Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Pp-1275/2026-8

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Prekršajni odjel

    Ulica Stjepana Radića 81, Šibenik

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Jeleni Ćurković, uz sudjelovanje zapisničara Vice Žurića, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OĐ, pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga PU Šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten klasa: 211-07/26-5/10691, ur.br.: 511-13-07-26-1 od 29. travnja 2026., zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 36/2024), nakon provedenog žurnog postupka, 13. svibnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Na temelju odredbe čl. 182. toč. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

    okrivljenik: CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca DĐ i majke LĐ, O rođen **.**.1990., u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa] **.**.1944. 11, po zanimanju tehničar cestovnog prometa, zaposlen u tvrtki Elektroteam s mjesečnim primanjima oko 850,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan,

    o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

    da bi 18. travnja 2026. u 19,00 u Šibeniku, u Ulici 3. studenog 1944 broj 11, počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svojih roditelja, oca DĐ i majke LĐ, koje je kod njih izazvalo uznemirenost, na način da je u stanu u kojem okrivljenik živi sam, a roditelji su bili u posjeti, gurao namještaj po stanu i prevrtao ga, bacao razne osobne predmete i odjeću te razbio televizor, što je kod roditelja izazvalo uznemirenost. Roditelji su tada izašli iz stana i pozvali hitnu pomoć, a okrivljenik se nakon događaja udaljio u nepoznatom smjeru, te se vratio u stan u 10,00 sati. Budući da je pokazivao znakove duševnih smetnji, pozvana je Hitna pomoć te je isti uz uporabu sredstava prisile odveden na liječnički pregled u Opću bolnicu šibensko- kninske županije, gdje je i zadržan na liječenju do dana 29.travnja 2026. u 09,00 sati, kada je otpušten,

    čime da bi počinio prekršaj iz čl. 10. st.1. toč.3. kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 36/2024).

    Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Obrazloženje

    1.Policijska uprava Šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s ispostavom Primošten pod gore navedenim brojem podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2.Okrivljenik je, uhićen i doveden pred Sud, u svom iskazu naveo da se ne smatra krivim, ne sjeća se događaja, čemu je vjerojatno razlog kombinacija lijekova koju uzima zbog dijagnoze (bipolarni poremećaj) koji mu je dijagnosticiran prije više od 15 godina, a među lijekovima mu je propisan 10mg Azolat i 5 mg Normabel. Inače živi sam i redovito uzima terapiju, samo je ove prigode uzeo u kombinaciji lijekove s alkoholom jer je bio uznemiren i tužan zbog jednog privatnog događaja, a što je radio toga se ne sjeća.

    3.U dokaznom postupku ispitani su svjedoci-žrtve LĐ i ĐĐ, provedeno je vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju dr. Vlatki Novak i pročitan nalaz i zaključak nalaza, pročitan je zapisnik o očevidu Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 18.travnja 2026.,zapisnik o ispitivanju svjedoka DĐ i svjedokinje LĐ od 29.travnja 2026., izvršen je uvid u izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji te u izvadak iz prekršajne evidencije okrivljenika.

    3.1.Na temelju čl. 121. st.1. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojen je kao nezakoniti dokaz službena zabilješka Postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 18.travnja 2026. sa iskazom DĐ, jer je iskaz dan protivno čl.158.st 7. Prekršajnog zakona.

    4.Svjedokinja LĐ u svom iskazu je navela da je ove prigode, 18. travnja 2026. u 09,00 sati, njen sin CĐ koji inače boluje od bipolarnog poremećaja, a živi sam u [adresa], u [adresa] 3. studenog 1944., gurao namještaj po stanu i prevrtao ga, bacao stvari po stanu te razbio televizor, a tu su bili ona i suprug. Naravno da je kao majka bila uznemirena njegovim ponašanjem, a ne na način da se bojala da će njoj nešto napraviti, već da će možda sebi nešto napraviti. On redovito uzima terapije, ali nikad se prije ovako nije ponašao, niti je ikada bio agresivan prema njoj i suprugu iako su se često znali posvađati. Ovo je prvi put da je razbijao po stanu, a svemu je bio povod njegova svađa s djevojkom i to što se očito teško emocionalno nosi sa osobnim problemima. CĐ se liječio kod više različitih liječnika i u [adresa] i u [adresa], neki od njih smatrali su da on i nema bipolarni poremećaj s obzirom da je jako dugo funkcionirao bez lijekova, ali zna da sada uzima antidepresive, ali i normalno funkcionira inače, s obzirom da je zaposlen i redovito ide na posao. Povod ovog događaja bila je kombinacija lijekova i alkohola, a ne njegova dijagnoza. Ne smatra potrebnim izricanje mjere opreza zabrane približavanja jer su ona i suprug u dobrim odnosima sa sinom i pomažu ga na sve načine, pa tako i financijski.

    4.1.Na temelju čl.289. st.4.Zakona o kaznenom postupku Sud je proveo suočenje između okrivljenika i svjedokinje, pri čemu je svjedokinja navela da je predmetne prigode bila uznemirena zbog toga što bi okrivljenik mogao napraviti prvenstveno sebi te da je reagirala kao i svaka majka te ponovila da se on jednostavno mora naučiti nositi s lošim emocijama, dok je okrivljenik gledajući ispred sebe, potvrdno klimao glavom. Svjedokinja je ponovila da u svemu ostalom ostaje pri svom iskazu te ni okrivljenik nije imao ništa za nadodati.

    5.Svjedok ĐĐ u svom je iskazu naveo da su 17. travnja 2026. on i supruga bili u stanu kod sina OĐ koji živi sam u [adresa] u Ulici 3. studenog 1944. i on mu je tada rekao da je popio šaku tableta i decilitar alkohola. Sljedeći dan s posla došao je kod OĐ u stan u jutarnjim satima, a kako je CĐ igrao nekakvu igricu, da je on otišao zaspati. Kasnije oko 8,30 došla je supruga LĐ i probudila ga govoreći da CĐ razbija po stanu, prevrće namještaj i stvari. Očito je bilo da je u potpunosti rastrojen pa je on, da sve ne bi eskaliralo, izišao iz stana i pozvao Hitnu pomoć.

    5.1.Na posebno pitanje suda svjedoku je li bio uznemiren i je li bio u strahu da će okrivljenik njemu ili supruzi nešto napraviti, svjedok je naveo da je okrivljenik bio jako rastrojen, da se nije bojao za sebe i suprugu da će njima nešto napraviti, ali je okrivljenik bio u takvom stanju da on više nije znao što može očekivati. Nije znao kako da ga smiri. Na posebno pitanje suda svjedoku je li se ranije ikada okrivljenik ovako ponašao, svjedok je naveo da je on ranije imao ispade ali nikad ovakve, da je znao nepristojno komunicirati s majkom, ali nikad to nisu bile prijetnje niti je on bio verbalno agresivan prema njoj ili prema njemu, a ovaj događaj je prvi put da se ponašao na ovaj način, iz protesta razbijajući tek uređeni stan. Pritom je govorio ''evo vam sada, šta će vam ovaj stan“ itd. Na daljnje pitanje suda svjedoku je li njegova supruga bila uznemirena okrivljenikovim ponašanjem, svjedok je naveo da je bila jako uznemirena, kao i on jer im nije bilo svejedno kao roditeljima gledati takvo okrivljenikovo ponašanje i smatra potrebnim da se okrivljeniku ukaže sudskom odlukom da se ne smije tako ponovno ponašati.

    5.2.Na temelju čl.289. st.4.Zakona o kaznenom postupku, Sud je proveo suočenje između okrivljenika i svjedoka. Svjedok je naveo da je predmetne prigode bio uznemiren i on i supruga zbog toga što bi okrivljenik mogao napraviti prvenstveno sebi te da su oboje reagirali kao roditelji te on želi prvenstveno da se okrivljeniku ukaže na posljedice njegovog ponašanja. U odnosu na iskaz svjedoka, okrivljenik je naveo kako je povod cijelom događaju bila kombinacija lijekova i alkohola, ali je on shvatio da to nije način rješavanja njegovih problema.

    6.Stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr.Vlatka Novak u svom nalazu i mišljenu navela je da okrivljenik boluje od prave duševne bolesti bipolarnog poremećaja. U vrijeme izvršenja prekršajnog djela je zbog akutne alkoholne intoksikacije u kombinaciji s intoksikacijom lijekovima, ali i zbog pogoršanja svoje psihičke bolesti bio u stanju duševne poremećenosti praćene iracionalnim ponašanjem, psihomotornim nemirom, agresijom i otkočenošću, te zbog toga nije bio sposoban vladati svojom voljom i nije bio sposoban shvatiti značenje svog postupanja. Nadalje, vještakinja je u svom nalazu i mišljenju navela kako postoji opasnost da bi zbog težih duševnih smetnji okrivljenik mogao počiniti neko slično, isto ili teže prekršajno djelo ukoliko se ne bi psihijatrijski liječio. Zbog toga da ima uvjeta za mjeru psihijatrijskog liječenja, a kako bi se otklonila opasnost za okolinu u njegovom slučaju da je dovoljno liječenje na slobodi. Njegovo aktualno psihičko stanje je takvo da je sposoban razumjeti sadržaj onog što mu se stavlja na teret, sposoban je pratiti tijek postupka, iznijeti svoju obranu i savjetovati se sa svojim odvjetnikom, dakle, raspravno je sposoban.

    7.Odredbom čl.8.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

    8.Odredbom čl.8.st.2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

    9.Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji:

    1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

    2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

    3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

    4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

    5.zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

    10.Odredbom čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se tko počini nasilje iz čl. 10. ovoga Zakona, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    11.Odredbom čl.26. st.1.i 2. Prekršajnog zakona propisano je da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći ili primijeniti prekršajnopravna sankcija. Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnoga duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.

    12.Odredbom čl.182. toč. 2. Prekršajnog zakona propisano je će presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe sud izreći ako ima okolnosti koje isključuju krivnju.

    13.Psihijatrijsko je vještačenje provedeno zbog postojanja sumnje u ubrojivost okrivljenika, a nalaz i mišljenje sudske vještakinje za psihijatriju dr. Vlatke Novak sud je prihvatio kao stručno i argumentirano. Upravo na temelju navedenog nalaza i mišljenja, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik, koji boluje od bipolarnog poremećaja, zbog pogoršanja svoje osnovne psihičke bolesti bio u stanju duševne poremećenosti praćene iracionalnim ponašanjem, psihoomotornim nemirom, agresijom i otkočenošću, zbog čega u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja prekršajnog djela koje mu se u ovom postupku stavlja na teret, nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja, odnosno nije mogao vladati svojom voljom, drugim riječima da je "in tempore criminis" bio neubrojiv.

    14.Slijedom navedenog, kako je okrivljenik u trenutku ostvarenja zakonskih obilježja protupravnog dijela bio neubrojiv, sud ga je na temelju čl. 182. st. 2. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe, s obzirom na to da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može primijeniti prekršajnopravna sankcija.

    15.Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi čl. 140. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Šibenik, 13. svibnja 2026.

    Zapisničar

    Sutkinja

    Vice Žurić v.r.

    Jelena Ćurković v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje ovom Sudu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Visoki prekršajni sud RH.

    Presuda se dostavlja:

    - okrivljeniku (uz nalaz i mišljenje vještakinje),

    - LĐ,

    - Radi Batku,

    - ovlaštenom tužitelju,

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.