REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-675/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice AČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, OIB: 51401063283, zastupanog po Katarini Zrilić, odvjetnici u Splitu, radi isplate, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice te punomoćnica tuženika , prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 13. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljicu razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.07.2018.g. do 31.01.2023.g. u ukupnom iznosu od 5.973,58 EUR bruto zajedno s pripadajućom: zakonskom kamatom koja na iznos od 62,82 EUR koja teče od 15. kolovoz 2018. zakonskom kamatom koja na iznos od 42,90 EUR koja teče od 15. rujan 2018. zakonskom kamatom koja na iznos od 57,91 EUR koja teče od 15. listopad 2018. zakonskom kamatom koja na iznos od 52,38 EUR koja teče od 15. studeni 2018. zakonskom kamatom koja na iznos od 62,82 EUR koja teče od 15. prosinac 2018. zakonskom kamatom koja na iznos od 56,22 EUR koja teče od 15. siječanj 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 61,89 EUR koja teče od 15. veljača 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 66,73 EUR koja teče od 15. ožujak 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 72,02 EUR koja teče od 15. travanj 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 60,67 EUR koja teče od 15. svibanj 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 60,00 EUR koja teče od 15. lipanj 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 60,75 EUR koja teče od 15. srpanj 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 58,64 EUR koja teče od 15. kolovoz 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 65,00 EUR koja teče od 15. rujan 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 123,98 EUR koja teče od 15. listopad 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 60,47 EUR koja teče od 15. studeni 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 69,46 EUR koja teče od 15. prosinac 2019. zakonskom kamatom koja na iznos od 65,41 EUR koja teče od 15. siječanj 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 59,05 EUR koja teče od 15. veljača 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 110,38 EUR koja teče od 15. ožujak 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 63,40 EUR koja teče od 15. travanj 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 38,04 EUR koja teče od 15. svibanj 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 70,84 EUR koja teče od 15. lipanj 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 155,28 EUR koja teče od 15. srpanj 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 50,42 EUR koja teče od 15. kolovoz 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 71,16 EUR koja teče od 15. rujan 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 84,12 EUR koja teče od 15. listopad 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 67,93 EUR koja teče od 15. studeni 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 173,45 EUR koja teče od 15. prosinac 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 97,47 EUR koja teče od 15. siječanj 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 87,93 EUR koja teče od 15. veljača 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 87,46 EUR koja teče od 15. ožujak 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 109,84 EUR koja teče od 15. travanj 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 101,58 EUR koja teče od 15. svibanj 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 97,89 EUR koja teče od 15. lipanj 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 201,78 EUR koja teče od 15. srpanj 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 178,79 EUR koja teče od 15. kolovoz 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 173,03 EUR koja teče od 15. rujan 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 117,12 EUR koja teče od 15. listopad 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 106,92 EUR koja teče od 15. studeni 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 97,61 EUR koja teče od 15. prosinac 2021. zakonskom kamatom koja na iznos od 106,11 EUR koja teče od 15. siječanj 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 97,62 EUR koja teče od 15. veljača 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 102,49 EUR koja teče od 15. ožujak 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 149,84 EUR koja teče od 15. travanj 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 181,49 EUR koja teče od 15. svibanj 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 194,99 EUR koja teče od 15. lipanj 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 193,13 EUR koja teče od 15. srpanj 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 213,33 EUR koja teče od 15. kolovoz 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 196,23 EUR koja teče od 15. rujan 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 209,83 EUR koja teče od 15. listopad 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 220,98 EUR koja teče od 15. studeni 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 207,48 EUR koja teče od 15. prosinac 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 220,47 EUR koja teče od 15. siječanj 2023. te zakonskom kamatom koja na iznos od 118,03 EUR koja teče od 15. veljača 2023.do isplate, koja se kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici na ime parničnog troška iznos od 3.075,00 Eur-a na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi predanoj ovom sudu dana 17.07.2023. navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu više medicinske sestre na Klinici za dječje bolesti. Navodi da je tužiteljici radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje TKU). Ističe se da je tužiteljica obavljajući poslove svog radnog mjesta dužna nakon završetka svog radnog vremena ostati dodatnih 30 minuta kako bi obavila primopredaju službe, a koji rad od strane tuženika da joj nije evidentiran i plaćen. Navodi se da je odredbom članka 28.st. 8. KU- a propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta prije početka radnog vremena. Ističe se da je zaključkom broj 108. sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023.godine zauzeto tumačenje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe se smatra radnim vremenom pri čemu da vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Istaknuto je da je odlukom tuženika od 28.12.2022.godine utvrđeno da višak iznad mjesečnog fonda sati plaće se kao prekovremeni rad. Navodi se da tužiteljica ima pravo da joj se sati prilikom primopredaje službe obračunaju i isplate kao prekovremeni rad. Također se ističe da je tužiteljica obavljajući poslove svog radnog mjesta pružala i zdravstvenu skrb i pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19. Ističe se da je Vlada RH na sjednici održanoj 07.12.2020. donijela Odluku o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19, a kojoj da je utvrdila posebnu nagradu u iznosu od 10 % od osnovne plaće radnika ili na isplatu prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca prije njegovog privremenog rasporeda ako je to za radnika povoljnije (covid dodatak), a koja odluka da započinje sa obračunom plaće za studeni 2020. Također tuženik prilikom obračuna i isplate plaće tužiteljici nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe koji se obračunavaju kao prekovremeni rad kao i Covid dodatak, a što da ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Navodi se da sukladno odredbi članka 81. ZR-a radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama članka 58.stavka 1. TKU-a (''NN'' 128/17,47/18, 123/19, 66/20) i članka 57.stavka 1. TKU-a (''NN'' 56/22,127/22) da radnik ima pravo na bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Zaključno tužiteljica ističe da ima prema tuženiku potraživanje s osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosi jer da joj tuženik nije plaćao primopredaju službe, covid nagradu i naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 06.03.2026.godine (list 393-395 spisa) sukladno nalazu i mišljenju Centra za vještačenja te ista za utuženo razdoblje od 01.07.2018.godine do 31.01.2023.godine potražuje na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće ukupan iznos od 5.973,58 Eur-a.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 28.08.2024.(list 14-16 spisa) i dopuni odgovora na tužbu u podnesku od 02.10,2024.godine (list 21-24 spisa) osporava osnov i visinu predmetnog potraživanja ističući da je netočan navod tužiteljice da ista na kraju svakog radnog dana ostaje nakon isteka radnog vremena 30 minuta duže radi primopredaje službe, te navodi da je na tužiteljici teret dokaza da je svaki od cca 1000 radnih dana u utuženih 5 godina bila zadužena za primopredaju i da je baš svaka primopredaja trajala 30 minuta. Također tuženik ističe da svaki put kad je tužiteljica radila poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19 da je istoj isplatio posebnu nagradu izračunatu sukladno Odluci Vlade RH o posebnoj nagradi za obavljanje poslova vezanih za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelim od bolesti Covid-19.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom obračunske liste plaće tužiteljice za listopad 2017.godine (list 4 spisa); zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17.02.2023.godine (list 6 spisa); odluke tuženika od 28.12.2022.godine (list 7 spisa); Odluke Vlade RH o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19 (list 8 spisa); prijave o prestanku osiguranja HZMO-a (list 53-54, 201 spisa); naloga tuženika (list 55-59 spisa); odluke o posebnoj sigurnosnoj mjeri određivanja respiratorno-intezivističkih centara za liječenje pacijenata oboljelih od bolesti Covid 19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 19.03.2020.godine (list 60-61 spisa); odluke tuženika 31.03.2020.godine (list 62 spisa); priloga-zapisnika sa saslušanja u istovrsnim predmetima dostavljenih uz podnesak tuženika od 22.05.2025.godine (list 127-186 spisa). Izveden je i dokaz saslušanjem svjedokinje KČ (list 188-189 spisa), te tužiteljice (list 190-193 spisa); platnih podataka (evidencija rada i platnih lista) koje je tuženik dostavio ovom sudu uz podnesak od 22.08.2025.godine (list 194-196, te 202-346 spisa), odluke Ustavnog suda RH U-III- 400/2013 od 22.02.2017.godine (list 347-351 spisa), dok je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem svjedokinje RČ budući je tuženik povukao prijedlog za saslušanjem navedene svjedokinje.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet ovog postupka je potraživanje tužiteljice za razdoblje od 01.07.2018.godine do 31.01.2023. s osnova razlike manje isplaćene plaće s osnova covid nagrade i primopredaje dužnosti te posljedično vezano za ta potraživanja neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje.

6. Među strankama nije sporno, a što proizlazi i iz iskaza saslušane tužiteljice na ročištu od 27.svibnja 2025.godine da je tužiteljica radila kod tuženika kao viša medicinska sestra u Klinici za dječje bolesti i to sve do travnja 2022.godine kad je i nadalje radila kod tuženika, ali na Zavodu za radiologiju, te je ista prestala raditi kod tuženika od siječnja 2023.godine, a koja činjenica nedvojbeno proizlazi i iz pregledane prijave o prestanku osiguranja od HZMO-a, Područne službe u Splitu (list 53-54 spisa).

7. Među strankama je sporno pripada li tužiteljicu pravo na isplatu razlike plaće za utuženo razdoblje od 01.07.2018.godine do 31.01.2023.godine s osnova primopredaje dužnosti i covid nagrade, te posljedično naknade za godišnji odmor i bolovanje po tim osnovama, te da li je osnovan prigovor presuđene stvari istaknut u podnesku tuženika od 27.11.2024.godine (list 36-41 spisa). Tužiteljica je nesporno zastupana po punomoćnici Martini Radić Šunjić, budući je ista na ročištu od 27.05.2025.godine potvrdila činjenicu da je opunomoćila odvjetnicu Martinu Radić Šunjić odvjetnicu u Splitu., a čime su otklonjeni svi prigovori u pogledu punomoći koju je ista izdala navedenoj odvjetnici i koja prileže spisu (list 5 spisa).

8. Neosnovan je prigovor pravomoćno presuđene stvari istaknut u podnesku tuženika od 27.11.2024.godine (list 36-42 spisa). Naime iz pregledanih predmeta Pr-1695/21 i Pr-843/2019, a koji su pravomoćni i ovršni proizlazi da se ne radi o istovrsnoj pravnoj stvari, te samim time pravomoćno presuđenoj stvari. U predmetu Pr-1695/21 je riječ o razdoblju utuženja od prosinca 2015.godine do siječnja 2017.godine i potraživanju vezanom za neisplaćeni dodatak od 6% na osnovicu, a u predmetu Pr-843/2019 je riječ o isplati vezanoj za potraživanje naknade za otežane uvjete rada, te iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, te je u tom smislu riječ o sasvim drugim postupcima od predmetnog postupka.

9. Iz pregledane obračunske liste plaće tužiteljice, a koja se odnosi na plaću tužiteljice za listopad 2017. (list 4 spisa) nedvojbeno proizlazi da navedena obračunska lista ne sadržava podatke o isplatama s osnova primopredaje dužnosti i covid nagrade.

10. Iz pregledanog zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17.veljače 2023.godine (list 6 spisa) proizlazi iz Zaključka broj 108. sa te sjednice da je navedeno da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Navodi se da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe, a da je poslodavac zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Istaknuto je u ovom zaključku da se radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom pri čemu da vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te je navedeno da ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati da mu se ti sati obračunavaju kao prekovremeni rad.

11. Iz pregledane odluke tuženika, Klasa: 113-01/22-01/151, Ur.broj: 2181-147-01/GB- 22-1 od 28.prosinca 2022. godine (list 9 spisa) proizlazi da je tuženik naveo da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. U odluci je istaknuto da primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa, te je istaknuto da liječnike i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice. Navodi se da primopredaja službe u ustrojstvenoj jedinici na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, te da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe te da se zbraja sa ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a da se višak iznad mjesečnog fonda sati plaća kao prekovremeni rad. Navedeno je da ta odluka stupa na snagu i da se primjenjuje počevši od 01. siječnja 2023. godine. Ova odluka je prema podacima iz iste dostavljena predstojnicima/ pročelnicima/voditeljima klinika, kliničkih zavoda i zavoda, glavnim medicinskim sestrama/tehničarima klinika, kliničkih zavoda i zavoda, dr.sc. IČ, dr. sc. NČ, RČ, mag.med.techn., CČ dipl. iur, te VČ, univ.spec.ecc.

12. Iz iskaza saslušane svjedokinje KČ (list 187-190 spisa), proizlazi da je ona trenutno glavna sestra klinike za dječje bolesti kod tuženika. Svjedokinja navodi da je tužiteljica do kraja 2022. godine da ne zna točan datum radila na Klinici za dječje bolesti kod tuženika kao viša medicinska sestra, a da je potom na vlastiti zahtjev krajem 2022. prebačena za zavod za radiologiju. Svjedokinja navodi da se na Klinici za dječje bolesti rad odvija kroz jutro, kroz popodne i u turnusima te da se rad u turnusima odvija 12 24, 12, 48, a rad kroz jutro od 7-15 a popodne od 14-22 a da neka radilišta kroz jutro imaju radno vrijeme od 7:30 – 15:30. Svjedokinja navodi da se primopredaja dužnosti odvija u jutarnjoj i večernjoj smjeni kada dolaze nove osobe u smjenu raditi i da im osoba koja se nalazi na radnom mjestu primopredaje smjenu i da ta primopredaja traje u rasponu od 5-30 minuta. U odnosu na činjenicu da li se igdje bilježe radnje primopredaje dužnosti svjedokinja navodi da su te primopredaje bile ranije pisane u bilježnice a da se sada vode kroz bolnički informacijski sustav. U odnosu na činjenicu da li se primopredaja dužnosti vodi obračunava i plaća a prema tuženikovim evidencijama radnih sati svjedokinja navodi da se primopredaja dužnosti evidentira, obračunava i plaća djelatnicima tuženika počevši od 1.1.2023. Svjedokinja navodi da ona osobno nije prisutna prilikom primopredaje dužnosti na Klinici za dječje bolesti budući da se svatko nalazi na svome radilištu. Svjedokinja navodi da joj je ujutro radno vrijeme od 7:30, ali da ona dođe i ranije na posao oko 6:40 i da vidi u biti sve što se događa na radilištu a u večernjoj smjeni da može vidjeti sve što se događa samo u koliko je dežurna. Svjedokinja navodi da ona nije upoznata sa načinom rada djelatnika vezano za obavljanje primopredaje dužnosti na Zavodu za radiologiju a gdje je tužiteljica prešla krajem 2022. Svjedokinja navodi da je tužiteljica radila u respiratornome intenzivističkome centru (RIC) sa covid pacijentima te da je tamo bila raspoređena odlukom tuženika i da je to bilo u samom početku pandemije da ne zna točno precizno reći koliko je vremenski ista bila na tom odjelu ali da je i sama na svoj zahtjev produžila raditi na tome odjelu. U odnosu na činjenicu da li su na Klinici za dječje bolesti liječeni pacijenti oboljeli od korona virusa svjedokinja navodi da su liječeni na odjelu Klinike za dječje bolesti i da ih ima i danas. Svjedokinja napominje da nije bilo puno bolesnika pozitivnih na korona virus liječenih na samom odjelu Klinika za dječje bolesti, ali da su djelatnici u radu sa istima primjenjivali sve potrebne zadane protokole i da su koristili sva potrebna sredstva zaštite a kada je zatvorio spomenuti centar na Križinama za rad sa covid oboljelima da se nastavilo liječiti pacijente oboljele od covida i na Klinici za dječje bolesti ali da su isti bili liječeni odvojeno od drugih pacijenata sa posebnim sanitarnim čvorovima i posebnim covid mjerama. U odnosu na činjenicu da li je djelatnicima pa tako i tužiteljici bila isplaćena ikakva covid nagrada sa rad sa oboljelim covid pacijentima svjedokinja navodi da što se tiče rada u respiratorno intenzivističkome centru na Križinama odnosno plaćanja covid nagrade plaćanja djelatnicima koji su tamo radili da ista s time nije upoznata a što se tiče plaćanja djelatnicima za rad sa covid pacijentima na samom odjelu Klinika za dječje bolesti svjedokinja navodi da je na Klinici za dječje bolesti postojao posebna odjel pedijatrije gdje su liječeni covid oboljeli pacijenti i da koliko joj je poznato da su djelatnicima za rad sa takvim pacijentima plaćan dodatak za posebne uvjete rada a koji da je zapravo bio isti kao da im je plaćen covid dodatak odnosno da se radilo o plaćenom dodatku za posebne uvjete rada. Iz iskaza svjedokinje proizlazi da smjena u turnusu traje od 7-19 i od 19-7. Svjedokinja je istakla da se primopredaja vrši u turnusima, te da se rad u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni preklapa i to u razdoblju od 14-15 sati, te da i u slučaju takvog rada postoji primopredaja dužnosti. Nadalje iz iskaza iste proizlazi da primopredaja traje duže od kraja radnog vremena samo u turnusima, te da primopredaja u jedinici intezivnog liječenja traje do 30 minuta u prosjeku, a na ostalim odjelima 10-20 minuta.U odnosu na činjenicu da li je od 1.1.2023. od kada se evidentira primopredaja dužnosti promijenjen način bilježenja te primopredaje u evidencijama radnih sati svjedokinja navodi da u rasporedu rada se upiše satnica i plus se dodaje na to vrijeme vezano za primopredaju dužnosti i potom se sve to upisuje u posebnu rubriku pod nazivom primopredaja dužnosti, te da je u evidencijama radnih sati od 01.01.2023.godine postojala rubrika primopredaja dužnosti.

13. Iz iskaza saslušane tužiteljice (list 190-191 spisa) proizlazi da tužiteljica navodi da je radila kao viša medicinska sestra u Klinici za dječje bolesti kod tuženika sve do travnja 2022. kada je prešla raditi na Zavod za radiologiju u KBC Split, a da je od siječnja 2023. prestala raditi u KBC Split te da se zaposlila u Veteranskom centru Sinj da je to zapravo centar za rehabilitaciju branitelja te da do danas radi tamo. Također je tužiteljica potvrdila činjenicu da je opunomoćila odvjetnicu Martinu Radić Šunjić da je zastupa u predmetnom postupku, te da je istu opunomoćila da može za nju primati sve novčane primitke pa i parnični trošak putem svog računa. Također iz iskaza tužiteljice proizlazi da dok je radila u Klinici za dječje bolesti kao viša medicinska sestra da je radila u turnusima 12-24, 12-48 i da je redovno obavljala primopredaju dužnosti na kraju smjene i to za noćnu smjenu ujutro u 7 sati, a za dnevnu smjenu na kraju te smjene u 19 sati. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je na Klinici za dječje bolesti radila na više radilišta pa da je primjerice radila na dječjoj hematoonkologiji gdje se liječe djeca sa najtežim dijagnozama i da je na tom odjelu primopredaja zbog težine zdravstvenog stanja djece trajala od 20-30 min a nekada i duže. Ista navodi da je najprije na tom odjelu upisivano sve vezano za dijagnostiku u dekurzus a također je upisivano i sve što se radili u noćnoj smjeni a vezano za pripremu i davanje terapije. Također tužiteljica navodi da je radila i na hitnom pedijatrijskom prijemu na kojem da je bila jedna medicinska sestra i jedan specijalizant a da je tu primopredaja trajala u zavisnosti o broju i stanju pacijenata i to u prosjeku od 15-30 min ali da su se tu događale i hitne intervencije. Tužiteljica navodi da je Klinika za dječje bolesti a vezano za rad s pacijentima oboljelim od korona virusa imala organiziran poseban punkt na lokaciji Križine gdje su se primala samo djeca oboljela od korona virusa a da je poslije to preneseno na ambulantu za dječje bolesti. Tužiteljica ističe da im je bilo naloženo da sve febrilna djeca budu zaprimljena na Hitni prijem Klinike za dječje bolesti te da su ta djeca bila testirana na korona virus te u koliko su bila pozitivna da su ostala se liječiti na odjelu a to je ovisilo o njihovom općem stanju i liječničkoj odluci ili bi u koliko bi se pokazalo da nisu lošeg općeg stanja poslana kući. Tužiteljica navodi da je radila u respiratorno intezivističkom centru na Križinama sa pacijentima oboljelim od korone od početka 2020. do kraja djelovanja toga centra. Tužiteljica ističe da je ona radila u RIC- u na Križinama sve do prelaska na Zavod za radiologiju u travnja 2022. Tužiteljica ističe da je radila smjenski rad i nakon što je u travnju 2022. prešla raditi na Zavod za radiologiju, te da je tamo radila o 7-15 i od 14-22. Tužiteljica navodi da je ona u Zavodu za radiologiju obavljala samo poslove dijagnostike i da je imala u svojoj smjeni odgovarajući broj pacijenata te da nije prenosila ništa drugoj smjeni koja dođe. Tužiteljica da na Zavodu za radiologiju nije imala primopredaju dužnosti budući se bavila samo dijagnostikom i radila u svojoj smjeni bilo popodnevnoj bilo jutarnjoj. U odnosu na činjenicu da li je istoj KBC plaćao covid nagradu za rad sa covid pacijentima ista odgovara potvrdno da joj je KBC plaćao covid nagradu i da je to bilo u vrijednosti od cca 500,00 kuna.

14. Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/2019), a koji je zaključen 27.09.2019. godine, te koji je prema odredbi članka 34. tog Dodatka u primjeni od 01.09.2019. godine (osim članka 12. koji je u primjeni od 01.01 .2020.godine) je izmijenjen članak 28. KU/18 na način da se istome dodaju stavci 8. i 9. i to stavak 8. koji glasi da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te stavak 9. koji glasi da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Nadalje, Zaključkom broj 108. sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023.godine (list 6 spisa) zauzeto je tumačenje da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Također je navedenim Zaključkom zauzeto shvaćanje da je poslodavac zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Nadalje je ovim zaključkom zauzeto shvaćanje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme službe se smatra radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad.

15. Pravo radnika u sustavu zdravstva na Covid nagradu je propisano Odlukom Vlade RH o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti Covid 19 (''NN'' 136/2020), a koja odluka datira od 09.12.2020.godine (list 8 spisa). Temeljem članka 1. ove Odluke je propisano da radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti Covid 19 utvrđuje se posebna nagrada, a temeljem članka 1. stavka 2. citirane Odluke je propisano posebna nagrada iz stavka 1. ove točke utvrđuje se u iznosu od 10% od osnovne plaće radnika, a isplaćuje se uz plaću radnika. Temeljem članka 2. iste Odluke je propisano da posebna nagrada iz točke I/ te odluke se isplaćuje radniku koji je sukladno rasporedu poslodavca/ravnatelja doma zdravlja proveo na obavljanju poslova u ustrojstvenim jedinicama/djelatnostima koje pružaju skrb oboljelima od bolesti Covid 19. Člankom 3. iste Odluke je propisano da radnik koji je privremeno raspoređen na obavljanje poslova vezano za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19 ima pravo umjesto plaće za tekući mjesec koju je ostvario temeljem privremenog rasporeda uvećanu za posebnu nagradu iz točke 1. navedene Odluke za to razdoblje ostvariti plaću u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca prije njegovog privremenog rasporeda, ako je to za radnika povoljnije. U članku 4. iste Odluke je istaknuto da primjena isplate u skladu s tom Odlukom počinje od studenog 2020.godine, a odredbom članka VII. navedene Odluke je istaknuto da ista stupa na snagu prvog dana od dana objave iste u Narodnim novinama.

16. U odnosu na potraživanje neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje za utuženo razdoblje u kojem je tužiteljica radila kod tuženika od 01.07.2018.godine do 31.01.2023.godine kao posljedice toga što tuženik prilikom obračuna i isplate plaće tužiteljice nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe i Covid nagradu, temeljem odredbe članka 58. stavka 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020- u daljnjem tekstu TKU-a), te članka 57.stavka 1. navedenog TKU-a (''NN'' 56/22, te 127/22) je propisano da radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Temeljem odredbe članka 34. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18) je propisano da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca ako je to za njega povoljnije.

17. Vezano za predmetni postupak prvenstveno je potrebno istaći da je sukladno odredbi članka 5. Zakona o radu (''NN'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23- u daljnjem tekstu ZR-a) poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati i podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ovo je razvidno i iz članka 8. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), te iz članka 13.stavka 1. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), Pravilnika iz kojeg je jasno razvidno da evidencija o radnom vremenu radnika mora sadržavati osim podataka o radniku i podatke o početku i završetku radnog vremena. Temeljem odredbe članka 135.stavka 4. ZR-a u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu. Tuženik je bio u obvezi voditi sve propisane podatke u evidenciji o radnom vremenu i sukladno onome što je bilo propisano pravilnikom koji je važio u utuženom razdoblju i to Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), a koji pravilnik je prestao važiti donošenjem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), a koji je stupio na snagu dana 01.10.2024.godine. Prema odredbi članka 8.stavka 1. ranije važećeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima tuženik je kao poslodavac bio dužan voditi i evidencije o radnom vremenu s točnim početkom i završetkom rada, a odredbom članka 8. stavka 2. tog Pravilnika je bilo propisano da je poslodavac osim podataka iz stavka 1. ovog članka dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi sa radnim odnosom kao što su primjerice prekovremeni radni sati provedeni u primopredaji dužnosti. Podjednako je propisano i novovažećim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24) i to odredbom članka 13.stavak 1. i 2. tog Pravilnika. U odnosu na sve navedeno potrebno je istaći da je tuženik dostavio ovom sudu, a sukladno nalogu ovog suda sa ročišta od 27.svibnja 2025.godine kao prilog uz svoj podnesak od 22.08.2025.godine (list 195- spisa) evidencije rada ( s točnim početkom i završetkom rada) i platne liste, a koje činjenice je utvrdio i Centar za vještačenja u svom nalazu i mišljenju. Međutim, iz dokaza provedenih u ovom postupku, posebice iskaza saslušane tužiteljice i svjedokinje HČ, te nalaza i mišljenja Centra za vještačenja nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica cijelo vrijeme dok je radila na Klinici za kirurgiju do prelaska na Zavod za radiologiju gdje je prešla 2022.godine vršila primopredaju dužnosti, a tužiteljica je prema iskazu nastavila raditi u smjenama – turnusima i nakon prelaska na radiologiju gdje se bavila dijagnostikom i to po potrebi, dok je tuženik je prema iskazu HČ i prema sadržaju tuženikove odluke od 28.12.2022.godine (list 7 spisa) počeo evidentirati, obračunavati i plaćati primopredaju dužnosti tek počevši od 01.01.2023.godine, a slijedom čega proizlazi da tuženik nije na pravilan način vodio evidencije o radnom vremenu u pogledu radnih sati koje su njegovi djelatnici pa tako i tužiteljica provodili u obavljanju primopredaju dužnosti. U navedenom smislu budući isti nije vodio evidencije radnih sati koje je tužiteljica uredno obavljala vršeći primopredaju dužnosti kod tuženika na tuženiku je teret dokazivanja sukladno odredbi članka 135.članka 4. Zakona o radu budući je u predmetnoj pravnoj stvari riječ o sporu u vezi sa radnim vremenom i to radnim vremenom provedenim u radu vezano za primopredaju dužnosti i u radu vezano za rad sa covid oboljelim pacijentima. Tuženik u navedenom smislu ničim nije pobio tvrdnje tužiteljice i svjedokinje HČ iz kojih proizlazi da je tužiteljica dok je radila na Klinici za dječju kirurgiju obavljala rad u turnusima 12-24,12-48 s radnim vremenom od 7-19 i od 19-7 sati te da je redovno vršila primopredaju dužnosti u 7,00 ujutro i 19,00 sati navečer u trajanju od 5-30 minuta prema iskazu svjedokinje HČ i iskaza tužiteljice, a iz iskaza svjedokinje HČ nedvojbeno proizlazi i da je tužiteljica radila sa covid oboljelim pacijentima u RIC-u jer da je tamo na samom početku pandemije bila raspoređena odlukom tuženika. Ovo nije sporno jer proizlazi i iz pregledanih naloga tuženika o radu tužiteljice u Respiratorno intezivističkom centru na Križinama (RIC-u) (list 54-58 spisa) iz kojih proizlazi da je tužiteljica radila sa covid oboljelim pacijentima u navedenom centru od 01.12.2021. - 31.03.2022.godine, od 01.05.2021.godine do 30.06.2021.godine, od 02.12.2020. do 28.02.2021.godine te od 01.03. do 30.04.2021.godine, te od 09.09. do 30.11.2021.godine. Pored navedenog iz iskaza svjedokinje HČ proizlazi da je tužiteljica radila sa covid oboljelim pacijentima i na odjelu Klinike za dječju kirurgiju, te je ista naglasila da su u odnosu na rad s covid oboljelim pacijentima koji su liječeni na odjelu Klinike za dječje bolesti svi djelatnici pa tako i tužiteljica primjenjivali sve potrebne zadane protokole i koristili sva potrebna sredstva zaštite, a kad je zatvorio spomenuti centar na Križinama za rad s covid oboljelim pacijentima da se covid oboljele pacijente nastavilao liječiti na Klinici za dječje bolesti odvojeno od drugih pacijenata s posebnim sanitarnim čvorovima i posebnim covid mjerama. Iz iskaza tužiteljice jasno proizlazi da dok je radila na Klinici za dječje bolesti da je radila na više radilišta primjerice na dječjoj hematoonkologiji gdje su se liječila djeca sa najtežim dijagnozama, te da je na tom odjelu zbog težine zdravstvenog stanja djece primopredaja trajala od 20-30 minuta, a kad je radila na hitnom pedijatrijskom prijemu da je primopredaja dužnosti također u zavisnosti od broja pacijenata trajala 15-30 minuta. Imajući u vidu sve navedeno iz svih provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužiteljica nesporno u utuženom razdoblju za vrijeme rada u turnusima 12-24 12-48 na Klinici za kirurgiju gdje je radila na radilištima sa zdravstveno zahtjevnim pacijentima obavljala redovnog primopredaju dužnosti u trajanju najkraće 5 minuta, a najduže do 30 minuta, te da je primopredaja bila usmena i pismena koja se vodila u teci primopredaje dužnosti i kroz bolnički informacijski sustav (BIS).

19. Iskaz tužiteljice kao i svjedokinje HČ u pogledu načina rada u primopredaji dužnosti i rada sa covid oboljelim pacijentima ovaj sud prihvaća u cijelosti kao vjerodostojan i logičan budući nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica kod tuženika radila u utuženom razdoblju i na Klinici za dječju kirurgiju ( na raznim radilištima) i to u turnusima 12-24, 12-48, a i u covid centru prema nalozima samog tuženika u utuženom razdoblju, a iz pregledane Odluke tuženika Klasa: 113-01/22-01/151, Urbroj: 2181- 147-01/GB-22-1 od 28.12.2022.godine (list 7 spisa) je razvidno da je tuženik tek tom Odlukom sukladno onome što je propisano odredbom članka 28. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20) definirao pojam primopredaje službe, te u tom pravcu istakao da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu, te navodi da primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosa turnusa, te da liječnike i medicinske sestre za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice, te određuje vrijeme trajanja primopredaje službe ističući da primopredaja službe na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, te naveo da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe i da se zbraja sa ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a da se višak iznad mjesečnog fonda plaća kao prekovremeni rad, te ističe da se navedena odluka vezano za primopredaju službe primjenjuje od 01.siječnja 2023.godine. Dakle, iz citirane odluke tuženika nedvojbeno proizlazi da tuženik evidentira primopredaju dužnosti tek od navedene odluke i to od 01.siječnja 2023.godine, a iz čega jasno proizlazi da je tužiteljica osnovano navela da joj tuženik nije plaćao sate primopredaje dužnosti za cijelo utuženo razdoblje, a što je i logično i vjerodostojno budući iz iskaza saslušane tužiteljice i svjedokinje HČ jasno proizlazi da je tužiteljica kod tuženika na Klinici za dječju kirurgiju redovno obavljala primopredaju dužnosti, a tuženik je prema iskazu HČ, glavne sestre klinike za dječje bolesti kod tuženika tek temeljem navedene odluke počeo evidentirati sate primopredaje dužnosti tek od 01.01.2023, dakle nakon što je tužiteljica prestala raditi kod tuženika, a čime su sati rada tužiteljice u primopredaji dužnosti bili neevidentirani i samim time nisu mogli biti ni plaćeni. Budući da iz iskaza saslušane tužiteljice i HČ, kao i dostavljenih navedenih naloga tuženika uz podnesak tuženika od 27.11.2024.godine (list 54-58 spisa) nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužiteljica u periodima koji se navode u nalozima tijekom 2021 godine radila u respiratorno intezivističkom odjelu na Križinama sa covid oboljelim pacijentima na Križinama, a kad je taj odjel ukinut i na samom odjelu Klinike za kirurgiju gdje su isti prema iskazu svjedokinje HČ bili liječeni odvojeno od ostalih pacijenata, te se pri tome kao i svi ostali djelatnici držala odgovarajućih protokola i koristila sva potrebna sredstva zaštite budući se samim time smatra da je tužiteljica nedvojbeno obavljala poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti Covid 19 ista sukladno onome što je propisano člankom 1. citirane Odluke Vlade RH o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti Covid 19 (list 7 spisa), a koja je odluka donesena 07.12.2020., a primjenjuje se s obračunom plaće za mjesec studeni 2020.godine istu pripada posebna nagrada koja se utvrđuje u iznosu od 10% od osnovne plaće radnika, a isplaćuje se uz plaću radnika.

20. Radi utvrđivanja visine predmetnog potraživanja s osnova covid nagrade i primopredaje službe izveden je dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po Centru za vještačenja d.o.o. Split (vještakinja Ines Lozić).

21. Iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja u Splitu (list 308-384 spisa) proizlazi da Pri izradi nalaza i mišljenja korištene su Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) i Evidencije o radnom vremenu, koje sadrže točan podatak o početku i završetku radnog vremena, za razdoblje od 01.07.2018. do 31.01.2023. godine. Tužiteljica je bila u radnom odnosu kod tuženika do 28.01.2024.godine. Napominje se kako evidencije o radnom vremenu, koje je tuženik dostavio na zahtjev vještaka, ne sadrže datum sačinjavanja ni potpis radnika i ovlaštene osobe. Uvidom u platne liste se ističe da nije razvidno da bi tuženik tužitelju u razdoblju od studenog 2020. godine nadalje obračunavao i isplaćivao posebnu nagradu za rad s oboljelima od bolesti Covid-19 za sve odrađene sate u razdoblju važenja Odluke o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti Covid-19. U skladu s postavljenim zadatkom vještačenja te ukoliko sud zauzme stav da tužitelj ima pravo na posebnu nagradu za rad s oboljelima od bolesti Covid-19 na sve sate rada, u nastavku je u Tabeli 1. dan izračun visine potraživanja tužitelja po osnovi posebne nagrade za rad s oboljelima od bolesti Covid-19. Prilikom izračuna se navodi da su utvrđeni isplaćeni iznosi po osnovi posebne nagrade za rad s oboljelima od bolesti Covid-19 te očekivani iznos posebne nagrade za rad s oboljelima od bolesti Covid-19 u iznosu od 10% od osnovne plaće radnika za sve iskazane sate rada. S obzirom da je u dijelu utuženog razdoblja službena valuta u RH bila kuna dok je na dan izrade vještačenje službena valuta euro, vještak navodi će inicijalno, informativno, sve izračune izvršiti u valuti koja je bila izvještajna i obračunska te u kojoj su izvršena plaćanja u utuženom razdoblju. Nadalje, navodi da će iznose utvrđene u izvještajnoj valuti u utuženom razdoblju preračunati u službenu valutu RH na dan izrade vještačenja, primjenom odredbi čl. 7. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22) kao i primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro temeljem Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022) koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. Uvidom u raspoloživu dokumentaciju razvidno je da se tužbenim zahtjevom navodi da tužitelj potražuje i iznos po osnovu manje obračunate i isplaćene plaće u bruto iznosu. Uzevši u obzir navedeno, opreza radi, pod pretpostavkom da Sud zauzme stav da se imaju uzeti u obzir ukupna potraživanja koja proizlaze iz manje obračunate plaće, a ne samo potraživanja koja bi proizišla iz manje obračunatih dodataka i primopredaje službe, u nastavku se daje izračun razlike u naknadama tužitelja. Napominje se da iste ne sadrže iznose manje isplaćenih naknada koje proizlaze iz neobračunatih i neplaćenih Covid dodataka i primopredaje službe, odnosno riječ je isključivo o razlici koja proizlazi iz obračunate i isplaćene plaće tužitelju. Naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje da se izračunavaju na bazi prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, odnosno od 01.05.2022.g. ako je u prethodna tri mjeseca za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvareno pravo na naknadu plaće, tada se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva se uračunava u prosjek. Stoga, vještak u Tabeli 5. daje razliku manje isplaćene naknade za godišnji odmor i privremene nesposobnosti temeljem plaća koje su prethodno obračunate i isplaćene. Na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije vještak daje mišljenje na postavljeno pitanje te ističe da pod pretpostavkom da sud zauzme stav da tužitelju pripada pravo potraživanja: po osnovi posebne nagrade za rad s oboljelima od bolesti Covid-19 na sve odrađene sate, za razdoblje od 01.11.2020. do 31.01.2023. godine: potraživanje po osnovi posebne nagrade za rad s oboljelima od Covid-19 iznosi 1.130,49 EUR, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koji proizlazi iz neobračunate posebne nagrade za rad s oboljelima od bolesti Covid-19, iznosi 222,24 EUR, slijedom čega ukupno potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunate posebne nagrade za rad s oboljelima od bolesti Covid-19 iznosi 1.352,73 EUR (Tabela 6. stupac ‘4’). Ističe da po osnovi primopredaje službe, odnosno da je tužiteljica nakon krajem svakog radnog dana ostala raditi 30 minuta dulje, za razdoblje od 01.07.2018. do 31.01.2023. godine: potraživanje po osnovi primopredaje službe da iznosi 3.471,50 EUR, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koji proizlazi iz neobračunate naknade za primopredaju službe da iznosi 714,84 EUR, slijedom čega ukupno potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunate primopredaje službe iznosi 4.186,34 EUR (Tabela 6. stupac ‘7’). po osnovu manje obračunatih naknada obračunatih temeljem obračunatih i isplaćenih plaća , za cjelokupno razdoblje, manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremenu nesposobnost za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 434,51 Eur-a (Tabela 6. stupac 8.).

22. Navedeni nalaz i mišljenje Centra za vještačenja d.o.o. Split (Ines Lozić) ovaj sud smatra u cijelosti vjerodostojnim i logičnim budući se isti zasniva na nalogu ovog suda i relevantnoj dokumentaciji (platnim podacima i evidencijama o radnom vremenu) koje je u predmetni spis dostavio sam tuženik. Punomoćnica tuženika je na ročištu od 24.03.2026.godine neosnovano prigovorila nalazu i mišljenju vještaka – Centra za vještačenja ističući da je vještak izračunao naknadu za covid i primopredaju dužnosti premda iz iskaza tužiteljice proizlazi da ista nije radila s covid pacijentima i da je ista od travnja 2022.godine prešla raditi na RTG, te kako na predmetnom odjelu nije vršila primopredaju. Međutim, u pogledu navedenog prigovora potrebno je istaći da je vještakinja u nalazu i mišljenju u pogledu izračuna dala svoje mišljenje u odnosu na kompletno razdoblje u kojem je tužiteljica radila kod tuženika a vezano za primopredaju službe i covid nagradu, ali pri tome nije uzimala u obzir sate koje tužiteljica nije odradila, a koji se odnose na primpredaju dužnosti. U tom smislu na listu 6 predmetnog vještva vještakinja navodi da je uvidom u raspoloživu dokumentaciju razvidno da tužiteljica potražuje iznos po osnovi naknade za primopredaju službe 30 minuta nakon završetka radnog vremena, te da uzevši u obzir navedeno te pod pretpostavkom da sud zauzme stav da tužiteljici pripada pravo potraživanja za primopredaju službe odnosno da je tužiteljica ostvarila nakon završetka radnog vremena raditi 30 minuta dulje te da bi rad iznad 8 sati predstavljao prekovremeni rad, da se daje u Tabeli 3 obračun neisplaćene naknade za primopredaju službe. Navodi se da je vještak izvršio uvid u evidencije o radnom vremenu za svaki dan utuženog razdoblja, te da je utvrdio broj dana primopredaje u pojedinom mjesecu, te da je izvršio obračun naknade za primopredaju službe. Također je navedeno da je izračun naknade za primopredaju službe izvršen na mjesečnoj osnovi, a da je polazište za izračun vrijednost osnovne plaće. Vještakinja je pri tome naglasila da je za svaki mjesec utvrđena vrijednost osnovne plaće za svaki sat rada te da su uzeti u obzir dani iz evidencija rada kada je tužiteljica nakon radnog vremena izvršila primopredaju. Iz navedenog jasno proizlazi da je vještakinja u odnosu na utuženo promatrano razdoblje utvrđivala za svaki mjeseci uvidom u evidenciju rada koju je imala od strane tuženika na raspolaganju samo one dane kad je tužiteljica uistinu nakon radnog vremena izvršila primopredaju, te na temelju navedenog sačinila izračun. Navedeni izračun je logičan i vjerodostojan jer je tužiteljica u iskazu decidirano radila da premda na samom Zavodu za radiologiju nije imala primopredaju dužnosti da je ona radila smjenski rad (turnuse) uz navedeno i nakon što je prešla na radiologiju pa u tom smislu je vještakinja i utvrdila da je tužiteljica i nakon travnja 2022.godine imala radne sate provedene u primopredaji službe budući je istakla da je izvršila uvid u utuženom razdoblju u tuženikove evidencije rada za svaki dan utuženog razdoblja. Tužiteljica je za vrijeme rada kod tuženika po nalogu tuženika radila u covid centru na Križinama tijekom 2021.godine, a nakon što je taj centar prestao s radom na samom odjelu na Križinama o čemu se izjasnio svjedok tuženika glavna medicinska sestra Klinike za kirurgiju HČ te je vještakinja i u pogledu covid nagrade koja pripada tužiteljicu dala točan izračun. Slijedom navedenog navedeni prigovori tuženika na nalaz i mišljenje Centra za vještačenja su u cijelosti neosnovani. Tužiteljicu sukladno nalazu i mišljenju Centra za vještačenja osnovano pripada po osnovi naknade razlike plaće po osnovi neisplaćene nagrade za rad s oboljelima od bolesti Covid-19 i primopredaje službe, te posljedično manje obračunate naknade za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad pripada ukupan iznos od 5.539,07 Eur-a, a od čega 1.352,73 Eur-a s osnova neobračunate posebne nagrade za rad sa oboljelima od bolesti Covid -19 (Tabela 6. stupac 4.), te po osnovi primopredaje službe iznos od 4.186,34 Eur-a (Tabela 6. stupac 7.), te s osnova manje obračunate naknade za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja po navedenim osnovama iznos od 434,51 Eur-a (Tabela 6. stupac 8.), a sve prema onome što je utvrđeno i što proizlazi iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja (vještakinje Ines Lozić).

23. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno je kao u točki I/ izreke ove presude. Na navedeni ukupni iznos glavnice potraživanja u iznosu od 5.539,00 Eur-a tužiteljicu pripadaju i zakonske zatezne kamate koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koje zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa iz Tablice 6. nalaza i mišljenja Centra za vještačenja i to petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata kao u točki I/ izreke izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

24. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom postupku tuženik je istoj dužan naknaditi u cijelosti parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a. Tužiteljica je popisala troškove postupka u podnesku od 06.03.2026.godine te na ročištu od 08.travnja 2026.U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/2023) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 13.11.2024.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 15.11.2024.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 14.02.2025.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 10.03.2025.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 27.05.2025.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 24.10.2025.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 06.03.2026.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 24.03.2026.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 08.04.2026.godine u iznosu od 100 bodova, te zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 1050 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 2.100,00 Eur-a te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 525,00 Eur-a ukupno iznosi 2.625,00 Eur-a te što uz trošak vještačenja u iznosu od 450,00 Eur-a ukupno iznosi 3.075,00 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka. Na navedeni priznati iznos na ime troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 3.075,00 Eur-a tužiteljici je priznata i zakonska zatezna kamata koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te sukladno Uredbi o izmjeni ZOO- a (''NN'' 156/22). Tuženik se u podnesku od 27.11.2024.godine protivio isplati parničnog troška na račun punomoćnice tužiteljice. Međutim, tužiteljici je dosuđen parnični trošak kako je i potraživala na račun punomoćnice tužiteljice budući je člankom 94. stavak 1. ZPP-a propisano da opseg punomoći određuje stranka, a člankom 95. stavak 1. točka 3. ZPP-a je propisano da ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći da je odvjetnik na temelju takve punomoći ovlašten od protivne stranke primiti dosuđene troškove. Tužiteljica je na ročištu od 27.05.2025.godine izričito u svom iskazu navela da je opunomoćila odvjetnicu Martinu Radić Šunjić odvjetnicu u Splitu da je zastupa u ovom predmetu kao i za primanje svih novčanih primitaka računajući i za primitak parničnih troškova putem svog računa a za tužiteljicu, a s čime se može smatrati da joj je za primitak parničnih troškova na ovom ročištu izdala specijalnu punomoć. U punomoći koju je tužiteljica izdala odvjetnici Martini Radić Šunjić (list 5 spisa) proizlazi da je ista izričito ovlastila istu na primanje novca i novčanih vrijednosti, a čime ju je ovlastila da može primiti i ispunjenje obveze na naknadu troškova postupka u korist tužiteljice. Pored navedenog potrebno je istaći da zahtjev tužiteljice za isplatom parničnog troška na račun punomoćnika tužiteljice ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva budući je sukladno odredbi članka 191. stavak 1. ZPP-a propisano da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanja drugog zahtjeva uz postojeći dok parnični trošak sukladno onome što je propisano odredbom članka 151.stavka 1. ZPP-a ne predstavlja tužbeni zahtjev već nastali izdatak učinjen u tijeku ili u povodu postupka. Sud odlučuje sukladno odredbi članka 164.stavka 1. ZPP-a o tome da li i u kojem iznosu stranku pripada zatraženi parnični trošak i to na određeni zahtjev stranke u zavisnosti od uspjeha u parnici. U tom smislu stranka postavlja zahtjev za isplatu troška, a sud odlučuje o visini parničnog troška koji stranku pripada pa u tom smislu izmjena potraživanja načina plaćanja u zahtjevu za isplatu parničnog troška ne predstavlja u pravnom smislu ni preinaku tužbe. Radi navedenog dosuđen je tužiteljici parnični trošak na račun njene punomoćnice, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude. Također se punomoćnika tuženika na ročištu od 08.travnja 2026.godine neosnovano protivila djelomičnom povlačenju tužbe iz podneska tužiteljice. Međutim, potrebno je istaći da tužiteljica u predmetnom postupku nije djelomično povukla tužbu niti smanjila tužbeni zahtjev. Tužiteljica je po nalogu suda sa ročišta od 13.11.2024.godine najprije postavila kondemnatorni tužbeni zahtjev podneskom od 15.11.2024.godine (list 32-35 spisa), a kojim je na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće potraživala ukupan iznos od 1.350,00 Eur-a. Podneskom od 06.03.2026.godine (list 393-395 spisa) kojim je konačno uredila tužbeni zahtjev te potražuje iznos od ukupno 5.973,58 Eur-a. U predmetnom slučaju se ne radi o djelomičnom povlačenju tužbe u vidu smanjenja tužbenog zahtjeva, već je razvidno da je tužiteljica povećala tužbeni zahtjev.Naime, iz ranje postavljenog kondemnatornog tužbenog zahtjeva tužiteljice podneskom od 15.11.2024. (list 32-35 spisa) je razvidno da tužiteljica prilikom podnošenja tužbe nije raspolagala cjelokupnom dokumentacijom , a zbog čega je u tom podnesku i navela da pridržava pravo precizirati tužbeni zahtjev nakon provedbe financijsko-knjigovodstvenog vještačenja. Ista je po nalogu suda sa postavila kondemnatorni zahtjev citiranim podneskom od 15.11.2024.godine potražujući iznos glavnice od ukupno 1.350,00 Eur-a s time da je u navedenom podnesku istakla da će specificirati tužbeni zahtjev nakon provođenja financijsko knjigovodstvenog vještačenja. Iz svega navedenog je razvidno da tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe i uređenja tužbenog zahtjeva podneskom od 15.11.2024.godine nije raspolagala svim odlučnim činjenicama potrebnim za uređenje tužbenog zahtjeva (platnim podacima, evidencijama o radu i rasporedu), a kojima je raspolagao tuženik, te u tom smislu nije mogla konačno precizirati tužbeni zahtjev bez provedbe financijsko knjigovodstvenog vještačenja. Tuženik je tek po nalogu ovog suda sa ročišta od 27.05.2025. podneskom od 22.08.2025.godine dostavio obračune plaća i evidencije radnog vremena za utuženo razdoblje, te je Centar za vještačenja temeljem tih podataka izradio nalaz i mišljenje, a kojim se precizno utvrdio dug tuženika prema tužiteljici s osnova primopredaje dužnosti i covid nagrade te za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je citiranim podneskom od 06.03.2026..godine specificirala tužbeni zahtjev odmah nakon provedenog vještačenja budući je tek nakon navedenog vještačenja bilo moguće objektivno procijeniti visinu tuženikovog dugovanja po navedenom osnovu. Budući tužiteljica uređenim tužbenim zahtjevom u konačnici potražuje veći iznos sukladno nalazu i mišljenju Centra za vještačenje u odnosu na svoj raniji tužbeni zahtjev od 15.11.2024.godine ne radi se o smanjenju tužbe (djelomičnom povlačenju zahtjeva), kako to ističe tuženik već o povećanju-preinaci tužbenog zahtjeva iz istog činjeničnog osnova, a kojoj se preinaci tuženik ne može protiviti. (članak 191.stavak 2. ZPP-a) Naime, tužiteljica je u tužbi već iznijela činjenice na kojima temelji svoj tužbeni zahtjev te sad iz istog činjeničnog osnova potražuje drugi iznos, te je u tom smislu citiranim podneskom od 06.03.2026.godine konačno uredila tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju Centra za vještačenja. U navedenom smislu punomoćnica tuženika na ročištu od 08.04.2026. neosnovano prigovara djelomičnom povlačenju tužbe budući se ne radi o djelomičnom povlačenju tužbe.

U Splitu, 13. svibnja 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

1/ tužiteljici-po punomoćnici

2/ tuženiku-po punomoćniku