REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2444/2024-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja HRVATSKI ZAVOD ZA SOCIJALNI RAD, Područni ured Trešnjevka, OIB: 52966791065, protiv protustranke ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nenadu Škari, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2021., i mlt. VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2023., koje zastupa posebna skrbnica ĆŠ, pravnica Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1/15, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, 13. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Majka ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], lišava se prava na roditeljsku skrb u odnosu na djecu mlt. EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2021., i mlt. VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2023., oboje neutvrđenog očinstva.

II. Odbija se prijedlog protustranke o ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. djecom kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 25. listopada 2024. ovom sudu podnio prijedlog da se majku ŠŠ liši prava na roditeljsku skrb u odnosu na njeno dvoje maloljetne djece, EŠ i VŠ.

2. Iz prijedloga i priložene dokumentacije doznaje se sljedeće. ŠŠ rođena je 1996. u Varaždinu, u disfunkcionalnoj obitelji s majkom i bakom. Mlađa sestra CŠ rođena je 1998. Otac je imao novu obitelj, nije živio s njima. Majka je učestalo konzumirala alkohol, a u obitelji je dolazilo do svađa, sukoba i verbalnog nasilja zbog čega je intervenirala i policija. Tatjna je završila srednju školu za kuharicu. Neko vrijeme je radila kao konobarica ali nije zadržana na poslu zbog pogoršanja njenog psihičkog stanja. Sa 19 godina joj je dijagnosticirana shizofrenija te je do svoje 23. godine bila više puta hospitalizirana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan.

Postupanja Zavoda u obitelji počinju u ljeto 2021. dojavom o obiteljskom nasilju Tatjanine majke prema njoj te saznanjem da je ŠŠ u drugom stanju, a da trudnoća nije kontrolirana. Zbog straha da ne naškode nerođenom djetetu, prestala je redovito uzimati propisane psihofarmake zbog čega je došlo do promjena u njenom ponašanju i doprinosilo je učestalim svađama s majkom (koja je nedugo nakon toga preminula). Iz razgovora se doznaje da je ŠŠ imala velike strahove vezane uz nadolazeće rođenje djeteta, bojala se smrti tijekom poroda, a od njene sestre CŠ se saznaje da je imala ispade uz suicidalne izjave. Po obavijesti Kliničke bolnice Sveti duh utvrđeno je da je ŠŠ **.**.2021. rodila muško dijete, a da je dva dana poslije hospitalizirana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Očinstvo dječaka nije upisano.

Zbog majčinih psihičkih tegoba slijedom kojih nije bila u stanju preuzeti kvalitetnu i primjerenu brigu o djetetu, Općinski građanski sud u Zagrebu je donio rješenje poslovni broj R1 Ob-2007/21 od 17. studenog 2021. kojim je mlt. EŠ privremeno povjeren Dječjem domu u Zagrebu, Nazorova 49, na vrijeme do 30 dana, uz ostvarenje osobnih odnosa s majkom. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob- 47/22 od 19. siječnja 2022. majci je oduzeto pravo na stanovanje s mlt. EŠ te je svakodnevna skrb o djetetu povjerena Dječjem domu Zagreb. Majka je prethodno pred Zavodom izjavila kako se ne osjeća sposobnom brinuti se sama o djetetu i kako je dobro da je dijete smješteno u dječjem domu. Daljnjim rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-6344/23 od 7. ožujka 2023. mlt. EŠ je privremeno povjeren udomiteljskoj obitelji ĐŠ iz [adresa], uz osobne odnose s majkom dva puta mjesečno u prostorijama Udruge udomitelja „DAMDOM“, na vrijeme od 30 dana. Rješenjem poslovni broj R1 Ob-919/23 od 6. travnja 2023. mjera je produljena za daljnjih 30 dana. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-1173/23 od 28. studenog 2023. majci je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom te je mlt. EŠ povjeren na svakodnevnu skrb udomiteljici ĐŠ. Majka je dječaka posjećivala u Dječjem domu, ali to pravo nije koristila u opsegu u kojem je mogla. Složila se s zbrinjavanjem dječaka u udomiteljskoj obitelji.

3. Majka ŠŠ je od kraja kolovoza do sredine rujna 2023., u visokom stupnju trudnoće, bila smještena u Centru za žene, majke i djecu RETO. Djelatnica Centra je obavijestila Zavod da se njeno stanje pogoršalo na način da izjavljuje kako nosi mrtvo dijete i da je boli trbuh te odbija hranu i vodu, nakon čega je po obavljenom ginekološkom pregledu, hospitalizirana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. U razgovorima iskazuje sumnju da je u drugom stanju, kaže da se samo „udebljala“ jer da ne osjeća dijete, unatoč podsjećanju da je na ginekološkom pregledu utvrđeno da je trudna 32 tjedna. Za mlt. sina EŠ se uopće ne interesira.

Prema podacima KBC Sestre milosrdnice, ŠŠ je 11. studenog 2023. rodila žensko terminsko novorođenče koje je odmah zbrinuto u jedinici za intenzivno liječenje zbog respiratorne depresije uvjetovane anestezijom i lijekovima majke. Djevojčica je 24. studenog 2023. smještena u udomiteljskoj obitelji ĐŠ, uz brata EŠ, što je regulirano rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-2702/23 od 27. studenog 2023. Majka je prebačena u Kliniku za psihijatriju Sveti Ivan. Kako je djevojčica prema otpusnom pismu u roku od mjesec dana morala obaviti UZV mozga i pregled kod pedijatra, a budući da nije imala ime, OIB, adresu prebivališta ni MBO, na inicijativu Zavoda je zatražen izlazak majke iz psihijatrijske ustanove radi obavljanja potrebnih prijava pri Matičnom uredu Črnomerec. Navedeno je postignuto iz drugog pokušaja jer prvi prvom majka nije imala osobnu iskaznicu koju je izgubila. Djetetu je odredila ime VŠ, a ime oca nije navela. U razgovorima sa socijalnom radnicom je iskazala zadovoljstvo što su djeca dobro adaptirana u udomiteljskoj obitelji te nije iskazala želju da s njima ostvaruje osobne odnose. Majci je rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-2965/23 od 21. prosinca 2023. oduzeto pravo na stanovanje s mlt. VŠ te je dijete povjereno udomiteljskoj obitelji HŠ, uz ostvarivanje osobnih odnosa s majkom dva puta mjesečno u prostorijama Udruge „DAMDOM“ u trajanju od dva sata.

4. ŠŠ je rješenjem Zavoda od 17. veljače 2023. određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o mlt. FŠ u cilju jačanja njenih roditeljskih kapaciteta i stvaranja uvjeta za možebitan povratak djeteta u obitelj, u trajanju od godine dana. Zbog nestabilnog i neurednog životnog stila majke te njene nedostupnosti (često nije imala broj mobitela na koji je dostupna, mijenjala je mjesta boravišta, periodično je hospitalizirana u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče i Klinici za psihijatriju Sveti Ivan), mjera nije dala željene rezultate. ŠŠ je od veljače 2023. živjela sa svojom sestrom CŠ, s kojom je u oscilirajućem odnosu, u stanu u [adresa], površine 40 m2, kojeg su obje suvlasnice svaka u polovini dijela. Prije je navodila da će se obje preseliti u njihov drugi, veći stan u [adresa], površine 75 m2, kojeg su također suvlasnice nakon majčine smrti 2021., ali to se nije realiziralo.

Iz izvješća obiteljskog liječnika ŠŠ od 17. listopada 2024. proizlazi da ista redovito uzima propisanu terapiju i dolazi u ordinaciju na injekciju depo preparata Moditena. Konstatirano je kako je njezina bolest dobro regulirana. Zavod je u svibnju 2023. ovom sudu podnio prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti ŠŠ, koji je još u tijeku.

5. Prema izvješću udomiteljice, majka ju je prvi puta telefonskim putem kontaktirala 1. veljače 2024,. zatražila je fotografije djece i verbalizirala zadovoljstvo da su djeca dobro i da joj je to važno te se zahvalila udomiteljici. Drugi put je zvala udomiteljicu nakon tjedan dana i također tražila fotografije djece. Od tada je komunikacija tekla uglavnom porukama preko platforme Telegram. U početku je majka slala poruke udomiteljici svakih tjedan dana, pitajući kako su djeca i tražeći fotografije, zatim su se prorijedile na svakih deset do petnaest dana, da bi kasnije razmak bio petnaest do devetnaest dana. Sadržajno majka u porukama naglašava da joj je važno da su djeca dobro, da vidi da su sretna i zahvali se udomiteljici. Prvi put je majka došla u posjet djeci 19. ožujka 2024., a drugi susret je bio 2. srpnja 2024. Na posljednji susret majka je povela mušku osobu, Š, koji je htio uzeti bris mlt. EŠ jer se smatra ocem djeteta. O navedenom je udomiteljica hitno informirala ovu službu te je imenovani zamoljen da ne prisustvuje susretu. Š su udomiteljica i stručna djelatnica udruge u kojoj se kontakti odvijaju dale telefonski broj Područnog ureda Trešnjevka, međutim dotični se nikada nije obratio Zavodu radi informiranja o postupku utvrđivanja očinstva. Djeca majku ne prepoznaju, prema izvješćima udomiteljice koja je susretima nazočila, majka ima skromne kapacitete i njeno znanje o tome kako pristupiti djeci je površno i vrlo oskudno. Majka od 2. srpnja do podnošenja prijedloga (24. listopada 2024.) djecu više nije posjećivala. Inače je u komunikaciji s udomiteljicom majka bila korektna.

S majkom je u srpnju 2024. dogovoreno da se djeci izrade osobne iskaznice kako bi s udomiteljima mogli na izlete u obližnju Italiju, te je ista preuzela potrebnu dokumentaciju i fotografije, ali osobne nikad nije dala izraditi.

6. Prema Listama za procjenu sigurnosti i razvojnih rizika za oba djeteta, mlt. EŠ i VŠ ne bi bili sigurni povratkom u obitelj majke. Procijenjena je visoka razina razvojnog rizika na strani majke i djece.

7. Prema mišljenju psihologa, ŠŠ nema kapaciteta za samostalno življenje, većinom je živjela stihijski, poradi nesanirane psihičke bolesti nije bila u stanju privređivati, nema obiteljsku niti socijalnu podršku, nema osigurano stambeno pitanje, nema prihoda, sumnja se u konzumiranje narkotika, ulazi u veze sa muškarcima sličnih nestabilnih profila s kojima je već dva puta neplanirano ostala trudna, nije u stanju brinuti se o sebi niti vlastitim interesima. Nekritična je prema svom psihičkom stanju, neredovito uzima lijekove te se stoga periodično dovodi u akutna krizna stanja koja zahtijevaju hospitalizaciju. S obzirom na navedeno, Tatjanini roditeljski kapaciteti su gotovo nepostojeći budući da djetetu ne može osigurati sigurnost, stanovanje, materijalne potrebe, higijenu niti prehranu kao osnovne preduvjete brige oko djeteta. Ipak, ona ima uvid u to da nije u stanju brinuti se o djetetu te je bila suglasna da se dijete povjeri udomiteljskoj obitelji. Budući da majka ima dugogodišnju povijest dijagnosticirane psihičke bolesti, koja je samo periodično odgovarajuće liječena, što ima za posljedicu značajno smanjene kapacitete majke za osnovnu brigu i o sebi, a kamoli o djeci, prema mišljenju psihologa u najboljem je interesu mlt. VŠ i EŠ da se majka ŠŠ liši prava na roditeljsku skrb, kako bi se mlt. djeci omogućila trajna, razvojno podržavajuća i stabilna obiteljska okolina kroz institut posvojenja.

8. Posebna skrbnica djeteta u podnesku od 11. ožujka 2025. predlaže provesti dokaz saslušanjem protustranke, te kao svjedoka saslušati udomiteljicu ĐŠ.

9. Na ročištu od 8. siječnja 2026. saslušane su protustranka JŠ i svjedokinja ĐŠ. Punomoćnik protustranke na zapisnik navodi kako se protivi prijedlogu za lišenje prava na roditeljsku skrb budući da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za ovaj najteži oblik mjere. Smatra kako su se socio- ekonomski i osnovni uvjeti majke promijenili u odnosu na vrijeme kad je podnesen prijedlog. Predlaže kao svjedoka saslušati ZŠ, bivšeg partnera protustranke, na adresi u [adresa], te njezinu sestru CŠ, [adresa]. Sud navedene dokazne prijedloge u konačnici nije prihvatio jer je ocijenio da je činjenično stanje u ovom predmetu dovoljno raspravljeno.

10. Udomiteljica ĐŠ u svom iskazu navodi da je mlt. EŠ kod nje došao u dobi od jedne godine i četiri mjeseca, a prethodno je bio u Dječjem domu u Nazorovoj. Do tad nije znao što je šetnja, nije nikad vidio životinje, sve s obzirom da se u Domu ne mogu toliko individualno posvetiti svakom djetetu. Sad ima četiri godine, pohađa dječji vrtić, ali ima problema u funkcioniranju u skupini s drugom djecom, zbog čega je bio na dva termina kod psihologa. Inače je dobro prilagođen na život u njezinoj obitelji. U obiteljskoj kući stanuju ona i suprug, VŠ i EŠ te još jedna djevojčica od četiri godine koja je na privremenom smještaju. VŠ je u obitelj došla u dobi od 10 dana. Sad ima dvije godine, pohađa dječji vrtić. S mjesec dana joj je utvrđen urinarni refluks četvrtog stupnja koji je zasada reguliran lijekovima a daljnji postupci će se utvrditi nakon odvikavanja od pelena. U obitelji je lijepo prilagođena. Privržena je njoj i suprugu te se i VŠ i EŠ dobro slažu s djevojčicom koja je na privremenom smještaju. Na poseban upit suda odgovara kako u posljednjih godinu dana, odnosno kroz cijelu 2025., nije u kontaktu s majkom. Majka je prethodno imala regulirane susrete u udruzi "DAMDOM" jednom mjesečno koje pravo nije koristila osim u dva navrata. Posljednji put je djecu vidjela u srpnju 2024. Krajem 2024. doneseno je rješenje o zabrani susreta majke s djecom. Predstavnici Zavoda pojašnjavaju da mjera ne uključuje zabranu kontaktiranja s udomiteljicom kao ni sa Zavodom. Udomiteljica navodi da se s majkom čula putem poruka u razdoblju od veljače do kraja 2024. U studenom 2024. kad je Noi rođendan majka se javila sa željom da se telefonski čuje s EŠ te su se dogovorili da nazove idući dan u 18:00 sati što se na kraju nije realiziralo jer majka nije mogla. Djeca nemaju nikakav kontakt s majkom. Na upit suda odgovara da je EŠ govorila o mami ŠŠ u tom periodu kad su se odvijali susreti (ukupno dva puta), prenosila mu je poruke od mame. EŠ nikad ne pita za mamu.

Na upit Zavoda kako su protekli susreti djece s majkom opisuje da se na prvom susretu EŠ malo približio majci nakon što mu je darovala igračku a VŠ je bila premala za nekakav duži kontakt. Na drugom susretu s majkom je došla nepoznata muška osoba koja je od EŠ htjela uzeti bris radi eventualnog utvrđenja očinstva. Majka je malo uzela VŠ, malo popričala s EŠ te je susret završio nešto ranije od predviđenog.

Zaključno navodi da kao udomitelji imaju licencu za posvojenje te da bi ona i suprug voljeli posvojiti EŠ i VŠ budući da su s njima dugo vremena te da ne znaju za drugu obitelj. Želi napomenuti da je zadnji kontakt s ŠŠ bio krajem 2024. odnosno početkom 2025. kad ju je majka pitala za djecu a ona ju je uputila na Zavod budući da je bilo doneseno rješenje o zabrani susreta te da ona nije kompetentna osoba za davati joj informacije o tome. Za sve upite o djeci uputila ju je na Zavod.

11. Protustranka ŠŠ iznosi da je trenutno zaposlena kao konobarica u kafiću „Cezar“ u Zapruđu, s plaćom od 1.400,00 eura mjesečno te radi samo jutarnju smjenu. Pojašnjava da trenutno stanuje sa sestrom kao podstanar u zgradi na adresi [adresa], dok se stan u njihovom vlasništvu na istoj adresi ne uredi. Trenutno je u tijeku kompletna renovacija. Pojašnjava da imaju još jedan stan na adresi [adresa], površine 75 m2, kojem je također potrebno kompletno uređenje za što trenutno nema materijalnih mogućnosti. Na poseban upit suda odgovara kako se krajem 2024. obratila udomiteljici raspitujući se o djeci a ona ju je uputila na Zavod. Odgovara kako se Zavodu nije obraćala u vezi djece, ne može objasniti zašto. Navodi kako je tada živjela sa partnerom koji ima troje djece od kojih jedan ima šećernu bolest te da se brinula za sve njih. Na upit suda da li ima neki konkretan plan u vezi EŠ i VŠ odgovara da bi voljela da su njena djeca s njom. Na upit suda o tome u kojoj je fazi postupak pred ovim sudom radi oduzimanja poslovne sposobnosti, punomoćnik protustranke odgovara da je prvo ročište zakazano za veljaču 2026.

Na upit svog punomoćnika odgovara kako smatra da je sada u stanju brinuti se za svoju djecu. Navodi da joj je doktorica psihijatrica smanjila propisanu dozu na pola što znači da joj je sada puno bolje. Radi već dvije godine u kontinuitetu te se sada osjeća dobro.

Na upit Zavoda da li zna odnosno što misli da djeca u dobi od četiri i dvije godine trebaju od roditelja odgovara kako je svjesna da trebaju jako puno i da nije jednostavno. Ne tvrdi da njima nije dobro kod udomiteljice, ali kao majka želi da su djeca s njom. Zna da bi im bilo jako teško da ih se sada izdvoji od obitelji odnosno iz stabilne poznate sredine i ljudi kojima su privrženi. Na daljnji upit Zavoda odgovara kako su joj članovi stručnog tima Zavoda uvijek bili dostupni. Na daljnji upit što misli da njezina djeca žele odgovara kako sigurno žele da im bude dobro. Na upit suda odgovara kako misli da im je dobro kod udomiteljice.

12. Predstavnici Zavoda na ročištu ističu kako se ne osporava činjenica da je protustranka aktualno bolje, redovito se liječi i ima redovito zaposlenje, međutim to nije utjecalo na povećanje njezine motiviranosti u pogledu djece. Majka im se nije uopće javljala, nije se uopće raspitivala o djeci, a u Zavod je dolazila isključivo na njihovu inicijativu. Što se tiče stambenih uvjeta majke ističe se kako je mjesto njezinog stanovanja promjenjivo kao i osobe s kojima ona živi. Socijalna radnica navodi kako je 11. prosinca 2025. posljednji put bila na terenskom izvidu na adresi [adresa] na kojem je nije zatekla. Nakon toga je majka došla u Zavod te rekla da živi s partnerom na adresi [adresa]. Ukazuje kako je to bilo prije manje od mjesec dana a ŠŠ sada navodi kako nema partnera i živi sa sestrom u stanu na adresi ŽŠ [adresa]. Tom prilikom je majku upitala da li se osjeća sposobna preuzeti brigu o djeci na što je ŠŠ odgovorila da ne zna. U odnosu na predloženog svjedoka ZŠ ističe kako je isti bio na odsluženje zatvorske kazne od 20. ožujka 2025. do 30. rujna 2025. zbog kaznenih djela nasilja u obitelji i nanošenja tjelesnih ozljeda. Želi reći da unatoč Tatjaninom trenutnom poboljšanom stanju ona i dalje bira partnere upitne adekvatnosti.

13. Punomoćnik protustranke je podneskom od 8. siječnja 2026. predložio da, ukoliko se majku liši prava na roditeljsku skrb, rješenjem odluči i o ostvarivanju osobnih odnosa protustranke s mlt. djecom.

14. Iz podneska protustranke od 6. svibnja 2026., u prilogu kojeg dostavlja psihijatrijsko vještačenje provedeno u okviru postupka za lišenje poslovne sposobnosti u odnosu na ŠŠ, saznaje se da vještak smatra kako je ista aktualno sposobna samostalno funkcionirati i brinuti o sebi.

15. Lišenje prava na roditeljsku skrb je, sukladno članku 149. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), jedna od mjera koje sud može izreći radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta.

16. Ta se mjera određuje u posebnom izvanparničnom postupku i opća pretpostavka za njeno određivanje je utvrđenje suda da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava (čl. 170. ObZ-a). O prijedlogu sud odlučuje rješenjem.

17. Odredbom čl. 171. ObZ-a propisano je da sud u izvanparničnom postupku može lišiti prava na roditeljsku skrb roditelja ako je napustio dijete, ako je dijete izloženo nasilju između odraslih članova obitelji, ako na temelju izvješća Zavoda proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Zavod ili sud, ako na temelju izvješća i procjene Zavoda proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj, te ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta.

18. Ističe se da je postupak radi lišenja prava na roditeljsku složen i posebno osjetljiv s gledišta prava na poštivanje obiteljskog života protustranke kao roditelja zajamčenog odredbom članka 8. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje: Ustav), ali i s gledišta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 12/92, dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih interesa djeteta. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na vrlo izravan i ozbiljan način miješa u pravo protustranke na obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za djecu kad je njegovo postupanje štetno za djecu i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa s obzirom da je upravo to temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa protustranke kao roditelja, s jedne strane, te interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge. Pritom treba imati na umu da se ova krajnja mjera ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb određuje u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu dale rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta budući da određivanje ove mjere znači da roditelj doista ne izvršava sadržaj roditeljske skrbi na način na koji je to dužan činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

19. Nadalje, Obiteljski zakon se temelji, između ostalog, i na načelu razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život (čl. 7. ObZ-a) prema kojem su mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporu obitelji. U svezi s mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta ovo je načelo detaljnije razrađeno u odredbi čl. 128. ObZ-a koja tijelu koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta nameće obvezu voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštiti prava i dobrobit djeteta.

20. Na temelju svih provedenih dokaza, sud utvrđuje kako je prijedlog predlagatelja osnovan. Mlt. EŠ i mlt. VŠ nikad nisu živjeli s majkom već je skrb za njih tijekom njihovih dosadašnjih života osigurana kroz sustav socijalne skrbi. EŠ je svojih prvih 16 mjeseci proveo u Dječjem domu Zagreb, a nakon toga je smješten kod udomiteljice ĐŠ. Mlt. VŠ je od izlaska iz rodilišta u obitelji udomiteljice. Za oba djeteta je to jedina obitelj koju su ikad poznavali. Prema dostupnim podacima, razvili su emocionalni odnos i sigurnu privrženost prema udomiteljici i njenom suprugu. S druge strane, majku ŠŠ uopće ne poznaju, zadnji put su je vidjeli prije gotovo dvije godine. VŠ je se zbog niske kronološke dobi niti ne može sjećati, a i EŠ s njom nije imao kontakt polovicu svog života. Djeci je biološka majka stranac.

Sud, a niti Zavod, ne osporavaju da je majka ostvarila određene pozitivne korake u stabilizaciji svojih životnih uvjeta. Kontinuirano je zaposlena u kafiću „Cezar“ na mjestu konobarice unatrag dvije godine, redovno prima plaću, a prema dostupnim podacima njeno zdravstveno stanje je trenutno dobro regulirano te redovito uzima propisanu terapiju. Međutim, i dalje je prisutan neuredni životni stil po pitanju s kim i gdje živi. Prema podacima koje je protustranka dala Zavodu u prosincu 2025., tada je stanovala s partnerom i njegovo troje djece na adresi [adresa], da bi na ročištu samo mjesec dana poslije, u siječnju 2026. izjavila kako živi sa sestrom u iznajmljenom stanju dok se njihov stan na istoj adresi (ŽŠ) renovira. Sada bivši partner, ZŠ, kojeg predlaže kao svjedoka u ovom postupku, je od ožujka do rujna 2025. bio u zatvoru na odsluženju zatvorske kazne zbog kaznenih djela nasilja u obitelji i nanošenja tjelesne ozljede. Navedeno ukazuje da Tatajna i dalje bira neadekvatne partnere te često ulazi u emocionalne veze koje su nestabilne i očito turbulentne. Stanuje malo kod partnera, a malo sa sestrom, a stambeni uvjeti protustranke se nisu mogli utvrditi jer pri posljednjem terenskom izvidu Zavoda nitko nije zatečen na adresi.

Iz nalaza i mišljenja psihijatra koji je protustranka dostavila u spis uz podnesak od 6. svibnja 2026. proizlazi da je pri pregledu od 3. svibnja 2026. protustranka psihijatru navela kako živi s partnerom ZŠ i njegove troje djece, a u vezi su sedam mjeseci. Dakle, protustranka je u odnosu na ročište iz siječnja 2026. ponovno promijenila uvjete i mjesto stanovanja te je ponovno u vezi s prijašnjim partnerom. Nadalje, iako majka verbalizira zelju da djeca žive s njom, ne radi se o konkretnom i promišljenom planu. Od kad su djeca odvojena od majke, s čim se ista složila odmah po njihovom rođenju, nije koristila mogućnost viđanja djece u opsegu kojem je mogla. Nije se na vlastitu inicijativu raspitivala i informirala o djeci kod djelatnika Zavoda kojoj su joj uvijek bili na raspolaganju, a u iskazu pred sudom ni sama ne zna objasniti zašto. Na jedan od samo dva susreta s oba djeteta uživo nenajavljeno je dovela nepoznatog čovjeka koji je htio EŠ uzeti bris usta radi eventualnog utvrđivanja očinstva, iako joj je prethodno objašnjena zakonom predviđena procedura za isto. Time je potencijalno ugrozila i nepotrebno uznemirila djecu, a i udomiteljicu je dovela u neugodan položaj te pokazala kako ne uviđa vlastitu odgovornost prema djeci niti razumije razvojne potrebe djece. Nije iskazivala interes za preuzimanjem skrbi o djeci. Sporadičnim i neredovitim viđanjem djece dovela je do toga da s istima uopće nema razvijen emocionalni ili bilo kakav odnos. Ne poznaje karaktere ni potrebe svoje djece, njihovo zdravstveno stanje, napredak u vrtiću, njihovu dnevnu rutinu niti želje i preferencije. Protustranka je i sama svjesna da je djeci potrebno jako puno brige, skrbi i angažmana, a da im je kod udomiteljice dobro, lijepo su adaptirana i privržena udomiteljskoj obitelji. Smatra da su kod nje adekvatno zbrinuti, na čemu je zahvalna, a da bi odvajanje od poznate, stabilne i sigurne sredine koju im udomiteljska obitelj pruža za njih bilo teško, stresno i traumatizirajuće.

21. Ovaj postupak nema za cilj sankcioniranje majke, već zaštitu dobrobiti i najboljeg interesa djece. Sud procjenjuje da bi zdravlje te psihofizički i emocionalni razvoj mlt. EŠ i mlt. VŠ bili ugroženi kad bi ih se povjerilo na skrb majci koju ne poznaju niti prepoznaju, s kojom nikad nisu stanovali, a čiji životni uvjeti su doduše stabilniji u odnosu na prethodne faze, ali i dalje neprikladni za djecu u dobi od četiri i dvije godine. Pri tome se naglašava kako iz iskaza udomiteljice proizlazi da je mlt. EŠ potrebna pojačana podrška i skrb radi problema u integraciji u vrtićkom okruženju, zbog čega odlazi psihologu. Mlt. Uni je dijagnosticiran urinarni refluks zbog kojeg aktualno dobiva lijekove, a daljnji tretman će se utvrditi nakon odvikavanja od pelena. Djeca dakle zahtijevaju dodatni angažman i brigu, a majka koja je kroz čitavo prethodno razdoblje, ovaj i druge sudske postupke te obradu Zavoda demonstrirala izostanak osnovnih roditeljskih kompetencija, ne može im osigurati odgovarajuće životne uvjete. Udomiteljica detaljno poznaje navike, specifičnosti i potrebe mlt. djece. Izdvajanje iz stabilne, sigurne i poznate sredine koju mlt. EŠ i VŠ imaju uz udomiteljicu, odnosno iz obitelji u kojoj su praktično cijeli svoj život, za djecu bi predstavljalo šok, traumu i destabilizaciju te bi ugrozilo njihovo psihofizičko stanje, daljnji razvoj i napredak.

Zaključno, majčina motivacija za preuzimanje skrbi za djecu je nesigurna, nedosljedna i zakašnjela. U ovom postupku primat imaju interes i dobrobit djece, a ne želja roditelja koji je svojim postupcima i propustima pridonio trenutnoj situaciji.

22. Slijedom svega navedenog, sud smatra kako su ispunjene pretpostavke iz čl. 170. i 170. toč. 1. ObZ-a zbog čega je potrebno protustranku lišiti roditeljske skrbi. Upravo je to odgovarajuća mjera kojom će se zaštiti najbolji interes i dobrobit djece za koje je nužno stabilno, predvidljivo i mirno životno okruženje, što imaju u udomiteljskoj obitelji, a koje im biološka majka nije mogla pružiti.

23. U odnosu na prijedlog protustranke da se u ovom postupku odluči i o ostvarivanju osobnih odnosa majke s djecom, sud je isti odbio kao neosnovan. Naime, čl. 174. st. 1. ObZ-a propisuje da će sud rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ako je to u iznimnim okolnostima potrebno i ako to predlaže dijete ili roditelj koji se lišava prava na roditeljsku skrb. Ističe se kako majka djecu nije vidjela od srpnja 2024., a i prije toga su se viđali neredovito i u opsegu manjem od predviđenog. Sud smatra kako bi ponovna uspostava susreta majke i djece nakon toliko vremena na njih djelovala destabilizirajuće, zbunjujuće i uznemirujuće te bi poremetila rutinu, navike i sigurnost koje su izgradili unutar udomiteljske obitelji. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 13. svibnja 2026.

Sutkinja:

Rea Rajić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku tri dana od dostave pisanog otpravka rješenja, a koja se podnosi ovom sudu, u pet istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Predlagatelju

2. Protustranci po pun.

3. Posebnoj skrbnici