Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž -605/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Rijeci, po sucu Kseniji Dimec, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice AP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Nini Bertol, odvjetnici iz Zaprešića, a ona po privremenoj zamjenici Ivani Dunger Dalbello, odvjetnici iz Zagreba, protiv protustranke VP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi uređenja međe, rješavajući žalbu protustranke izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, poslovni broj R1-32/2017-56 od 11. prosinca 2025., dana 13. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, posl.br. R1-32/2017-56 od 11. prosinca 2025.

Obrazloženje

1.Citiranim rješenjem uređena je međa, kako je to pobliže opisano u izreci.

2. Protiv citiranog rješenja žali se protustranka iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5.1.U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud utvrđuje da protustranka predlaže uređenje međe koja bi ušla u posjed predlagateljice za cca. 3 m2 od dugogodišnje žičane ograde između nekretnina stranaka koju je sama protustranka dala postaviti pred 14 godina, a da se prednik predlagateljice suglasio s pravcem kako je ona postavljena i kako stoji sve do danas. Nadalje utvrđuje da nekretnina predlagateljice u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa dvorištem, dok je nekretnina protustranke neizgrađena i da predstavlja dijelom livadu, a ostatak oranicu sa podignutim kontejnerom.

5.2. Prvostupanjski sud se poziva na članak 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06, dalje: ZV) i utvrđuje da je međa uređena prema pravičnoj ocjeni jer da se na drugi Zakonom propisani način nije mogla urediti budući da nije bilo sporazuma stranaka, niti je bilo sporazuma oko toga da se uredi prema katastru, a i posljednji posjed da je sporan. Ovakvim uređenjem međe površine nekretnina stranaka da ostaju iste kako su i bile upisane u zemljišnim knjigama, a predloženim uređenjem međe od strane protustranke (proširenjem njegove nekretnine u posjed predlagateljice za cca. 3 m2 od žičane ograde) da bi se povećala površina nekretnine protustranke u odnosu na iskazanu površinu u zemljišnoj knjizi i katastru, za što da protustranka nije pružila dokaz u smislu da je to u njenom vlasništvu.

6. Neosnovani su žalbeni navodi protustranke o počinjenim bitnim povredama odredaba izvanparničnog postupka. Prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o prijedlogu radi uređenja međe. Stoga su neosnovani žalbeni navodi protustranke.

7.1.Naime, u članku 103. ZV-a propisan je redoslijed prema kojem se uređuje međa. Međa se uređuje prvenstveno prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristanu (stavak 2.). U postupku nije bilo pristanka obiju stranaka za takav način uređenja međe. Nadalje se međa uređuje prema sporazumu stranaka, a takvog sporazuma nije bilo. Prvostupanjski sud nije među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, već prema pravičnoj ocjeni i to prema žičanoj ogradi koju je pred cca. 14 godina postavila sama protustranka (uz suglasnost prednika predlagateljice), koja je i u odgovoru na prijedlog navela da su se kolčići (za žičanu ogradu) postavili tamo gdje je dogovoreno da je međa.

7.2. Preostali žalbeni navodi, naročito oni koji se odnose na navodni transkript razgovora stranaka o uređenju međa i (ne)postojanje građevinske dozvole za objekt predlagateljice, su irelevantni.

7.3. Protustranci se skreće pažnja na slijedeće. Zahtjev za uređenje međe je u biti vindikacijski zahtjev, ali odluka izvanparničnog suda o uređenju međe ne rješava meritorno pitanje do kuda doseže vlasnikova stvar, dakle, ne rješava se meritorno o pravu vlasništva nekretnine, nego samo nastaje predmnjeva da se pravo vlasništva svakog od susjeda -međaša proteže do međe koju je sud tako odredio. Bez obzira na rezultat postupka za uređenje međa, svatko može staviti vindikacijski zahtjev i u parnici dokazivati do kuda doseže njegovo vlasništvo zemljišta, te zahtijevati da mu se preda u posjed ono što je njegovo, a drugi posjeduje i da se označi međa u skladu s njegovim pravom vlasništva (članak 103. stavak 6. ZV). Uspije li s tužbom, pravomoćna presuda će oboriti predmnjevu o vlasništvu stvorenu u postupku uređenja međa. Prema tome, ukoliko protustranka smatra da međa nije pravilno uređena i da mu pripada sporni dio koji zadire u nekretninu predlagatelja za oko 3m2 od žičane ograde, ima mogućnost to pravo dokazivati u parničnom postupku.

8. Slijedom navedenog, pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 13. svibnja 2026.

Sudac

Ksenija Dimec