REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2081/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tanja Bota, odvjetnica u Splitu protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547 iz Zagreba, Martićeva 71, kojeg zastupa punomoćnik Marijo Depolo, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž-871/2025-2 od 16. siječnja 2026., kojom presudom je potvrđena presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn - 139/2021-51 od 5. rujna 2025. i kojim rješenjem je preinačeno dopunsko rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-139/2021-58 od 9. listopada 2025., na sjednici održanoj 13. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-871/2025-2 od 16. siječnja 2026., kojom presudom je potvrđena presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-139/2021-51 od 5. rujna 2025. i kojim rješenjem je preinačeno dopunsko rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-139/2021-58 od 9. listopada 2025.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
„1. Predstavlja li priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženika nedopuštenu dispoziciju u smislu odredaba Zakona o parničnom postupku, kada je u trenutku priznanja tužbenog zahtjeva izvjesno da tužitelju pripada znatno veći iznos naknade štete od prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva, a takvo priznanje ima za cilj onemogućiti tužitelja u ostvarenju punog opsega njegova zakonom zajamčenog prava?
2. Je li u konkretnom slučaju donošenjem presude na temelju priznanja sud postupio u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala jer je trebao naći da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati?“.
Kao razloge važnosti navodi odluke ovoga suda broj Rev 423/2023 od 4. srpnja. 2023., Rev x 903/2014-2 od 26. studenoga 2014., Rev 334/2010-2 od 26. svibnja 2010., Rev 903/2008-2 od 18. ožujka. 2009., Rev 1077/2006-2 od 29. studenoga 2006., Rev 237/2008-2 od 21. rujna 2010., Rev 299/2006-2 od 31. svibnja 2007., Rev-1026/2004- 2 od 15. lipnja 2005., Rev 1242/2006-2 od 17. siječnja 2007., Rev 741/2006-2 od 13. prosinca 2006., presudu Županijskog sud u Splitu broj Gžnš-258/13-2 od 24. travnja 2014.g., sentencu Županijskog suda u Bjelovaru, broj Gž- 1918/10-2 od 6. prosinca 2010., Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III/ 374/2008 od 27. listopada 2010. i na presudu Europskog suda za ljudska prava, Vugdelija v. Croatia od 20. veljače 2024.
Pored pitanja, predlagatelj navodi da je sud bez valjanog dokaza, izbjegavanjem ocjene svih dokaza, izbjegavanjem ključnih činjenica, arbitrarno i proturječno donoseći presudu izvršio povredu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz čl. 6. st. 1. kojom se jamči pravo na pošteno suđenje kao i čl. 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda kojim se jamči zaštita vlasništva u širem smislu kao i jamstvo zakonitosti iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske koj im se jamči pravo na pravično suđenje i čl. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske kojim se jamči pravo vlasništva. Ističe i povredu načela jednakosti iz čl. 14. st. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske. Smatra da mu je povrijeđeno i dostojanstvo jer da nije jednak u postupanju suda u odnosu na druge te da mu je onemogućen pristup sudu.
2. U odgovoru na prijedlog tuženik se istom protivi i predlaže ga odbiti, odnosno odbaciti uz naknadu troškova.
3. O prijedlogu za dopuštenje revizije odlučivano je na temelju odredbe čl. 387. u vezi s čl. 389.a i čl. 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP). U odnosu na postavljena pitanja predlagatelju valja odgovoriti da ocjena o tome je li u postupku došlo do nedopuštenih raspolaganja ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja. Takvo postupanje ne može se generalizirati već ovisi o činjenicama koje su u sporu utvrđene pa pitanja dijelom sežu i u područje utvrđenja činjenica što u ovom stadiju postupka nije dopušteno. Stoga niti opsežna sudska praksa koju prilaže tužitelj nije od utjecaja jer nije donesena u istovjetnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Stoga je na temelju čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odlučeno kao u točki I. izreke.
4. U odnosu pak na povredu ustavnih i konvencijskih prava valja naznačiti da je pobijana odluka jasno i precizno obrazložena, da je njome detaljno odgovoreno na sve bitne i odlučne žalbene navode predlagatelja radi čega isti nije učinio vjerojatnim povredu prava na pravično suđenje. Zapravo, sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije temelji se u svojoj suštini na preocjeni kvalitete dispozicije tuženika koju je sud ocijenio kao dopuštenom. Stoga time nije učinjena vjerojatnom osobito teška povreda odredaba parničnog postupka koja bi dovela do povrede temeljnih ljudskih prava tužitelja čiju zaštitu traži. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP -a riješeno kao u točki II. izreke ovoga rješenja.
5. Kako odgovor na prijedlog nije bio potreban za odlučivanje, tako je valjalo odbiti zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog (čl. 155. ZPP-a).
Zagreb, 13. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
