REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-1918/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Marije Halozar kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OH zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe turističke inspekcije, Klasa: 334-01/26-03/132, 13. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
Okrivljenik: OH, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1995., s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan za prekršaje iz područja Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti,
k r i v j e
što je:
kao fizička osoba u vremenu od 1. studenog 2024. do 30. rujna 2025. u [adresa], unutar svojeg apartmana, pružao uslugu smještaja za turiste u domaćinstvu, oglašavajući se preko Internet portala , iako za navedenu djelatnost nije registriran kod nadležnog tijela, a kojom je ostvario imovinsku korist u iznosu od 2.071,84 eura,
dakle, obavljao neregistriranu djelatnost,
čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 5. st. 1. podstavak 3., kažnjiv po čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine 61/11 i 66/19)
pa mu se na osnovi istog propisa,
primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU 135,00 (stotridesetpet) eura
II Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 90 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
III Temeljem čl. 76.a Prekršajnog zakona, u vezi čl. 10. st. 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti okrivljeniku se oduzima imovinska korist pribavljena prekršajem u iznosu od 2.071,84 (dvijetisućesedamdesetjedan euro i osamdesetčetiri centa) eura koji je prihod Republike Hrvatske i koji je okrivljenik dužan uplatiti na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 90 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona.
IV Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze naknade paušalne svote troškova postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba turističke inspekcije, pod Klasom: 334-01/26-03/132 podnijelo je 9. veljače 2026. optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik je u pisanoj obrani naveo da nije u vremenu od 1. studenog 2024. do 30. rujna 2025. pružao usluge smještaja, već se radilo i iznajmljivanju svega nekoliko puta, pa se toliki vremenski period za činjenje prekršaja ne može uzeti kao vrijeme inkriminacije. Nadalje je naveo da iz činjeničnog opisa pogrešno proizlazi da se bavio pružanjem smještaja u pravom smislu te optužbe, jer nije isto ako netko iznajmi stan par puta ili ga kontinuirano iznajmljuje 10 mjeseci. Smatra da činjenični opis prekršaja mora biti jasan i nedvosmislen, te mora točno sadržavati vrijeme, mjesto i sredstvo počinjenja te način počinjenja prekršaja da bi se mogao podvesti pod zakonski opis određenog prekršaja, odnosno da optužba mora biti precizna i jasna kako bi osoba protiv koje je izdan znala što mu se konkretno stavlja na teret i zbog kojeg događaja, u kojem mjestu i vremenu. U konkretnom slučaju smatra da je činjenični opis apstraktan, nejasan, paušalno naveden i nerazumljiv, te stoga prvenstveno predlaže da se optužba odbije, zbog manjkavosti optužnog prijedloga. Također smatra da je tužitelj trebao navesti koliko je svega nekoliko puta pružao usluge smještaja, a ne da je to radio kontinuirano u rasponu od 10 mjeseci. Napomenuo je da nije postojala namjera niti svijest da čini prekršaj time što je nekoliko puta iznajmio stan, da je o tome upozoren više nikad nije iznajmio nikome stan. Stoga smatra da nedostaje namjera i svijest kao obilježje prekršaja, pa zbog navedenog predlaže da se oslobodi optužbe da je počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, a podredno da mu se izrekne sudski ukor, odnosno, ublaži kazna. Također je naveo da je u lošoj financijskoj situaciji, otvara obrt za taksi prijevoz koji će započeti s radom nakon ishođenja licencije, očekuje rođenje djeteta, pa bi plaćanjem novčane kazne predviđene za prekršaj koji mu se stavlja na teret i vraćanjem imovinske koristi bilo doveden u izrazito lošu financijsku situaciju. Nadalje je naveo, ukoliko mu se izrekne novčana kazna i povrat imovinske koristi, odobri obročno plaćanje, jer ne bi mogao
platiti tako visoki iznos. Prvenstveno moli da ga se oslobodi od optužbe jer smatra nije točno da je iznajmljivao stan od 1. studenog 2024. do 30. rujna 2025. i da se kontinuirano bavio neregistriranom djelatnošću, pa stoga nije niti mogao ostvariti prekršaj koji mu se stavlja na teret.
3. Nadalje, sud je pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 2. veljače 2026., račune prometa (u spisu predmeta označene od rednog broja 5 do 12), te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.
4. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, odnosno, nesporno je utvrđeno, da je unutar svojeg apartmana pružao uslugu smještaja za turiste u domaćinstvu, iako za navedenu djelatnost nije registriran kod nadležnog tijela, čime je u cijelosti ostvario obilježje djela prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.
5. Sud nije uvažio obranu okrivljenika ocjenjujući je u potpunosti neutemeljenom i iznijetom u cilju izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Naime, okrivljenik i sam u pisanoj obrani navodi da se povremeno bavio iznajmljivanjem i to svega nekoliko puta u navedenom razdoblju, ali smatra da se nije bavio neregistriranom djelatnošću, koji ga navodi ne mogu ispričati prekršajne odgovornosti, budući je, bez obzira koliko je puta pružao usluge smještaja, odnosno, za navedenu djelatnosti je irelevantno koliko puta je obavljana, što znači da može biti samo jednom, pa ako za navedenu djelatnost nije registriran, čini prekršaj iz čl. 5., kažnjiv po čl.10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, što je u konkretnom slučaju. Također je iz priloženih računa, koje je sud pročitao, jasno vidljivo da je okrivljenik pružao usluge smještaja oglašavajući se preko Internet portala . osam puta, čime se još jednom nesporno potvrđuje okolnost da je okrivljenik pružao usluge smještaja za turiste u domaćinstvu, u svojem apartmanu, iako za navedenu djelatnost nije registriran, tako da se u potpunosti isključuju navodi iz njegove obrane da navedenim nije činio prekršaj.
6. S obzirom na navedeno, kako je sud u potpunosti našao utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva obilježja djela prekršaja za koji se optužuje, to ga je za isto i proglasio krivim, te mu izrekao novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđenu novčanu kaznu, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, uzimajući pri tome kao olakotnu okolnost da je prekršaj počinjen s najmanjim stupnjem odgovornosti, odnosno, u nepažnji, a posebice činjenicu da je do sada prekršajno nekažnjavan za ovu vrstu prekršaja, što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije koji je sud pročitao, dok otegotnih okolnosti nije našao.
7. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22), tako da, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
8. Temeljem u izreci citiranog propisa od okrivljenika je oduzeta imovinska korist koju je ostvario počinjenjem prekršaja, odnosno, za vrijeme obavljanja neregistrirane djelatnosti pružanja usluge smještaja za turiste u domaćinstvu, imajući pri tome u vidu odredbu čl. 10. st. 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti kojom je propisano da će se oduzeti imovinska korist ostvarena prekršajem, te odredbu čl. 76. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu prekršajem.
9. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljenik je oslobođen dužnosti naknade paušalne svote troškova postupka, jer je lošeg imovnog stanja, pa ih ne bi mogao naknaditi bez štete za svoje nužno uzdržavanje, kao i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
U Zagrebu 13. svibnja 2026.
Zapisničar
Sudac
Marija Halozar
Marija Malenica-Marić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljeniku, OH, [adresa]
2. braniteljici okrivljenika, odvjetnici Luani Šepek, Zagreb, Zdravka Horvatića 10,
3. tužitelju, Državnom inspektoratu, Područnom uredu Zagreb, Službi turističke inspekcije, Klasa: 334-01/26-03/132,
4. pismohrana, ovdje
