/14, 70,19, 80,22,114/22, 155/23 dalje: ZPP).Trošak tuženika odnosi se na sastav odgovora na tužbu, podnesaka od 1.2.2023. i 29.12.2023. po 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 155/23, dalje: OT), za zastupanje na ročištima 21.9.2022., 12.1.2023., 4.12.2023., 30.9.2024., 24.3.2026. po 100 bodova (Tbr. 9. t. 1. OT) što ukupno iznosi 800 bodova što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eur iznosi 1.600,00 eur. Odluka o zateznima kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl.151.st.3. ZPP.

U Zagrebu, 13. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka presude, putem ovog suda u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu 121,94 eur

2. tuženiku po ODO