REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3

Posl. br. K-555/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud Novom Zagrebu po sucu tog suda Stjepanu Đurinec, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Đurđice Vrđuka, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog DZ, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11,144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 – dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice općinskog državnog odvjetništva (dalje u tekstu ODO) u Novom Zagrebu, br. KO-DO-485/2024, nakon glavne rasprave održane i zaključene dana 13. svibnja 2026., istog dana,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu ZKP/08) presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu kojom je izdan kazneni nalog od 8. listopada 2024. poslovnog broja K- 555/2024-2 stavlja se izvan snage.

OKRIVLJENI PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i P rođene Ž, rođen **.**.1959. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], doktor veterinarske medicine, sa završenim Veterinarskim fakultetom, zaposlen u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, oženjen, otac troje djece, neosuđivan, državljanin Republike Hrvatske.

Na temelju članka 453 točka 3. ZKP/08

oslobađa se optužbe

da je:

II. dana 22. kolovoza 2023., oko 17,45 sati, u Zagrebu, u blizini raskrižja Vatikanske ulice s Ulicom Božidara Magovca i Ulicom Svetog Mateja, upravljajući osobnim automobilom reg. ozn. [registarska oznaka], srednjom prometnom trakom za ravno kolnika Vatikanske ulice u smjeru istoka, te dolaskom u blizinu raskrižja s Ulicom Božidara Magovca i Ulicom Svetog Mateja, olako smatrajući da time neće ugroziti sigurnost odvijanja prometa, protivno čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, započeo radnju prestrojavanja iz srednje trake za ravno u lijevu prometnu traku za ravno, bez da se prethodno uvjerio može li ovu radnju poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, uslijed čega je na stražnji desni rub njegovog vozila prednjim lijevim bočnim dijelom naletio motocikl reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je lijevom prometnom trakom za ravno, u istom smjeru iza njegovog vozila upravljao ŽZ, od kojeg naleta je ŽZ zajedno s motociklom pao na kolnik i tom prilikom zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu oguljotine kože gornjih udova i prijeloma članaka palca i četvrtog prsta lijevog stopala,

III. – d a k l e, iz nehaja kao sudionik u prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

- pa da je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

IV. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08 oštećeni ŽZ se upućuje da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

V. Na temelju čl. 149 st. 1 ZKP/08 troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. ODO u Novom Zagrebu podnijelo je ovome sudu optužnicu protiv okrivljenog DZ jer da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisano kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenik ne priznaje krivnju za kazneno djelo za koje ga se optužuje. U svojoj obrani okrivljenik navode da se te zgode vraćao službenim autom s terena zajedno s kolegom EZ iz [adresa] te su iz ulice SR Njemačke skrenuli udesno u Vatikansku ulicu te je odmah po skretanju u Vatikansku ulicu nastavio vožnju po srednjoj voznoj traci s time da ta Vatikanska ulica ima tri vozne trake. Dok se tako vozio tom srednjom voznom trakom brzinom od oko 60 km/h najednom je osjetio 10-15 metara prije semafora kao udarac u auto, da bi pomislio kako je naletio na neki kamen na cesti, ali kada je pogledao van iz auta vidio je kako pored njega sa desne strane vozila po cesti kliže jedan motorista s motorom koji je bio pao, odnosno motor je klizao sam, dok je motorista također iza njega također klizao sam da bi onda zaustavio svoje vozilo negdje 7-8 metara ispred semafora te je ostao u svojoj traci u kojoj se i kretao. Pojašnjava da se kretao na način da je iz ulice SR Njemačke skrenuo u Vatikansku ulicu, u krajnju desnu voznu traku, da bi se onda odmah nakon nekih 10 metara prestrojio u srednju voznu traku i tako se nastavio kretati sve do tog događaja odnosno te nezgode te nije mijenjao vozne trake tijekom vožnje odnosno prestrojavao se iz jedne trake u drugu. Dok se tako kretao tom svom voznom trakom, nije primijetio bilo kakav motor iza sebe. Nakon što je zaustavio to svoje vozilo, to vozilo nije micao, već je ostalo kako se zaustavio. To vozilo nakon tog udarca nije bilo pomaknuto odnosno ukošeno na bilo koju stranu već je po njemu ostalo ravno unutar vozne trake. Nakon predočavanja nalaza i mišljenja prometnog vještaka koji govori da se kretao srednjom voznom trakom pa da se onda prestrojavao u lijevu voznu traku, ponavlja i pojašnjava svoj način kretanja i ponovno govori da je nakon skretanja iz ulice SR Njemačke u Vatikansku ulicu nakon kraćeg vremena skrenuo u lijevu voznu traku i tako se nastavio kretati da bi onda dolaskom u blizini semafora osjetio udarac kako je to već i prije opisao te ponavlja da se samo prestrojio odmah na početku Vatikanske ulice kada je skrenuo u nju ali u daljnjem tijeku vožnje nije se više prestrojavao te se sigurno vozio sigurno nekih 50-tak metara tom lijevom voznom trakom. Pojašnjava da on niti nije imao namjeru na tom raskrižju skrenuti ulijevo u Travno nego mu je namjera bila produžiti kroz to raskrižje dalje.

3. Tijekom postupka sud je pregledao i pročitao kaznenu prijavu, bolničku prijavu, zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja, fotografski elaborat, zapisnike o alkotestiranju, izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije, medicinsku dokumentaciju oštećenika, nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Martine Tkalčić, nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišć, kojeg je i dopunski ispitao na raspravi, te je ispitao oštećenika SZ i svjedoke UZ i LZ.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza po mišljenju ovog suda nije nesporno utvrđeno i dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11., a kako ga se optužuje.

5. Svjedok oštećeni SZ, navodi da je tog dana 22. kolovoza 2023. oko 17,45 sati upravljao svojim motociklom marke BMW registarskih oznaka [registarska oznaka], a kretao se lijevom prometnom trakom za ravno južnog kolnika Vatikanske ulice u gradu Zagrebu, koji kolnik ima tri trake, u smjeru istoka i te zgode su praktički bili sami na cesti i on i okrivljeni. Prilikom vožnje namjeravao je skrenuti ulijevo u naselje Travno, a negdje prije raskrižja s ulicom Božidara Magovca i ulicom Svetog Mateja vozač osobnog automobila se neoprezno iz desne trake prestrojavao u lijevo u njegovu traku i to bez žmigavca, a kako mu se s lijeve strane nalazio rizol to nije mogao izbjeći to vozilo skretanjem ulijevo nego je pokušao izbjeći skretanjem u desno, ali je ipak u kočenju naletio na njegovu zadnju desnu stranu. On sada ne može točno reći kojoj se brzinom kretao, jer nije gledao, ali po njegovoj procjeni to je bilo negdje 80-90 km/h, s time da ne može niti reći kojom brzinom se kretalo to vozilo ispred njega. Ne može reći koliko bi to vozilo bilo udaljeno ispred njega kada je počelo skretati u njegovu voznu traku, ali to vozilo ponavlja je skrenulo bez žmigavca. Nakon prometne nesreće na mjesto događaja je došla hitna pomoć nakon čega su ga djelatnici prevezli na daljnju medicinsku obradu u KBC Zagreb. Prometnu nesreću je vidio njegov prijatelj UZ koji je također upravljao svojim motociklom, a u trenutku prometne nesreće se nalazio iza njega. Na tom raskrižju inače postoji i semafor ali teško mu je sada reći na kojoj udaljenosti se dogodila ta nesreća u odnosu na semafor i koje je svjetlo bilo na semaforu. Pojašnjava da taj kolnik ima tri vozne trake za ravno da bi onda prije tog raskrižja i tog semafora bila i ta dodatna vozna traka za skretanje ulijevo na tom raskrižju s time da se je on vozio tom krajnjom lijevom voznom trakom za ravno, te je kretajući se namjeravao skrenuti u tu voznu traku za skretanje ulijevo. Sama nezgoda dogodila se na toj njegovoj lijevoj voznoj traci kojom se kretao odnosno nalet na to vozilo. Uslijed naleta je pao na kolnik te ne može reći da li se vozilo okrivljenika nakon naleta nastavilo kretati. Navodi da je on naletio na desnu stranu tog vozila koje se neoprezno prestrojavalo u njegovu voznu traku jer kao što je već rekao nije mogao skrenuti ulijevo zbog rizola da bi ga onda pokušao izbjeći na desnu stranu, ali nije uspio i stigao.

6. Svjedok LZ, navodi da inače radi sa okrivljenikom te su se te zgode zajedno vraćali iz nadzora, da bi dolazeći po ulici SR Njemačke skrenuli desno u Vatikansku ulicu te su se tako istom kretali po središnjoj voznoj traci, s time da taj kolnik Vatikanske ulice inače ima tri vozne trake. Dok su se tako vozili po toj središnjoj voznoj traci, okrivljenik je u jednom trenutku skrenuo ulijevo na tu lijevu voznu traku s time da mu je sada teško reći na kojem mjestu je u Vatikanskoj ulici to bilo da bi se onda tako jedno vrijeme vozili po toj lijevoj voznoj traci, ali ne može točno reći koliko vremenski ili u metrima, ali sigurno je bilo više od tri sekunde dok ne može reći koliko je to bilo u metrima, kada je najedanput čuo udarac u stražnji kraj automobila te je pogledao unazad i vidio tog motociklistu koji je bio pao i kako klizi po kolniku. Po njegovoj procjeni kretali su se negdje od 60-70 km/h. Koliko se može sjetiti taj nalet je bio negdje blizu tog raskrižja i blizu tog semafora s time da su oni na tom raskrižju i na tom semaforu namjeravali ići ravno. Pojašnjava da je on te zgode čuo i zvuk žmigavca prije nego što je okr. skrenuo ulijevo na tu voznu traku da bi se onda jedno vrijeme vozili po toj lijevoj traci, kada je čuo zvuk udarca. Nakon toga što su čuli taj zvuk udarca u vozilo misli da su se još malo kretali i onda stali. Nakon tog udarca koji je po njemu bio dosta jak vozilo se možda malo destabilizirano ali je kolega odnosno okrivljeni normalno se nastavio kretati ravno i zadržao je svoj smjer. Nakon što su čuli taj udarac okr. kao vozač nije odmah naglo kočio nego je prikočio da bi onda ubrzo stali. On nije vidio inače tog motociklistu prije sudara. Sam nalet na vozilo je bilo inače na stražnji desni dio vozila. Ne sjeća se da li je okr. kao vozač prilikom skretanja na lijevu voznu traku okretanjem glave provjeravao da li ima nekoga iza njih, ali sjeća se samo da je bio dao žmigavac jer je čuo zvuk žmigavca.

7. Svjedok UZ, navodi da je prijatelj od oštećenog te su te zgode svako svojim motorom išli kod jednog drugog prijatelja pa su se tako onda kretali tom Vatikanskom ulicom i to tako da se kretao lijevom trakom bliže rubu odnosno do te srednje trake, dok se ispred njega kretao oštećeni po lijevoj voznoj traci sredinom te trake, teško mu je sada reći kolikom brzinom su se kretali te zgode ali po njegovoj procjeni negdje oko 80-90 km/h. Dok su se tako kretali po Vatikanskoj ulici primijetio je kako je ispred motora od prijatelja naglo skrenulo to jedno vozilo koje se je kretalo po toj središnjoj voznoj traci Vatikanske ulice i to bez davanja žmigavca za skretanje ulijevo, s time da se on kretao iza motora ošt. nekih 20-tak metara, da bi vidio kako je to vozilo onda skrenulo ispred motora ošt. nekih 20-tak metara ispred njega tako da ga on nije uspio izbjeći i naletio je na to vozilo i to u njegovu zadnju desnu stranu s time da je do naleta došlo na zadnju desnu stranu vozila jer ga u lijevu stranu nije mogao zaobići. Oni da su motorima došli u tu Vatikansku ulicu iz ulice SR Njemačke te je u daljini primijetio to vozilo koje se je kretalo tom srednjom voznom trakom te nije mijenjalo vozne trake prije nego što je skrenulo ispred motora oštećenika. Drugih vozila na toj Vatikanskoj osim njih na motorima i vozila okrivljenika nije bilo.

8. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještak dipl. ing. Srećka Hlišć proizlazi da se vozač osobnog vozila kretao srednjom voznom trakom od tri južnog kolnika Vatikanske ulice, brzinom oko ograničenih 60 km/h, dok ga je po lijevoj voznoj traci sustizao izrazito brzo motociklist brzinom od oko 140 km/h, pa kada je vozač osobnog vozila u prestrojavanju počeo lijevom stranom osobnog vozila prelaziti na lijevu traku, motociklist je reagirao snažnim kočenjem i skretanjem udesno, ali je ipak na krajnje desnoj strani lijeve trake došlo do naleta prednjim lijevim više bočnim dijelom motocikla u skretanju udesno prema srednjoj traci, na stražnji desni rub osobnog vozila, koje je bilo vrlo blago ukošeno ulijevo na desnoj strani desne vozne trake.

8.1. Motociklist se kod reagiranja kočenjem kretao brzinom od oko 140 km/h, a naletio je na osobno vozilo brzinom od oko 95 km/h, s time da je brzina osobnog vozila tog trenutka iznosila oko 60 km/h. Kočenje je motociklist poduzeo na oko 91,0 m ispred mjesta naleta ili oko 2,64 s prije naleta, kada je osobno vozilo bilo udaljeno oko 44,0 m ispred mjesta naleta ili oko 47 m ispred motocikla. Kada je reagirao kočenjem motociklist ne bi naletio na osobno vozilo da se kretao brzinom od oko 122 km/h, dok za ograničenu brzinu od 60 km/h ne bi niti mogao dostići osobno vozilo već bi se iza njega kretao na razmaku od oko 47m.

8.2.Za brzinu kojom je motocikl nailazio na mjesto nesreće, do nesreće je došlo jer vozač osobnog vozila pred prestrojavanje nije na siguran način provjerio lijevo bočno iza sebe da li mu je lijeva traka slobodna, a obzirom da se do pred prelazak na lijevu traku moglo provjerom opaziti da nailazi motocikl, ali je ta provjera morala biti vrlo pažljiva, pa da se vozač osobnog vozila zadržao na srednjoj traci do nesreće ne bi došlo.

9. Prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć u svom očitovanju na raspravi navodi da u svezi ocjene brzine kretanja oštećenika na motociklu i utjecaja na nastanak nesreće da prema njegovom izračunu prilazna brzina motocikla na mjestu nesreće u trenutku reagiranja oštećenika kočenjem je iznosila oko 140 km/h, a uz poduzeto snažno kočenje oštećenika na isti način na koji je reagirao nalet na osobno vozilo bi izbjegao za brzine do 122 km/h dakle za po prilici dvostruku brzinu ograničenja na mjesta nesreće od 60 km/h. Posebno je na stranici 5 nalaza i mišljenja u pretposljednjem retku naveo da pri ograničenoj brzini od 60 km/h oštećenik ne bi mogao niti dostići osobno vozilo okrivljenika, već bi se za istim kretao na udaljenosti od 47 metara. Dakle, brzina kretanja oštećenika ima utjecaja na nastanak nesreće utoliko što je zbog brzine nesreća bila izbježiva od strane oštećenika za sve brzine kretanja jednake ograničenoj ili do 122 km/h.

9.1. Na pitanje suda na kojoj udaljenosti se motocikl nalazio iza osobnog vozila kada je okrivljenik započeo svoje prestrojavanje navodi da je tehničkim putem nemoguće utvrditi sam trenutak prestrojavanja budući da isti ovisi o položaju osobnog vozila okrivljenika po širini trake kojom se prije nesreće kretao no u svakom slučaju ako bi prestrojavanje započinjalo oko sekundu do dvije ranije tada bi se razmak između jednog i drugog vozila približavao udaljenosti od oko 100-tinjak metara. Zbog toga je u nalazu i mišljenju naveo da je od strane okrivljenika za sigurno prestrojavanje bilo nužno obaviti vrlo pažljivu provjeru budući da se radi o mogućnosti zapažanja motocikla kao uske uspravne prepreke s time da je profil motocikla relativno mali u odnosu na osobna i slična vozila pa je nužno ne samo provjeriti da li je za prestrojavanje slobodna vozna traka u retrovizorima već i osvrtanjem, u konkretnom slučaju preko lijevog ramena. Pri tome je ta pažljivost potrebna i zbog vrlo velike brzine prilaska motocikla mjestu na kojem će se okrivljenik prestrojiti sa svojim vozilom. Nastavno na pitanje suda navodi da bi se u retrovizoru obzirom na karakteristike reflektivne površine ne bi mogao cijeniti stvarna udaljenost motocikla iza osobnog vozila već samo da se približava svjetlost po lijevoj voznoj traci pri čemu se ne bi mogla procijeniti brzina kojom motocikl prilazi u smislu područja brzine već jedino u sm islu da je to izuzetno brzo.

9.2. Na pitanje braniteljice na koji način je utvrdio da je osobno vozilo u trenutku nesreće nije bilo prestrojeno već u fazi prestrojavanja navodi da bi način nastanka tragova i položaj osobnog vozila na desnoj strani trake na koju se uključivao upućivao na zaključak da osobno vozilo još nije zauzelo središnji položaj na traci na koju se uključivao već je bilo cijelom svojom širinom praktički na desnoj strani trake na koju je ulazio. Da se osobno vozilo prestrojio i da se kretalo sredinom obilježene vozne trake sudar se ne bi dogodio jer bi motocikl u kočenju i izbjegavanju skretanjem udesno prošao lijevim bokom pored stražnjeg dijela desnog boka osobnog vozila. Materijalnih tragova koji bi ukazivali na okolnost gdje je započeto prestrojavanje okrivljenika nema zbog čega ne može nekakvim tehničkim putem utvrditi gdje se okrivljenik nalazio kada je počeo prestrojavanje i prema tome gdje se nalazi tada motocikl, teoretski je moguće da je to bilo sekundu ili dvije prije početka prelaska na lijevu od tri vozne trake za ravno i da je tada motociklist oko stotinjak metara iza njega. Motocikl pri brzini od 140 km/h prelazi oko 39 m u sekundi.

9.3. Na pitanje braniteljice može reći da nekim objektivnim putem nije moguće zaključiti kada vozač može vidjeti nailazak motocikla i na kojoj udaljenosti, s time da u svakom slučaju se prije radi o tome da se zapaža upaljeno svjetlo na motociklu za razliku od njegovog samog gabarita budući da se radi o upaljenom svjetlu pojedinačnom tada prosječni vozači mogu zaključivati da se radi o motociklu jer svjetlost nije u paru. Budući da je prostiranje svjetla neograničeno na udaljenostima o kojima se u konkretnom slučaju radi to bi se očekivalo da vozač u položaju okrivljenika zapazi nailazak motocikla po upaljenom svjetlu dakle ne toliko po njegovom profilu koliko po upaljenom svjetlu. Na kojoj točno udaljenosti se to može vidjeti izlazilo bi iz područja prometno-tehničkog vještačenja, ali je svakako osvrtanjem sigurnije zapaziti takvu prepreku nego oslanjanjem na unutarnji odnosno vanjski retrovizor budući da retrovizori prostorno mijenjaju sliku.

9.4. Navodi da u slučaju ako bi se oštećenik na motociklu kretao ograničenom brzinom od 60 km/h nesreća bi bila nemoguća jer ne bi mogao dostići okrivljenika, pa u tom slučaju prestrojavanje okrivljenika bez obzira da li je provjerio na bilo koji način ili ne, ne bi bila od utjecaja na nastanak nesreće. Razliku brzina između 60 i 140 km/h može se procijeniti u smislu da motocikl pri brzini od 140 km/h prelazi praktično više od dva puta duži put nego pri ograničenoj brzini pa ako se pažljivo obavlja provjera tada se zapaža ne brzina kao brzina kretanja već da je motocikl bitno brži od mene kao vozača u osobnom vozilu okrivljenika dakle zapaža se ta diferencija odnosno razlika u brzini sustizanja.

9.5. Na pitanje okrivljenika da li je do pomicanja njegovog osobnog vozila u desno moglo doći zato što je kod sudara došlo do oštećenja stražnjeg desnog kotača može reći da je u trenutku kontakta motocikl u položaju prednjim dijelom lijevog boka uz stražnji dio desnog boka osobnog vozila što znači da je kontakt po svojoj naravi okrznuće pa motocikl neće povući za sobom osobno vozilo već će osobno vozilo nastaviti relativnu putanju kretanja, a prema smjeru traga struganja stražnjeg desnog kotača dok je mjesto sudara u potpunosti definirano završetkom traga kočenja motocikla koji trag se nalazi na lijevoj od tri vozne trake za ravno neposredno u razdjelnu liniju sa srednjom trakom za ravno. Usprkos puknuću pneumatika desnog kotača neće se dogoditi usmjeravanje osobnog vozila u desno već će se a kako to prikazuje na skici u odnosu na trag broj 5 struganja stražnjeg desnog kotača osobnog vozila te tragove struganja motocikla po kolniku dogoditi razmimoilaženje jednog i drugog vozila svakog u svoju stranu u odnosu na trenutak sudara.

9.6. Na pitanje da li se osobno vozilo nalazilo unutar lijeve vozne trake za ravno u trenutku sudara može reći da materijalni trag kočenja motocikla i njegov završetak zajedno sa sudarnim položajem pokazuje da se osobno vozilo tada nalazi na desnoj strani vozne trake na koju se uključivalo, prešlo je razdjelnu liniju između srednje i lijeve vozne trake cijelim svojim gabaritom, a motocikl je bio desno iza njega također na lijevoj voznoj traci, ali uz samu razdjelnu liniju sa srednjom voznom trakom.

10. Sud je nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišć u cijelosti prihvatio kao stručno i vjerodostojno po pitanje dinamike same prometne nesreća a na osnovu postojećih i utvrđenih tragova same nezgode.

11. S obzirom na utvrđenu dinamiku predmetne prometne nesreće koja proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, skice mjesta događaja i fotografskog elaborata, sud je prije svega cijeneći brzinu kretanja oštećenika na motociklu, koja je prema nalazu vještaka iznosila u trenutku kočenja 140,00 km/h., cijenio i vjerodostojnost i same obrane okrivljenika, te iskaze oštećenika SZ i svjedoka UZ i LZ.

12. Prije svega valja reći da je nesporno kako je dana 22. kolovoza 2023., oko 17,45 sati, u Zagrebu, u blizini raskrižja Vatikanske ulice s Ulicom Božidara Magovca i Ulicom Svetog Mateja, dok je okrivljenik upravljao osobnim automobilom reg. ozn. [registarska oznaka], srednjom prometnom trakom za ravno kolnika Vatikanske ulice u smjeru istoka, te dolaskom u blizinu raskrižja s Ulicom Božidara Magovca i Ulicom Svetog Mateja, na stražnji desni rub njegovog vozila prednjim lijevim bočnim dijelom naletio motocikl reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je lijevom prometnom trakom za ravno, u istom smjeru iza njegovog vozila upravljao ŽZ, od kojeg naleta je ŽZ zajedno s motociklom pao na kolnik i tom prilikom zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu oguljotine kože gornjih udova i prijeloma članaka palca i četvrtog prsta lijevog stopala, dok se kao sporno javlja da li je okrivljenik olako smatrajući da time neće ugroziti sigurnost odvijanja prometa, protivno čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, započeo radnju prestrojavanja iz srednje trake za ravno u lijevu prometnu traku za ravno, bez da se prethodno uvjerio može li ovu radnju poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu.

13. Po mišljenju ovog suda nije nesporno utvrđeno i dokazano da je okrivljenik olako smatrajući da time neće ugroziti sigurnost odvijanja prometa, protivno čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, započeo radnju prestrojavanja iz srednje trake za ravno u lijevu prometnu traku za ravno, bez da se prethodno uvjerio može li ovu radnju poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Naime, kada se sagledava samo mjesto prometne nesreće odnosno činjenica da kolnik Vatikanske ulice ima tri vozne trake, da u vrijeme nesreće nije bila neka prometna gužva, da je vozilo okrivljenika prema fotografskom elaboratu zaustavljeno u lijevoj prometnoj traci za ravno i to u neposrednoj blizini semafora, da je sam nalet motora na vozilo okrivljenika bio znatno prije, pa kada se ima u vidu brzina kretanja oštećenika na motoru od 140 km/h, koja je bila znatno preko dopuštene, to se ne može reći i nesporno zaključiti da je okrivljenik započeo radnju prestrojavanja iz srednje trake za ravno u lijevu prometnu traku za ravno, bez da se prethodno uvjerio može li ovu radnju poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu jer kod bilo kakve reakcije okrivljenika, na kolniku sve da je i bila, motor se nalazio udaljen a kako to pojašnjava prometni vještak 100-tinjak metara, te je mogućnost njegova uočavanja bila otežana jer ako je brzina motora kod njegove reakcije bila oko 140 km/h., moguće je da je njegova brzina kod ulaska na Vatikansku ulicu u startu bila i veća, tako da se obrana okrivljenika i iskaz svjedoka LZ ovom sudu čine neposredno i životno uvjerljiviji, logični, suglasni, dok s druge strane oštećeni SZ i svjedok UZ iskazuju neuvjerljivo, neživotno, umanjuju stvarnu brzinu kretanja na motorima, te pristrano žele ukazati da je okrivljenik najedanput, naglo i bez davanja žmigavca skrenuo u njihovu voznu traku dok je s druge strane upravo glavni faktor ove nesreće a to je brzina kretanja motora oštećenika od najmanje 140 km/h., u naseljenom mjestu gdje je bilo dopuštena brzina 60 km/h., kod koje brzine je teško moguća normalna reakcija motorista na prometnu situaciju ispred motora na kolniku. S obzirom na nesporna utvrđenja o dinamici same prometne nesreće po mišljenju ovog suda ne može se nesporno reći i zaključiti da je okrivljenik svojom vožnjom iz nehaja kao sudionik u prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, pa da je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11., sve to kako ga se optužuje, zbog čega ga je ovaj sud oslobodio predmetne optužbe.

14. Kako je okrivljenik oslobođen optužbe to je na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08 oštećeni ŽZ upućen da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

15. Na temelju čl. 149 st. 1 ZKP/08 troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 13. svibanj 2026.

Sudac:

Stjepan Đurinec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje ovom sudu u 5 (pet) primjerka, a za nadležni Županijski sud.

Dostavna naredba:

1. ODO u Novom Zagrebu na br. KO-DO-485/2024

2. okr. PZ

3. branitelj odvj. Irena Plevnjak

3. opun. ošt. odvj. Joško Kaleb – nakon pravomoćnosti