REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-2791/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ĐO zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-3/14479 od 2. studenog 2024., nakon provedene glavne rasprave 13. svibnja 2026. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ i P, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VŠS, nautičar, vlasnik obrta, mj. primanja 1.500,00 eura, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
što dana 24. kolovoza 2023. u 00,01 sati u Splitu, kao vlasnik vozila registarske oznake [registarska oznaka], na zahtjev – obavijest o prometnom prekršaju klasa: 211-07/23- 8/137361 (čl. 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) u roku od 15 dana, koji rok je započeo 7. kolovoza 2023., Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split, nije dostavio vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je svoje vozilo dao na upravljanje dana 14. svibnja 2023.,
dakle, kao vlasnik vozila, nije na zahtjev policijskog službenika u roku od 15 dana dao vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 229. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 229. stavku 7. istog Zakona.
Na temelju citiranog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA
Na temelju čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gornjim poslovnim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenog ĐO zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku ga je stavio van pravne snage, nakon čega je proveo glavnu raspravu.
3. Očitujući se o optužnom aktu na glavnoj raspravi, okrivljenik je izjavio kako se smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. Dalje je u obrani naveo kako je točno da nehotično nije dostavio podatke o osobi koja je upravljala njegovim vozilom kada je počinjen prekršaj prekoračenja brzine u Splitu. Ističe kako je tijekom sezone jako zauzet i dogodi se da jednostavno zaboravi udovoljiti navedenoj obvezi, ali da svakako to nije učinio namjerno, jer ne bi riskirao kaznu od 660,00 eura zbog manjeg prekršaja prekoračenja brzine.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog s prilozima i obavijest o počinjenom prekršaju s pripadajućim dostavnicama. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odakle je vidljivo da je okrivljenik prethodno kažnjavan zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. i članka 53. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, to jest iz cjelovitog priznanja okrivljenika koje je potkrijepljeno izvedenim materijalnim dokazima, prije svega sadržajem dostavnice-povratnice uz obavijest o počinjenom prekršaju, na kojoj se vidljiv upravo potpis okrivljenika; Sud smatra nesporno utvrđenim kako je isti utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude.
6. Odredbom članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je vlasnik vozila dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
6.1. Odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja je bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja; propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
7. Prilikom odmjeravanja kazne, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i samog okrivljenika pa je tako Sud kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovo priznanje, kojim je pridonio bržem okončanju postupka, te osobito težinu inicijalnog prekršaja, za koji je propisana značajno manja kazna od prekršaja koji mu se stavlja na teret. Sud je u tom pravcu cijenio i stupanj krivnje kod okrivljenika, koji je prema mišljenju suda na razini nesvjesnog nehaja, jer nije logično da bi netko svjesno riskirao kaznu od 660,00 eura radi izbjegavanja plaćanja kazne od 130,00 eura.
7.1. Polazeći od značaja utvrđenih olakotnih okolnosti, a unatoč okrivljenikovoj prethodnoj osuđivanosti zbog istovrsnih prekršaja, Sud smatra da one u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu nižu od posebnog minimuma propisanog za predmetni prekršaj; na koji način će se prema mišljenju suda adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta ostvarivanja preventivnog efekta.
7.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 13. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis
