REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž Ob-25/2026-2.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Ireni Dikanović-Terzić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Đakovo, OIB: 52966791065, protiv protustranke IM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po posebnoj skrbnici AM, radi lišenja poslovne sposobnosti, rješavajući žalbu skrbnice protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku od 2. ožujka 2026., poslovni broj: R1 Ob-32/2025- 24., 13. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Žalba se prihvaća i ukida se rješenje Općinskog suda u Osijeku od 2. ožujka 2026. poslovni broj R1Ob-32/2025-24 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I/ Protustranka IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1974. u [adresa], kći I i A, djelomično se lišava poslovne sposobnosti na način da nije sposobna samostalno upravljati svojim inkluzivnim dodatkom.

II/ Poslove koji nisu određeni u odluci pod točkom I/ protustranka može samostalno poduzimati."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela skrbnica, navodeći kako ona, kao majka i skrbnica IM, tijekom postupka nije imala mogućnost očitovati se niti osporiti navode koje je njezina kći iznijela, a kojima je, prema mišljenju žaliteljice, sebe prikazala u povoljnijem svjetlu, iako isti ne odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju.

2.1. U žalbi nadalje ističe kako u pobijanom rješenju nije navedeno na koji će način ona, kao skrbnica, upravljati sredstvima inkluzivnog dodatka, s obzirom na to da se predmetna naknada isplaćuje izravno na račun protustranke IM. Navodi da je, kao skrbnica, u potpunosti ovisna o dobroj volji protustranke glede raspolaganja sredstvima na tekućem računu, odnosno o tome hoće li protustranka preuzeti odgovornost za podmirenje vlastitih troškova i izvršavanje financijskih obveza.

2.2. Žaliteljica također navodi kako joj je socijalna radnica ABC izjavila da predmetnim prvostupanjskim rješenjem u suštini nije ništa postignuto, dok joj je odvjetnica priopćila da je predmet riješen u njezinu korist, te da ima pravo odlučiti o načinu isplate inkluzivnog dodatka.

2.3. Slijedom navedenoga, predlaže da se njezina žalba razmotri, te da se pobijano rješenje preispita u cijelosti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju navodi kako je, na temelju stručnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka, koji je osobno pregledao protustranku, utvrđeno da je protustranka IM liječena pod kliničkom slikom psihotičnog procesa iz shizofrenog spektra u različitim psihijatrijskim ustanovama. Nadalje je utvrđeno da protustranka ima oslabljen uvid u vlastito zdravstveno stanje, te snižene sposobnosti rasuđivanja i percepcije realiteta, bez potpunog uvida u vlastite sumanute sadržaje.

5.1. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, riječ je o stanju trajne prirode uslijed kojeg protustranka nije u potpunosti sposobna samostalno brinuti o sebi, niti adekvatno štititi svoja prava i interese. Slijedom navedenoga, vještak je predložio djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke, i to na način da skrbnica nadzire upravljanje sredstvima inkluzivnog dodatka.

6. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako predlagatelj, kao ni skrbnica protustranke, nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka liječničke struke, slijedom čega je predmetni nalaz i mišljenje prihvatio kao stručne, logične i uvjerljive.

7. Nadalje, prvostupanjski sud ističe kako je, vodeći računa o pravima i interesima protustranke, koja nije u mogućnosti samostalno štititi svoja osobna i materijalna prava, odlučio omogućiti protustranci upravljanje vlastitim novčanim sredstvima, odnosno inkluzivnim dodatkom, uz nadzor skrbnice, kako bi si na taj način mogla priuštiti osobne potrebe i zadovoljstva.

7.1. Prvostupanjski sud također navodi kako se protustranka, zbog svog psihičkog stanja, nije sposobna samostalno brinuti o sebi i svojim potrebama, te joj je potrebna pomoć i skrb drugih osoba. Slijedom navedenoga, a sukladno odredbi članka 234. stavka 2. Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ), protustranka je djelomično lišena poslovne sposobnosti u segmentu upravljanja dijelom svojih novčanih sredstava.

8. Osnovano se u žalbi ukazuje na nedostatke pobijanog rješenja koji se odnose na jasnoću i međusobnu usklađenost izreke i obrazloženja odluke.

9. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je protustranka IM već pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj: R1 Ob-92/2021 od 13. rujna 2022., djelomično lišena poslovne sposobnosti u dijelu odlučivanja o svim vidovima budućih somatskih i psihijatrijskih liječenja, kao i za sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji iz kojih mogu proizaći novi pravni odnosi ili obveze.

10. Unatoč navedenom, prvostupanjski sud je u točki II. izreke pobijanog rješenja odredio da „poslove koji nisu određeni u odluci pod točkom I. izreke protustranka može samostalno poduzimati“. Takva formulacija izreke, dovedena u vezu s ranije donesenim pravomoćnim rješenjem, čini pobijanu odluku nejasnom i pravno nedovoljno određenom.

11. Naime, iz sadržaja točke II. izreke proizlazilo bi da protustranka samostalno poduzima sve pravne poslove, osim upravljanja inkluzivnim dodatkom, iako je njezina poslovna sposobnost već ranije pravomoćno ograničena i u drugim segmentima. Time izreka pobijanog rješenja ostavlja dvojbu glede odnosa između ranijeg pravomoćnog rješenja i novodonesene odluke, te može dovesti do pravne nesigurnosti u pogledu stvarnog opsega poslovne sposobnosti protustranke.

12. Pritom valja istaknuti kako sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da protustranka, zbog trajnog psihičkog poremećaja, nije sposobna samostalno brinuti o sebi i svojim potrebama, te da joj je potrebna pomoć i skrb drugih osoba, pri čemu je sudski vještak utvrdio postojanje oslabljenog uvida u vlastito zdravstveno stanje i snižene sposobnosti percepcije realiteta. Unatoč takvim utvrđenjima, sud nije jasno i precizno odredio način izvršavanja nadzora nad upravljanjem inkluzivnim dodatkom, niti je pobijano rješenje uskladio s ranije postojećim ograničenjima poslovne sposobnosti.

13. Osnovano žaliteljica ukazuje i na činjenicu da iz pobijanog rješenja nije razvidno na koji će način skrbnica faktično ostvarivati nadzor nad raspolaganjem sredstvima inkluzivnog dodatka, osobito imajući u vidu da se sredstva isplaćuju na račun protustranke. U tom dijelu izreka rješenja ostala je nedovoljno određena i teško provediva u praksi.

14. Slijedom navedenoga, pobijano rješenje, za sada, se ne može ispitati u dijelu koji se odnosi na stvarni opseg djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, niti u dijelu koji se odnosi na način provedbe određene mjere zaštite, zbog čega je žalbu valjalo uvažiti, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, sukladno članku 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP).

15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će:

- utvrditi i jasno razgraničiti opseg već postojećeg djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke određenog pravomoćnim rješenjem poslovni broj: R1 Ob- 92/2021 od 13. rujna 2022., u odnosu na ograničenja određena pobijanim rješenjem;

- otkloniti nejasnoću i moguću proturječnost između točke II. izreke pobijanog rješenja i ranije pravomoćne odluke, vodeći računa da formulacija prema kojoj protustranka „poslove koji nisu određeni u odluci pod točkom I može samostalno poduzimati“ ne dovede do pogrešnog zaključka da su ranije određena ograničenja poslovne sposobnosti prestala ili izgubila pravni učinak;

- ponovno ocijeniti stručni nalaz i mišljenje sudskog vještaka u vezi sa sposobnošću protustranke za samostalno upravljanje inkluzivnim dodatkom te, po potrebi, dopuniti dokazni postupak;

- jasno i precizno odrediti sadržaj i način provedbe nadzora skrbnice nad upravljanjem inkluzivnim dodatkom, osobito u pogledu raspolaganja sredstvima koja se isplaćuju na račun protustranke;

- utvrditi predstavlja li postojeći način isplate inkluzivnog dodatka stvarnu mogućnost provedbe sudske odluke i učinkovite zaštite prava i interesa protustranke;

- donijeti novu, jasnu, određenu i provedivu odluku, pri čemu će voditi računa o načelu razmjernosti iz članka 234. stavka 2. ObZ, odnosno da ograničenje poslovne sposobnosti bude određeno samo u opsegu nužnom radi zaštite prava i interesa protustranke.

Slavonski Brod, 13. svibnja 2026.

Sutkinja

Irena Dikanović-Terzić