Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj P-2130/2021-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Ivani Blažević, u pravnoj stvari tužitelja HV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 14, zastupanog po punomoćnici HVN, protiv tuženika BV, zastupanog po privremenom zastupniku Arisu Šaruniću, odvjetniku iz [adresa], radi predaje u suposjed, nakon održane glavne i javne rasprave dana 15. travnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja JV, odvjetničke vježbenice iz Rijeke te privremenog zastupnika tuženika Arisa Šarunića, odvjetnika iz Rijeke, zaključene temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje-ZPP), dana 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku BV da preda tužitelju HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te drugom suvlasniku PV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u suposjed, slobodnu od stvari i osoba: suvlasnički dio nekretnine upisane u knjigu položenih ugovora Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, opisane kao zgrada u [adresa], u [adresa] ([adresa]), sagrađene na katastarskoj čestici br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], broj podul. 2770, k.p.u. Rijeka, s kojim je suvlasničkim dijelom povezano pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine na trosobnom stanu broj 9 na trećem katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, balkona, ukupne površine 120,67 m[2] , sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.071,02 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se povlačenje tužbe u dijelu tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži predaju njemu i drugom suvlasniku PV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u suposjed, slobodnu od stvari i osoba nekretninu označenu kao k.č.

57/1 ZGR opisanu kao paviljon i dvorište površine 534 m[2] te nekretninu označenu kao k. č. [katastarska čestica] opisanu kao livada površine 569 m[2] , sveukupne površine 1103 m ,upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 28. prosinca 2021. navodi da su on i njegov brat PV suvlasnici svaki u ½ idealnog suvlasničkog dijela nekretnine upisane u knjigu položenih ugovora Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, opisane kao zgrada u [adresa], u [adresa], sagrađene na katastarskoj čestici br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], broj poduloška. 2770, k.p.u. Rijeka, s kojim je suvlasničkim dijelom povezano pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine na trosobnom stanu broj 9 na trećem katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, balkona, ukupne površine 120,67 m[2] te nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] ZGR opisane kao paviljon i dvorište površine 534 m[2] te nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] opisane kao livada površine 569 m[2] , sveukupne površine 1103 m ,upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za koju se zemljišna knjiga vodi pri Zemljišnoknjižnom odjelu Rijeka. Tuženik da naprijed opisane nekretnine drži u isključivom posjedu bez ikakve pravne osnove, s time da tužitelj nema saznanja od kuda tuženiku ključevi predmetnih nekretnina. Tužitelj da je dopisom od 28. srpnja 2021. pozvao tuženika da preda predmetne nekretnine u posjed tužitelju na način da mu preda ključeve stana i ulaznih vrata zgrade, te ključeve ulaznih vrata kuće u [adresa], međutim, na njegov dopis tuženik nije odgovorio.

1.1. Tužitelj tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi traži predaju u suposjed, slobodne od stvari i osoba naprijed navedenih nekretnina njemu i bratu PV kao i nadoknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.

1.2. Podneskom od 28. svibnja 2024., a prije upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, tužitelj je povukao dio tužbenog zahtjeva u dijelu u kojem traži predaju u suposjed nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] ZGR opisane kao paviljon i dvorište površine 534 m[2] te nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] opisane kao livada površine 569 m2, sveukupne površine 1103 m[2] ,upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka. Slijedom navedenog, imajući u vidu da je tužitelj povukao dio tužbenog zahtjeva prije upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, primjenom članka 193. stavka 1. ZPP-a sud je donio rješenje kao u izreci.

1.3. Nadalje, na ročištu od 20. siječnja 2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je točno označio adresu nekretnine i to kao [adresa], ranije [adresa].

2. U odgovoru na tužbu tuženik je zastupan po privremenom zastupniku kojeg je sud postavio rješenjem od 19. svibnja 2025. u osobi Arisa Šarunića, odvjetnika iz Rijeke, a po prijedlogu tuženika, zbog postojanja pretpostavki iz članka 84. stavka 2. točaka 4. i 5. ZPP-a, osporio sve navode tužbe, bez daljnje konkretizacije.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu i to uvidom u izvadak iz knjige položenih ugovora, izvadak iz zemljišne knjige, poziv na predaju u posjed stana u [adresa] i kuće u [adresa] od 28. srpnja 2021., dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, I. policijske postaje Rijeka, od 8. studenog 2022., dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu – HZMO) od 5. travnja 2024., povijesni i aktivni izvadak iz sudskog registra za pravnu osobnu Rijeka turist j.d.o.o., zapisnik o osnivanju tog društva kao i prijavu za upis u sudski registar. Proveo je i očevid na licu mjesta, saslušao je tužitelja te svjedoka ŽV.

3.1. Valja navesti da je odbijen tužiteljev prijedlog da se provede dokaz mjerničkim vještačenjem s obzirom da je stav ovog suda kako je provođenje navedenog dokaza suvišno budući da je predmetni stan točno i jasno označen po tužitelju.

4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na predaju u suposjed njemu i drugom suvlasniku PV nekretnine upisane u knjigu položenih ugovora Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, opisane kao zgrada u [adresa], u [adresa], ([adresa]) sagrađena na katastarskoj čestici br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], broj poduloška. 2770, k.p.u. Rijeka, s kojim je suvlasničkim dijelom povezano pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine na trosobnom stanu broj 9 na trećem katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, balkona, ukupne površine 120,67 m[2] .

4.1. Kako je privremeni zastupnik tuženika osporio sve navode tužbe, među strankama je sporno je li tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine (stana u [adresa] u [adresa]) kao i je li tuženik u posjedu predmetnog stana.

5. Uvidom u izvadak iz knjige položenih ugovora Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], broj poduloška. 2770, k.p.u. Rijeka te da su kao suvlasnici iste upisani tužitelj HV i PV, svaki u ½ dijela.

5.1. Uvidom u prijavu za upis u sudski registar utvrđeno je da je ovdje tuženik kao osnivač/član tog društava te osoba ovlaštena za zastupanje podnio prijavu javnom bilježniku za upis trgovačkog društva "Rijeka turist j.d.o.o." sa adresom sjedišta [adresa], u sudski registar.

5.2. Uvidom u zapisnik o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom sastavljen 23. lipnja 2023. po javnom bilježniku Mariji Grozdanić Dekleva utvrđeno je da je ovdje tuženik kao osnivač i jedini član trgovačkog društva "Rijeka turist j.d.o.o." sa adresom sjedišta [adresa], pred javnim bilježnikom dao izjavu o osnivanju naprijed navedenog trgovačkog društva.

5.3. Uvidom u povijesni i aktivni izvadak iz sudskog registra za pravnu osobnu "Rijeka turist j.d.o.o.", između ostalog, utvrđeno je da je u sudskom registru kao sjedište te pravne osobe upisana adresa [adresa], da je osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje ovdje tuženik s adresom prebivališta [adresa] kao i da je djelatnost te pravne osobe, između ostalog, i prijevoz putnika.

5.4. Uvidom u dopis HZMO-a od 5. travnja 2024. utvrđeno je da je u službenim evidencijama HZMO-a ovdje tuženik bio prijavljen na mirovinsko osiguranje temeljem radnog odnosa na nepuno radno vrijeme i to od 17. siječnja 2024. kod pravne osobe "Rijeka turist j.d.o.o." sa sjedištem na adresi [adresa] te od 7. ožujka 2024. kod pravne osobe "Trojka promet j.d.o.o." sa sjedištem na adresi [adresa].

5.5. Uvidom u dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko- goranske, I. policijske postaje Rijeka, od 8. studenog 2022. koja je po zahtjevu ovog suda izvršila terensku provjeru utvrđeno je da na adresi koja je u službenim evidencijama MUP-a upisana kao prebivalište tuženika i to adresa u [adresa], tuženik ne prebiva niti je poznat susjedima s time da mu na tu adresu dolazi i preporučena pošta koju nitko ne zaprima i vraća se pošiljateljima. Također je utvrđeno da isti ne prebiva na adresama u [adresa] i Frana Supila 13. na kojim adresama su izvršene terenske provjere za tuženika.

5.6. Na održanom očevidu 23. veljače 2026. na adresi u [adresa] utvrđeno je da je na toj adresi zgrada, višekatnica s ukupno pet katova i 22 stana, s time da sporan stan nosi oznaku broj 9 i nalazi se na 3. katu. S lijeve strane na ulazu u zgradu da se nalazi zvono te šifarnik bez naznačenih imena i prezimena. Na prvom katu s lijeve strane da su nalaze poštanski sandučići s imenima, odnosno prezimenima stanara te niti na jednom nije naznačeno ime, odnosno prezime tuženika s time da su tri poštanska sandučića neoznačena. Na ulazu u jedan od stanova na trećem katu koji bi pobrojen nosio oznaku stan broj 9, a za kojeg pun. tužitelja tvrdi da je po na navodima njegove stranke upravo stan koji je predmet ovog postupka, naznačeno je prezime " IV", a koje odgovara prezimenu majke tužitelja. Prilikom zvonjave na vrata tog stana da nitko ne otvara vrata, a stan da je zamračen.

6. Saslušan u tijeku postupka tužitelj je naveo da je predmetnu nekretninu (stan u [adresa]) kao i kuću u [adresa], u kojoj je živjela njegova majka prije smrti, naslijedio od svoje majke nakon njezine smrti 2020. te da je odmah nakon toga s prijateljem FV otišao razgledati te nekretnine, a čije ključeve tada nije imao u svom posjedu. Tada da je kuću u [adresa] zatekao otvorenu sa pobacanim stvarima, ali nikoga nije zatekao u njoj niti mu se činilo da se netko u nju naselio. Imao je saznanja, budući da je se s majkom tako dogovorio, da su ključevi od stana koji je predmet ovog postupka upravo u toj kući pa je ključeve koje je tamo zatekao uzeo i s prijateljem FV otišao otvoriti i razgledati stan u [adresa]. Ulazna vrata od zgrade da je uspio otvoriti jednim od ključeva, međutim ulazna vrata od stana da nije otključavao niti jedan ključ zbog čega da je pitao prve susjede imaju li kakvih saznanja o tome je li je netko u predmetnom stanu. Oni da su ga tada upoznali s time da neki čovjek, a to da je ovdje tuženik, živi u stanu već neko vrijeme i pozvali su ga. Tuženik kojeg je tada vidio prvi put i s kojim se upoznao te prilike da mu je tada rekao da on (tužitelj) nema nikakva prava u odnosu na predmetni stan, da on (tuženik) ima sklopljen ugovor s IV (majkom tužitelja) i da joj stan otplaćuje.

6.1. Na poseban upit suca je li je bio s majkom u kontaktu prije njezine smrti, tužitelj je naveo da je bio, a kada je oboljela da je bila kod njega u Njemačkoj, nakon čega se vratila u Rijeku i živjela u staračkom domu. Nije mu nikada spominjala BV, ali da je jednom spomenula da je stan iznajmila nekom finom čovjeku za kojeg on pretpostavlja da bi bio BV. Nije spominjala da bi od osobe kojoj je stan iznajmila primila neki novac ili da je sklopila s njim pisani ugovor. Ima saznanja da ju je često vozio taksi pa pretpostavlja da je BV upravo taj taksist i da ga je na taj način upoznala. Na daljnji upit suca što se dogodilo nakon što se taj dan razišao s BV naveo je da su razmijenili brojeve telefona i da su jedan drugome pokazali osobne dokumente te da je dogovor bio da će se tuženik javiti i pokazati mu dokumentaciju kojom raspolaže i na koju se poziva, međutim nakon toga da se više nikada nije javio, niti samoinicijativno, niti na njegove pozive. 2022. godine da mu je ponovno pozvonio na vrata i zatekao ga u stanu, ali da je tada bio vrlo neugodan prema njemu. Na daljnji upit suda je li pokušao putem samopomoći doći do posjeda predmetnog stana, naveo je da je jednom prilikom bio na policiji kada su mu rekli da oni po tom pitanju ne mogu ništa, a niti je bravar htio postupati bez sudjelovanja policije. Sam se nije usudio provaljivati. Nema saznanja da bi isti bio i dalje u stanu budući je zadnje 2022. godine provjeravao stan. Na daljnji upit suda tko plaća režije, isti navodi da troškove pričuve plaća on, a što se tiče komunalija kao što su voda, struja, da je dogovorio s pružateljem usluga da budući on ne živi na toj adresi da se računi ispostavljaju onome tko usluge koristi tako da te račune ne dobiva. Rečeno mu je od strane pružatelja usluge električne energije da će na licu mjesta utvrditi tko je korisnik usluge.

6.2. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, isti je naveo da je točna adresa stana [adresa] i da se stan nalazi na trećem katu u zgradi.

6.3. Na poseban upit privremenog zastupnika tuženika kada mu je umrla majka, isti je odgovorio da je to bilo 2019. godine. Na daljnji upit da li je nakon 2022. godine još koji put zvonio na vrata tuženiku, odgovorio je da nije, ali da je nekoliko puta prolazio, da mu je bila muka ponovno odlaziti do stana tuženika.

7. Saslušan u tijeku postupka svjedok ŽV naveo je da je upoznat s konkretnim predmetom budući da je 2020. godine došao u Hrvatsku s prijateljem HV da bi pogledali kuću i stan koje nekretnine je HV naslijedio iza majčine smrti. Prvo da su otišli u kuću koju su zatekli otvorenu, a sve s ciljem da uzmu ključeve od stana budući da su u njoj trebali biti ključevi od istog. Ključevi koje su tamo zatekli da nisu otvarali vrata predmetnog stana pa su pozvonili susjedima kako bi se raspitali da li netko živi u stanu, na što su dobili odgovor da u stanu živi BV kojeg su nazvali te se isti pojavio nakon 30 minuta. HV da je s njim tada otišao u stan, a on da je ostao stajati vani ispred stana, a zatim da su svi troje popili kavu u obližnjem kafiću. Tada da je BV rekao da je to njegov stan te je stalno ponavljao da je sve plaćao za isti. Dijelom da je razumio što BV govori jer razumije hrvatski, a dijelom da mu je HV preveo što je ovaj rekao. Također da je rekao da ima sve papire za taj stan. Te prilike da je BV s HV razmijenio brojeve telefona i adrese i obećao da će se javiti. Budući da da je s HV dobar prijatelj i da su stalo zajedno dolazili u Republiku Hrvatsku da ga je pitao za taj njegov problem i kasnije pa da mu je rekao da mu se BV nikada nije javio.

7.1. Na poseban upit privremenog zastupnika tuženika da li je to bio jedini put kada je sa HV dolazio na navedenu adresu, isti je naveo da je i kasnije s njim prolazio kraj stana, ali da više nisu zvonili na navedena vrata i nisu razgovarali sa susjedima.

7.2. Sud je iskaz tužitelja i svjedoka ŽV cijenio istinitim i vjerodostojnim budući da su isti u odnosu na odlučne činjenice gotovo identični i podudarni, a ujedno su i u skladu s dokumentacijom u spisu.

8. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

9. Odredbom članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje - ZV), propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom članka 162. stavak 1. istog Zakona propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

9.1. Odredbom članka 163. stavka 1. ZV-a propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

9.2. Nadalje odredbom članka 46. stavka 2. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakog one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može tražiti od trećega smo prema obveznim pravilima o nedjeljivim obvezama. Sukladno članku 64. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje – ZOO) propisano je da kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno, ili da je položi sudu ili javnom bilježniku.

10. Slijedom naprijed navedenih zakonskih odredbi da bi tužitelj imao pravo zahtijevati od ovdje tuženika predaju u posjed predmetne nekretnine, u ovom postupku je bio dužan dokazati da je stvar njegovo vlasništvo odnosno suvlasništvo i da se nalazi u posjedu tuženika, s tim ukoliko se radi nekretnini u suvlasništvu mora zahtijevati predaju i drugim suvlasnicima ili da se ista položi sudu ili javnom bilježniku.

11. Po stajalištu ovog suda tužitelj je u ovo postupku dokazao kako svoje suvlasništvo predmetne nekretnine tako i tuženikov posjed iste. Naime, iz svih naprijed provedenih dokaza, prije svega izvadka iz knjige položenih ugovora za tu nekretninu, te iskaza tužitelja i svjedoka, nedvojbeno proizlazi da je tužitelj zajedno sa svojim bratom PV suvlasnik u ½ dijela stana čija se predaja u suposjed traži u ovom postupku, a koji se nalazi na trećem katu, označen kao stan broj 9. u zgradi na adresi [adresa] (ranije [adresa].) na kojoj lokaciji je proveden i očevid te je sud utvrdio da na vratima toga stana stoji prezime majke tužitelja – " IV".

11.1. Što se pak tiče utvrđenja da je tuženik u posjedu predmetnog stana, navedeno je sud utvrdio imajući u vidu iskaz tužitelja i svjedoka ŽV koji su identični u dijelu u kojem isti navode da je nakon smrti majke tužitelja, tužitelj pokušao stupiti u posjed predmetnog stana pa je tako ključevima koje su zatekli u kući u [adresa] pokušao otključati vrata istoga, ali oni nisu otključavali, i to sve iz razloga jer je u stanu živio tuženik, kojeg su te prilike tužitelj i svjedok upoznali prvi put i koji im je rekao da živi u tom stanu i da ima pravni osnov za to, s tim da ga prema njihovom kazivanju, nikad nije pokazao. Iako je u ovom postupku tuženik zastupan po privremenom zastupniku budući da mu se dostava pismena pokušana u nekoliko navrata nije mogla izvršiti ni na jednu sudu poznatu adresu i isti nije aktivno sudjelovao u postupku, po stajalištu ovog suda, to ne dovodi u pitanje utvrđenje da je isti u posjedu stana čiju predaju u suposjed traži ovdje tužitelj. Iz dokumentacije u spisu, prije svega dopisa MUP-a proizlazi da tuženik ne prebiva na adresi prebivališta zavedenoj u Jedinstvenom registru osoba MUP-a ([adresa]), već da ima boravište koje nije prijavio, a koje je prema svemu sudeći upravo na adresi [adresa]. Činjenica utvrđena u ovom postupku da je tuženik osnivač i jedini član trgovačkog društva "Rijeka turist j.d.o.o." kojeg je registrirao 2023. godine upravo na adresi gdje se nalazi predmetni stan - [adresa], s time da je neko kratko vrijeme 2024. godine bio i prijavljen u evidencijama HZMO-a da je u radnom odnosu u toj pravnoj osobi, dodatno osnažuje tvrdnje tužitelja da je upravo tuženik u posjedu predmetnog stana.

11.2. Posjednik je, prema članku 10. stavku 1. ZV-a osoba koja ima faktičnu vlast glede stvari, a što tuženik, sukladno naprijed iznesenim utvrđenjima nedvojbeno jest u odnosu na predmetni stan, s time da treba naglasiti kako isti u ovom postupku nije dostavio nikakav dokaz iz kojeg bi proizlazilo njegovo pravo na posjedovanje tog stana zbog čega bi, predaja stana u suposjed tužitelju bila dovedena u pitanje (članak 163. stavak 1. ZV-a).

11.3. Ovdje još valja naglasiti kako je tužitelj kao suvlasnik predmetne nekretnine tražeći predaju stana u suposjed i drugom suvlasniku PV pravilno postupio u skladu s člankom 46. stavkom 2. ZV-a zbog čega je sud usvojio tužbeni zahtjev i u tom dijelu.

12. Slijedom svega navedenog valjalo je u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

13. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, s time da je sud u obzir uzeo vrijednost predmeta spora točno označen po tužitelju u podnesku od 5. prosinca 2024. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 i 107/25; dalje – Tarifa) i to za sastav tužbe iznos od 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav podnesaka od 21. lipnja 2022., 23. veljače 2023., 14. veljače 2024., 22. ožujka 2024. i 5. prosinca 2024. u ukupnom iznosu od 250,00 eura odnosno svaki u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. točka 4., u vezi sa Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav obrazloženog podneska od 28. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1., u vezi sa Tbr. 7. točka 1. Tarife), pristup ročištima 2. prosinca 2025., 20. siječnja 2026. i 15. travnja 2026. ukupno u iznosu od 600,00 eura, odnosno 200,00 eura svako (Tbr. 7. točka 1. Tarife), pristup očevidu na licu mjesta u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 7., u vezi sa Tbr. 7. točka 1. Tarife) odnosno ukupno iznos od 1.450,00 eura što uvećano za pripadajuću PDV od 25 % (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 362,50 eura, sveukupno na ime nagrade za rad odvjetnika daje iznos od 1.812,50 eura.

13.1. Nadalje odvjetniku pripada i naknada troškova i to naknada plaćenog predujma za rad privremenog zastupnika u iznosu od 1.000,00 eura (iznos priznat kao trošak privremenog zastupnika), plaćeni iznos na ime objavljenog oglasa u Narodnim Novinama u iznosu od 59,73 eura, plaćeni predujam za provođenje očevida na licu mjesta u iznosu od 49,48 eura (stvarno nastali trošak). Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 96,22 eura kao i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura, prema odredbama Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18, 51/23) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/23) odnosno na ime naknade troškova za rad odvjetnika tužitelju pripada iznos od 1.258,52 eura što onda konačno daje sveukupan priznati trošak u iznosu od 3.071,02 eura, dok je u preostalom dijelu do zatraženog iznosa od 11.459,73 eura sa zateznim kamatama, tužitelj odbijen budući da je taj trošak po stajalištu ovog suda neosnovan i tužitelju ne pripada.

13.2. Tako, sud tužitelju nije priznao trošak pristupa na ročište za objavu presude 13. svibnja 2026. budući da na isto nije pristupio, zatim trošak sastava četiriju podneska (25. siječnja 2022., 28. studenog 2023., 15. travnja 2025. i 9. lipnja 2025.) držeći da isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka te trošak prijevoda na raspravi od 20. siječnja 2026. koji tužitelj nije dokazao (računom niti dokazom o uplati). Tužitelju ovdje valja skrenuti pažnju kako je iznos nagrade odmjeren sukladno vrijednosti predmeta spora i odredbama Tarife pa mu nisu priznati niti više zatraženi iznosi na ime nagrade za zastupanje, a valja i napomenuti kako je tužitelju priznat stvarno nastali trošak na ime troškova privremenog zastupnika te provedbe očevida na licu mjesta te će ostatak neutrošenog, a plaćenog predujma u ukupnom iznosu od 300,52 eura tužitelju biti vraćen.

13.3. Tužitelju temeljem članka 151. stavka 3. ZPP-a pripadaju i zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos troška postupka od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, a sve sukladno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. i 8. ZOO-a.

13.4. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Rijeci, 13. svibnja 2026.

S u d a c

Ivana Blažević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- privremenom zastupniku tuženika

-pozvat tužitelja na plaćanje pristojbe u iznosu od 53,09 eura

-izvršiti povrat više plaćenog predujma za trošak očevida u iznosu od 50,52 eura kao i na ime troškova privremenog zastupnika iznos od 250,00 eura ukupno 300,52 eura