P-2041/2021-47

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Jurovicki, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Bojana Petraša, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojega zastupa punomoćnica Inga Bošnjak, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv prvotuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojega zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o. u Zagrebu i drugotuženika

LOVAČKO DRUŠTVO "FAZAN" SLAVONSKI ŠAMAC-KRUŠEVICA, OIB: 58239772368, Slavonski Šamac, Kralja Zvonimira 63, kojega zastupa punomoćnica Katarina Šmit, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate regresnog potraživanja u iznosu od 892,83 EUR, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 15. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 13. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se prvotuženiku i drugotuženiku u roku od 15 dana tužitelju solidarno isplatiti iznos od 892,83 EUR (slovima: osamsto devedeset dva eura osamdeset tri centa) sa zateznim kamatama koje teku od 18. siječnja 2019. pa do isplate, po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se prvotuženiku i drugotuženiku u roku od 15 dana tužitelju solidarno naknaditi parnične troškove u iznosu od 2.152,45 EUR (slovima: dvije tisuće sto pedeset dva eura četrdeset pet centi) sa zateznim kamatama koje teku od 13. svibnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 10. prosinca 2021. podnio tužbu protiv tuženika radi isplate regresnog potraživanja koje je proizašlo iz štetnog događaja nastalog 25. prosinca 2018., u Slavonskom Šamcu, Savskoj cesti ispred kbr. 42, uslijed naleta motornog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], koji je kod tužitelja bio osiguran policom kasko osiguranja, na srneću divljač. Tužitelj je oštećeniku NU, temeljem sklopljene police osiguranja, naknadio štetu u iznosu od 6.267,31 kn / 892,83 EUR. Tužitelj da je u mirnom postupku uputio regresni zahtjev prvotuženiku, ali je prvotuženik isti otklonio, pa kako je u konkretnom slučaju došlo do istrčavanja divljači na autocestu, proizlazi da drugotuženik nije poduzeo sve propisane mjere Zakonom o lovstvu i sačinjenom lovnogospodarskom planu, odnosno nije ispunio svoje obaveze usmjerene na zaštitu prometnica i prometa od naleta divljači na prometnicama, odnosno na prostoru na kojem lovogospodari. Stoga tužitelj tužbom, pozivom na odredbu članka 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08 i 78/15; u daljnjem tekstu: ZOO) , od oba tuženika solidarno zahtijeva regres isplaćenog iznosa od 892,83 EUR zajedno sa zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu prvotuženik je priznao pasivnu legitimaciju temeljem police broj: [broj police] zaključene s lovačkim društvom „Graničar-Sokol“ Sikirevci, te visinu štete. Osporio je odgovornost za predmetni štetni događaj jer da je osiguranik tužitelja upravljao vozilom neprilagođenom brzinom i zato što se štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu, koje je temeljem Zakona o lovstvu izuzeto od lovišta. Nadalje, istaknuo je kako nema podataka o kojoj se životinji radi tj. u koju životinju je udario osiguranik tužitelja svojim vozilom, da li se radilo o domaćoj životinji ili o divljači. Stoga je predložio odbiti tužbeni zahtjev, postavivši zahtjev za naknadu parničnog troška.

3. Drugotuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo da se opisani događaj dogodio u naseljenom mjestu gdje se ne provode lovne aktivnosti, da je iz potvrde MUP-a, Postaje granične policije Vrpolje vidljivo da nije utvrđeno da se radi o naletu na srnu, nego se radi o izjavi vozača, te da pristupanje lovnika lovačkog društva "FAZAN" ne može značiti i prihvaćanje odgovornosti jer se lovnik samo odazvao na poziv policijskog službenika, a životinja na koju je vozilo naletjelo nije pronađena. Stoga je predložio donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev u cijelosti odbija.

4. Tijekom provedbe dokaza sud je pročitao obavijest o zaprimljenoj prijavi štete (list 7. spisa), regresni zahtjev tužitelja (list 8. spisa), obavijest prvotuženika o neosnovanom zahtjevu (list 10. -11. spisa), opomenu tužitelja (list 12. -13. spisa), potvrdu tužitelja o uplaćenoj premiji (list 15. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete iz AK (list 16.-17. spisa), presliku vozačke dozvole FU (list 18. -19. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu vozača FU (list 20. spisa), potvrdu MUP-a, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje, broj: 511-11-08-2/14-20/29-18 od 8. siječnja 2019. (list 21.-22. spisa), izvid štete broj: 182203201393/1 s fotodokumentacijom oštećenog vozila (list 23. i 26.- 30. spisa), račun društva CENTAR AUTO STAKLA SLAV. BROD j.d.o.o. broj: 5/VP- P01/1 (list 24. spisa), obračun visine štete broj: 182203201393 (list 25. spisa), presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] (list 31.-32. spisa), potvrde o izvršenom plaćanju (list 34.-35. spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi od 8. siječnja 2019. (list 36. spisa), ispis iz registra udruga za drugotuženika na dan podnošenja tužbe (list 39.-41. spisa), ponudu za kasko osiguranje motornih vozila broj 831308852 (list 44. spisa), policu kasko osiguranja broj 831308852 (list 45. spisa), prijavu štete od odgovornosti (list 58. spisa), dopis MUP-a od 4. studenoga 2025. (list 169. spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 15. siječnja 2026. (list 183. spisa), kartu zajedničkog otvorenog lovišta broj: XII/102 - Sikirevci (list 184. spisa), te lovnogospodarski plan za lovnu 2018./2019. godinu (list 190. -199. spisa). Tijekom postupka sud je preko zamoljenog Trgovačkog suda u Dubrovniku saslušao svjedoka FU (list 97. spisa), te je proveo prometno-tehničko vještačenje radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete po stalnom sudskom vještaku Peri Todoroviću, dipl. ing. stroj. (list 128.-133. i 161. spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Predmet spora je regresni zahtjev za isplatu iznosa od 892,83 EUR koji je tužitelj kao osiguratelj iz kasko osiguranja isplatio oštećeniku radi pokrića imovinske štete na vozilu nastale u prometnoj nezgodi naletom na divljač.

7. Među strankama je sporno je li u konkretnom slučaju uopće postojao nalet osiguranog vozila na divljač, s obzirom na to da divljač nije pronađena, a sporna je i odgovornost prvotuženika s obzirom na to da se štetni događaj nije dogodio u lovištu i jer nisu provođene nikakve lovne aktivnosti, te pasivna legitimacija drugotuženika.

8. Iz potvrde MUP-a, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje od 8. siječnja 2019. (list 21.-22. spisa) i iskaza svjedoka FU proizlazi da je vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], krećući se Savskom cestom iz smjera zapada u smjeru istoka, naletio na četiri do pet komada srneće divljači koje su izletjele iz djela otvorenog placa na kojem je bila otvorena kapija. Vozač je alkotestiran i kod istog nije utvrđena prisutnost alkohola u organizmu. Na cesti u Savskoj ulici nema postavljen prometni znak „divljač na cesti‟.

9. Provedenim prometnim vještačenjem (list 97. spisa) utvrđeno je da se vozilo osiguranika tužitelja kretalo brzinom od 44 km/h, po sebi pripadajućoj desnoj prometnoj traci, te da je divljač kolnik prelazila u skoku, od lijevog prema desnom rubu. Šte tni događaj bi bio izbjegnut pri brzini vozila od najviše 30 km/h, pa osiguranik tužitelja nije imao mogućnost izbjeći štetni događaj. Na vozilu je nastala šteta u novčanoj protuvrijednosti od 1.298,15 EUR uvećano za PDV.

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka jer je izrađen stručno i argumentirano, te ni stranke nisu imale primjedbi.

11. Iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebice iskaza vozača FU, potvrde MUP-a, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje od 8. siječnja 2019. (list 21. -22. spisa) i mišljenja prometnog vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. stroj. proizlazi da je u predmetnom štetnom događaju sudjelovala srneća divljač. Nijedna isprava, niti iskaz svjedoka u spisu ne govore u prilog tvrdnji tuženika da se radilo o nekoj domaćoj životinji, pa je stoga njihov prigovor, primjenom odredbe članka 221.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; u daljnjem tekstu: ZPP), sud ocijenio neosnovanim.

12. Iz dopisa Ministarstava poljoprivrede, šumarstava i ribarstva RH proizlazi da bi se uvidom u javno dostupne servise moglo pretpostaviti da se mjesto štetnog događaja nalazi unutar opisa granica zajedničkog otvorenog lovišta broj: XII/102 - Sikirevci, kojim je u vrijeme štetnog događaja gospodarilo Lovačko društvu GRANIČAR-SOKOL iz Sikirevaca, Vladimira Nazora 51.

13. U odnosu na tvrdnje tuženika da cesta nije dio lovne površine, valja istaknuti da činjenica da sama cesta ne predstavlja sastavni dio lovišta, nema za posljedicu otklanjanja bilo kakve odštetne odgovornosti tuženika već da, suprotno tome, na činjenicu da je lovište pored dionice ceste prema Zakonu o lovstvu, lovoovlaštenik ima pravo i obvezu ograđivanja tog zemljišta.

14. Odredbom članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine‟ broj 99/18, 32/19 i 32/20), u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj Zakon ne propisuje drugačije. Tako i prema odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev 166/2024 od 24. rujna 2024., na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač ne primjenjuje se isključivo članak 80. stavak 6. Zakona o lovstvu, već se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis, u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači.

15. Divljač u pokretu koja se nekontrolirano kreće predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe članka 1045. stavka 3. ZOO-a, a da bi se vlasnik stvari ili osoba kojoj je stvar povjerena na čuvanje oslobodio odgovornosti na njemu je i teret dokazivanja ostvarenja pretpostavki propisanih odredbama članka 1067. stavka 2. ZOO-a koje reguliraju oslobađanje od odgovornosti.

16. U skladu s odredbom članka 1064. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno u ovom slučaju lovoovlaštenik kao osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakona ili koncesije. Predmetna prometna nesreća dogodila se unutar granica lovišta kojim nesporno gospodari osiguranik prvotuženika, lovačko društvo GRANIČAR-SOKOL iz Sikirevaca, koje kao lovoovlaštenik objektivno odgovara za nastalu štetu, zajedno s osigurateljem, prvotuženikom, na temelju police osiguranja odgovornosti od štete od divljači na temelju članka 965. ZOO-a.

17. Pasivna legitimacija drugotuženika temelji se na odredbi članka 1066. stavka 1. ZOO-a, kojom je propisano da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu. Iz lovnogospodarskog plana za lovnu 2018./2019. godinu (list 190. spisa) proizlazi da je drugotuženik u predmetnom lovištu pridružen lovoovlašteniku za pravo lova. Stoga, kako se drugotuženik u predmetnom zajedničkom otvorenom lovištu služio sa srnećom divljači koja je prouzročila štetu, to drugotuženik kao osoba kojoj je povjerena divljač, odgovara za štetu isto kao i lovoovlaštenik. Stoga je prigovor promašene pasivne legitimacije drugotuženika ocijenjen neosnovanim.

18. Nadalje, u konkretnom slučaju nije bilo doprinosa osiguranika tužitelja nastanku štete jer je na temelju provedenog vještačenja utvrđeno da je osiguranika tužitelja upravljao vozilom u granicama dopuštene brzine i da u postojećim uvjetima objektivno nije mogao izbjeći nalet na srneću divljač koja je iznenada izašla na prometnicu.

19. Tužitelj je oštećeniku isplatio štetu nastalu naletom srneće divljači na vozilo u iznosu od 892,83 EUR, pa je u skladu s odredbom članka 963. stavka 1. ZOO-a, na njega po samom zakonu prešlo pravo potraživati naknadu štete prema osobi koja po bilo kojoj osnovi odgovara za štetu.

20. Odgovornost drugotuženika je objektivna, a drugotuženik se odgovornosti mogao osloboditi jedino u slučaju da je dokazao postojanje pretpostavki iz članka 1067. ZOO-a, da je dokazao da se šteta dogodila isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti, no takvi razlozi isključenja odgovornosti nisu u konkretnom slučaju utvrđeni.

21. Neekonomičnim su ocijenjeni dokazni prijedlozi drugotuženika za saslušanjem zakonskog zastupnika drugotuženika na okolnost poduzimanja potrebnih radnji u lovištu, te saslušanjem tajnika drugotuženika TU i svjedoka CU na okolnost provođenja lova. Ovo stoga, što drugotuženik u svom odgovoru na tužbu, a ni kasnije, nije naveo konkretan razlog iz citirane odredbe ZOO-a, zbog kojeg bi njegova odgovornost trebala biti isključena.

22. Prema odredbi članka 1086. ZOO-a, obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Šteta je tužitelju nastala danom plaćanja popravka vozila 17. siječnja 2019., slijedom čega tužitelj osnovano potražuje zatezne kamate od prvoga idućeg dana, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a. Slijedom navedenog, sud je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatio i odlučio kao u točki I. izreke presude.

23. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23). Tužitelju je u trošak parničnog postupka priznat trošak sastava tužbe (Tbr. 7.1. Tarife) u iznosu od 150,00 EUR, trošak zastupanja na ročištima 28. lipnja 2022., 4. listopada 2022. pred zamoljenim sudom, 2. prosinca 2022., 17. rujna 2025., 21. studenoga 2025., 26. veljače 2026. i 15. travnja 2026. u iznosu od 150,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.1. Tarife), trošak zastupanja na odgođenom ročištu pred zamoljenim sudom 2. rujna 2022. u iznosu od 37,50 EUR (Tbr. 9.5. Tarife), trošak sastava podneska od 20. ožujka 2026. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife), pripadajući PDV u iznosu od 346,87 EUR (Tbr. 46. Tarife), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR, te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 19,91 EUR, sukladno Tar. br. 1. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/2023).

24. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 21. lipnja 2022. jer mu taj podnesak nije bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 13. svibnja 2026.

Sutkinja:

MAJA JUROVICKI

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik:

BOJAN PETRAŠ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude stranke mogu podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od dostave prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.