Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-224/2023-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Stokrp kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Britvec, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Sandi Mršić, odvjetnici u Splitu, protiv tužene Republike Hrvatska, OIB: 52634238587 zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žabi tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 5306/2019 od 16. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-5306/2019 od 16. studenog 2022., i predmet se vraća sudu prvoga stupnja na ponovno odlučivanje.
II O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-5306/2019 od 16. studenog 2022., odlučeno je:
" I. Dužna je tužena Republika Hrvatska u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime manje zaprimljenog iznosa mjesečne najamnine trosobnog stana u [adresa] na adresi [adresa], ukupne korisne površine 107,02 m2, smještenog u zgradi položenoj na čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] tužiteljici NB rođ. N iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplatiti iznos od 142.264,35 HRK/18.881,72 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a koja na iznos od 5.269,05 HRK / 699,32 EUR za razdoblje od mjeseca:
- lipanj 2016. godine teku od 5. srpnja 2016. godine pa do isplate,
- srpanj 2016. godine teku od 5. kolovoza 2016. godine pa do isplate,
- kolovoz 2016. godine teku od 5. rujna 2016. godine pa do isplate,
- rujan 2016. godine teku od 5. listopad 2016. godine pa do isplate,
- listopad 2016. godine teku od 5. studeni 2016. godine pa do isplate,
- studeni 2016. godine teku od 5. prosinca 2016. godine pa do isplate,
- prosinac 2016. godine teku od 5. siječnja 2017. godine pa do isplate,
- siječanj 2017. godine teku od 5. veljače 2017. godine pa do isplate,
- veljaču 2017. godine teku od 5. ožujka 2017. godine pa do isplate,
- ožujak 2017. godine teku od 5. travnja 2017. godine pa do isplate,
- travanj 2017. godine teku od 5. svibnja 2017. godine pa do isplate,
- svibanj 2017. godine teku od 5. lipnja 2017. godine pa do isplate,
- lipanj 2017. godine teku od 5. srpnja 2017. godine pa do isplate,
- srpanj 2017. godine teku od 5. kolovoza 2017. godine pa do isplate,
- kolovoz 2017. godine teku od 5. rujna 2017. godine pa do isplate,
- rujan 2017. godine teku od 5. listopad 2017. godine pa do isplate,
- listopad 2017. godine teku od 5. studeni 2017. godine pa do isplate,
- studeni 2017. godine teku od 5. prosinca 2017. godine pa do isplate,
- prosinac 2017. godine teku od 5. siječnja 2018. godine pa do isplate,
- siječanj 2018. godine teku od 5. veljače 2018. godine pa do isplate,
- veljaču 2018. godine teku od 5. ožujka 2018. godine pa do isplate,
- ožujak 2018. godine teku od 5. travnja 2018. godine pa do isplate,
- travanj 2018. godine teku od 5. svibnja 2018. godine pa do isplate,
- svibanj 2018. godine teku od 5. lipnja 2018. godine pa do isplate,
- lipanj 2018. godine teku od 5. srpnja 2018. godine pa do isplate,
- srpanj 2018. godine teku od 5. kolovoza 2018. godine pa do isplate,
- kolovoz 2018. godine teku od 5. rujna 2018. godine pa do isplate.
II. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 25.540,00 kuna/ 3.389,74 Eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, počevši od dana presuđenja pa do isplate.".
2. Protiv presude pravovremenu žalbu je izjavila tužena iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. točke 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP). U žalbi u bitnom ističe prigovor zastare za predmetno potraživanje za mjesec lipanj 2016., kao i da je zaštićena najmoprimka JB preminula pa je nejasno tko koristi predmetni stan i koliki iznos plaća s tog osnova što pobijanom presudom nije utvrđeno, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 1. ZPP. Isto tako osporava način obračuna tržišne najamnine predmetnog stana temeljem podataka Porezne uprave, dok u pogledu visine tužbenog zahtjeva ističe da je propustio odbiti porezna davanja koja je tužiteljica dužna plaćati temeljem Zakona o porezu na dohodak. Pobija i odluku o troškovima. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te da naloži tužiteljici plaćanje troškova postupka.
3. Odgovor na žalbu tužiteljica nije podnijela.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao vlasnice stana u [adresa] za isplatom štete kao razlike između tržišne i zaštićene najamnine.
6. Pošavši od utvrđenja prvostupanjskog suda:
- da je tužiteljica vlasnica stana u [adresa], površine od 107,02 m2 u kojem stanu u svojstvu zaštićenog najmoprimca živi JB te da iznos najamnine iznosi 288,95 kn,
- da je iz podataka Porezne uprave utvrđeno je da tržišna najamnina za stan na istoj ili sličnoj lokaciji iznosi prosječno 51,945 kn, a da je u konkretnoj pravnoj stvari utvrđeno da je zaštićena najamnina mnogostruko manja od utvrđene tržišne najamnine za slične nekretnine pa tako dobivena prosječna cijena najma stana po m2 na istoj lokaciji pomnožena sa površinom predmetnog stana iznosi 5.558,11 kn mjesečno, koji iznos je valjalo umanjiti za iznos zaštićene najamnine od 288,95 kn,
- da je utvrđena uzročno posljedična veza između propusta države da unutar zakonodavstva uredi predmetne odnose najmodavca i zaštićenih najmoprimca, čime je tužiteljici nastala šteta u vidu umanjenja imovine,
- da je neosnovan prigovor zastare.
7. Slijedom navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je u cijelosti utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev i dosudio tužiteljici iznos naknade štete od 142.264,35 kn/18.881,72 eura, odnosno mjesečno iznos od 5.269,05 kn sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose, pobliže opisane u točki I izreke pobijane presude za sporno razdoblje od lipnja 2016. do zaključno sa kolovozom 2018.
8. U pravu je žaliteljica u tvrdnji da prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije utvrdio relevantnu činjenicu da je zaštićeni najmoprimac JB preminula **.**.2016. (dakle prije podnošenja tužbe), iako je tužena tu činjenicu iznijela još u odgovoru na tužbu i tijekom postupka, a o čemu prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije dao nikakve razloge. Stoga, po ocijeni ovog suda pravilno žaliteljica u žalbi tvrdi da je ostalo nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, jer prvostupanjski sud nije utvrdio je li isti stan u spornom razdoblju imao status stana sa zaštićenom najamninom, o čemu na koncu ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva.
10. Isto tako osnovano žaliteljica u žalbi, ali i tijekom postupka tvrdi da prvostupanjski sud prilikom utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva nije vodio računa o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 15/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.).
10.1. Naime, po ocijeni ovog suda primjerenu naknadu imovinske štete koja pripada tužitelju kao vlasniku stana u kojem stanuje zaštićeni najmoprimac, predstavlja iznos koji se dobije tako što se od tržišne najamnine umanji iznos ostvaren po osnovi zaštićene najamnine, ali i iznos poreznih davanja (tako i Vrhovni sud u svojoj odluci poslovni broj Rev-445/2025 od 1. listopada 2025).
11. Kako prvostupanjski sud pobijanom presudom nije dao razloge o odlučnim činjenicama glede utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, jer nije uzeo u obzir porezna davanja tužiteljice, odnosno dohodak od najma sukladno Zakonu o porezu na dohodak, to je ocjena ovog suda da je prvostupanjski sud donošenjem pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju povredu se osnovano poziva žalitelj, budući da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito što presuda nema razloga o odlučnim činjenicama.
12. Stoga je sukladno članku 369. stavak 1. ZPP, valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedene povrede ukazane ovim rješenjem (točke 8., 10.1. i 11. obrazloženja ove odluke), te će sukladno navedenom pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, nakon čega će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.
14. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari tako je valjalo i ukinuti odluku o troškovima postupka, dok će se o troškovima povodom pravnog lijeka odlučiti konačnom odlukom (članak 166. stavak 1. ZPP).
15. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Karlovcu 13. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Vesna Stokrp
