Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-489/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić, kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Mirjane Medić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljenog ĆI i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne Novine broj: 5/90, 47/90, 29/94,) odlučujući o žalbi II-okrivljenog RI, podnesenoj po branitelju Darku Gojaku odvjetniku iz Karlovca protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj: 29: Pp-2184/2022-9 od 17. kolovoza 2022., na sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba II-okrivljenog RI i pobijana presuda u odnosu na žalitelja potvrđuje.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona (NN broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) II-okrivljeni RI je obvezan naknaditi troškove drugostupanjskog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eur u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu broj: 29: Pp-2184/2022-9 od 17. kolovoza 2022. proglašeni su krivima I-okrivljeni ĆI i II-okrivljeni RI da su na način činjenično opisan u izreci počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji prekršaj im je izrečena novčana kazna u iznosu od po 715,78 kuna što je protuvrijednost 95,00 eur svakome u koju kaznu je uračunato vrijeme uhićenja od 4. kolovoza 2022. u 13,00 sati do 5. kolovoza 2022. u 9,00 sati kao 600,00 kuna pa je određeno da okrivljenicima ostaje za platiti novčana kazna u iznosu od 15,27 eura svakome, koju kaznu su obvezni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti, a ako u tom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.
2. Na temelju članka 139. i članka 139. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 19,91 eur svaki.
3. Protiv te presude II-okrivljeni RI je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj smatra da je počinjena bitna povreda odredba prekršajnog postupka jer da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika navodeći, između ostalog, da se presuda temelji na iskazu I-okrivljenika ĆI koji je u svojoj obrani naveo da je II-okrivljenik iz kombija u kojem je sjedio vikao razne riječi pogrdnog sadržaja, a žalitelj smatra da se samo na iskazu I-okrivljenika nije mogla donijeti odluka o njegovoj krivnji. Nadalje ističe da niti pregledom video nadzora spornog događaja, a koja snimka nema tona se nije moglo utvrditi da je on vikao i dobacivao, a da je zapisnik o ispitivanju II-okrivljenika službena bilješka na kojoj se ne može temeljiti odluka o kaznenoj ili prekršajnoj odgovornosti.
1. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te pritom ovaj sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti, a niti bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona koju povredu ističe žalitelj.
2. Naime, okrivljenik citira zakonsku odredbu članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona navodeći da je počinjena navedena bitna povreda, međutim u obrazloženju žalitelj upire na činjenicu da iz provedenih dokaza ispitivanja I- okrivljenika ĆI jednako tako i ostalih provedenih dokaza ne proizlaze činjenice navedene u izreci pobijane presude jer da nije predmetne zgode izlazio iz auta dakle ističe žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
6. Međutim, suprotno žalbenim navodima ovaj sud je utvrdio da je pravilno prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka, analize i ocjene dokazne građe cijeneći sukladno odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona sve provedene dokaze a kojom odredbom je propisano, da prilikom ocjene i analize dokaza prvostupanjski sud nije ograničen niti vezan nikakvim dokaznim pravilima, ovaj sud je zaključio da je prvostupanjski sud za svoju odluku dao valjane i dostatne razloge koji su opravdani, logični i pravno utemeljeni, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku niti pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke.
7. Naime, prvostupanjski sud je u postupku ispitao I-okrivljenika ĆI na navode optužnog prijedloga koji je prilikom davanja obrane teretio II-okrivljenika da mu je iz kombija vikao razne riječi pogrdnog sadržaja, II-okrivljeni RI žalitelj je porekao da bi okrivljenika psovao pogrdnim riječima kao što mu se stavlja na teret, a u postupku je prvostupanjski sud izvršio uvid u snimku video nadzora sa graničnog prijelaza Maljevac koja je dostavljena od strane Granične policije Cetingrad a na čiji sadržaj okrivljenici nisu imali primjedbi. Prvostupanjski sud je pročitao zapisnike o ispitivanju osumnjičenika I-okrivljenika ĆI i II-okrivljenog RI, proveo dokaz suočenja između okrivljenika te kao što je već navedeno analizom i ocjenom svih provedenih dokaza pravilno zaključio da su se u postupanju II-okrivljenika RI stekla zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
3. Nije prihvaćen žalbeni navod žalitelja da je prvostupanjski sud odluku o njegovoj krivnji između ostalog temeljio na službenoj bilješci na kojoj se ne može temeljiti odluka o prekršajnoj odgovornosti, jer spisu prileži zapisnik o ispitivanju osumnjičenika RI sastavljen 4. kolovoza 2022. od strane tužitelja potpisan od okrivljenika bez ikakvih primjedbi, sa upozorenjem okrivljeniku da ima pravo na branitelja po svom izboru nakon čega se odrekao prava na branitelja te iz navedenog zapisnika o ispitivanju okrivljenika proizlazi u zadnjoj rečenici da je uspio izaći kroz prozor vozila van te da je psovao ĆI govoreći mu „Mater ti jebem, zašto si me udario“, dakle prvostupanjski sud je pravilno navedeni dokaz analizirao i na njemu te ostalim provedenim dokazima donio odluku o krivnji žalitelja.
4. Naime, odredbom članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona je propisano, prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa okviru svojih nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumjnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovom ispitivanju, a stavkom 8. citiranog Zakona je propisano zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i stavka 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Dakle ne radi se o nezakonitom dokazu, pa dakle obrazloženje prvostupanjskog suda o krivnji žalitelja prihvaća ovaj sud, a navodi žalbe ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke niti postojanje novih činjenica u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, pa slijedom navedenog kako je odluka o krivnji valjano i argumentirano obrazložena trebalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu.
8. Ispitujući, dalje, odluku o izrečenoj novčanoj kazni ovaj Sud je utvrdio da je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrečena primjerena novčana kazna koja nije previsoka niti prestroga jer je prvostupanjski sud prilikom izbora vrste i mjere prekršajne sankcije se odlučio za novčanu kaznu a izrečena novčana kazna je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje te ostalim okolnostima odlučnim za odmjeru novčane kazne, i ovaj Sud zaključuje da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 6. i članka 32. Prekršajnog zakona.
9. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po žalbi temelji se na odredbi članka 138. stavku 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka kojim rješenjem je propisan opći okvir paušalne svote od 13,27 do 663,61 eur a imajući u vidu trajanje i složenost žalbenog postupka.
10. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 13. svibnja 2026.
Zapisničar
Predsjednica vijeća
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 5 (pet) ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
