REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2018/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Zubović, u pravnoj stvari 1. tužitelja/predlagatelja osiguranja TS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja/predlagatelja osiguranja IS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Denis Mišić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dejan Dukić i Denis Mišić u Zagrebu, protiv tuženika/protivnika osiguranja MEĐIMURJE ZAING d.o.o., Čakovec, Zagrebačka ulica 77, OIB 48483040607, radi odlučivanja o prijedlogu za određivanje privremene mjere, odlučujući o žalbi tužitelja/predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P -5/2026-2 od 3. veljače 2026., 13. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja/predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-5/2026-2 od 3. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-5/2026-2 od 3. veljače 2026. odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi: „Zabranjuje se upis pripajanja trgovačkog društva M-ZAING d.o.o. Čakovec trgovačkom društvu Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec u sudski registar do pravomoćnog okončanja ovog postupka.“. Tako je sud riješio pozivom na određenja iz članka 363.b Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24; dalje: ZTD) u vezi s odredbom članka 449. istog Zakona.
2. Protiv rješenja tužitelji/predlagatelji osiguranja su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP). Ukratko mišljenja su da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a budući rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Pogrešno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje kada je zaključio da tužitelji/predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da bi društvu preuzimatelju Međimurje ZAING d.o.o. mogla nastati teško popravljiva ili nepopravljiva šteta jer sud nije uzeo u obzir okolnosti koje su upućivale na ozbiljan rizik nastanka štete, osobito s obzirom na neprovođenje procjene vrijednosti nekretnina i imovine te nepostojanje razmjerne i pravične osnovice za omjer zamjene udjela, čime je sud pogrešno ocijenio relevantnost i težinu iznesenih dokaza. Predlažu preinačiti rješenje odnosno podredno ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Drugostupanjski sud je ispitao rješenje sukladno odredbi članka 365. stavka 2. i članka 381. ZPP-a u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i s obzirom na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je utvrdio da je rješenje pravilno i zakonito.
6. Suprotno navodima žalitelja, u postupku koji je prethodio donošenju rješenja, niti u predmetnom rješenju nisu ostvarene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pa niti povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju žalitelji opisno upiru u žalbi. Naime, izreka rješenja je razumljiva, nije proturječna sama sebi ni razlozima obrazloženja rješenja, a u obrazloženju su navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama koje nisu proturječne sadržaju spisa.
7. Iz podataka u spisu proizlazi da su tužitelji/predlagatelji osiguranja protiv tuženika/protivnika osiguranja podnijeli tužbu radi pobijanja odluka skupštine kojom traže da sud poništi odluku skupštine trgovačkog društva Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec od 22. siječnja 2026. o pripajanju trgovačkog društva M-ZAING d.o.o. Istovremeno su podnijeli prijedlog za određivanjem privremene mjere u kojem navode da postoji opasnost od nenadoknadive štete ako bi se dopustio upis pripajanja u sudski registar prije okončanja predmetnog spora jer bi nastupila trajna promjena pravnog statusa društva, i tužiteljima/predlagateljima osiguranja bi bio nepovratno obezvrijeđen poslovni udio, a vraćanje na prijašnje stanje bi bilo iznimno otežano zbog čega predlažu da sud donese opisanu privremenu mjeru.
8. Odredbom članka 363.b ZTD-a propisano je da sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništetnom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta. Slijedom navedenog, proizlazi da takvu mjeru sud može donijeti ako je podignuta tužba radi utvrđenja ništetnom odluke skupštine i ako je vjerojatno da bi provođenjem te odluke samom društvu, ali i ne i njegovim članovima mogla biti počinjena nepopravljiva šteta. Pritom Zakon polazi od zaštitne funkcije društva, od štete koja mu može biti pričinjena provođenjem njegove vlastite odluke pod uvjetom da bi to za društvo bilo štetno, pa treba postupiti vrlo restriktivno i privremenu mjeru odrediti samo onda kada bi društvu bez njena izdavanja doista nastala veća šteta od štete počinjene time što se mjera ne bi odredila. Da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru, tužitelj mora učiniti vjerojatnim da bi se provođenjem odluke skupštine društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta.
9. Dakle, svrha osiguranja privremenom mjerom kojom se zaustavlja primjena odluke skupštine, je zaštititi društvo od štete koju kasnije neće biti moguće popraviti. Radi se o šteti koja prijeti društvu, a ne članu društva. Privremenu mjeru treba odrediti samo onda ako postoji vjerojatnost da bi društvu bez njezina izdavanja mogla nastati takva šteta koja bi mogla dovesti do financijskog sloma društva ili dovesti trgovačko društvo u ozbiljne teškoće koje društvo ne bi moglo otkloniti.
10. Iz podataka u spisu proizlazi da je ispunjena prva pretpostavka za određivanje privremene mjere u smislu odredbe članka 363.b ZTD-a, jer su tužitelji/predlagatelji osiguranja tužbom zatražili utvrđenje ništetnosti odluka skupštine tuženika. Pri tome potrebno je istaknuti da ne treba utvrđivati vjerojatnost tužiteljevog uspjeha u sporu koji se vodi radi utvrđenja ništetnim odluka skupštine, jer je to predmet ispitivanja u parnici.
11. Međutim, da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru, tužitelji/predlagatelji osiguranja moraju učiniti i vjerojatnim da bi provođenjem odluke skupštine društvu mogla nastati nepopravljiva šteta. Pri tome tužitelji/predlagatelji osiguranja već u prijedlogu moraju navesti konkretne činjenice, radnje zbog kojih smatraju da bi društvu provedbom odluke glavne skupštine mogla biti prouzročena nepopravljiva šteta.
12. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da tužitelji/predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim tu pretpostavku.
13. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji/predlagatelji osiguranja uz tužbu nisu dostavili ni jedan dokaz iz kojeg bi sud mogao zaključiti o postojanju vjerojatnosti pričinjenja nepopravljive štete društvu . Dakle, tužitelji/predlagatelji osiguranja nisu iznijeli nikakav konkretan navod koji bi ukazivao na postojanje pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane odredbom članka 363.b ZTD-a odnosno koja bi se to (nepopravljiva) šteta provođenjem odluke skupštine društva (za koju se tužbom traži da se utvrdi ništavom) društvu mogla počiniti pa je i to razlog zbog kojeg pravilno prvostupanjski sud nije odredio predloženu privremenu mjeru u konkretnom slučaju.
14. Slijedom iznesenog, valjalo je zaključiti da navodima žalbe žalitelji nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost rješenja budući je sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio određenja iz članka 363.b ZTD-a.
15. Zbog toga je valjalo na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a riješiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
Zagreb, 13. svibnja 2026.
Sutkinja
Dubravka Zubović
