REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Narodnog doma 2/b, 52 000 Pazin

Poslovni broj: K-340/2022-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sucu Nini Išić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Luane Žgrablić Jurić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene KČ, optužene privatnom tužbom privatne tužiteljice GČ od 27. prosinca 2022., zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, dalje: KZ/11), nakon održane javne rasprave zaključene 8. svibnja 2026. u nazočnosti privatne tužiteljice GČ, okrivljenice, opunomoćenika privatne tužiteljice NČ, odvjetnika u [adresa] i branitelja okrivljenice Daria Čehića, odvjetnika u Poreču, 13. svibnja 2026. u nenazočnosti stranaka objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj:

152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, 36/24, 72/25, 13/26, dalje: ZKP/08)

okrivljena KČ, bez nadimka, OIB [osobni identifikacijski broj], od oca K i majke G rođ. N, rođena **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, po zanimanju sudski vještak, zaposlena kod Ministarstva socijalne skrbi u svojstvu roditelja – njegovatelja, s mjesečnim primanjima od oko 800,00 eura, oženjena, dvoje maloljetne djece, pismena, završila fakultet, kazneno neosuđivana, prekršajno nekažnjavana,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi:

dana 6. prosinca 2022. u poslijepodnevnim satima u [adresa], u podrumu zgrade na navedenoj adresi, fizički napala predstavnicu stanara i susjedu GČ i u cilju da je tjelesno ozljedi udarala ju plastičnom gajbom (kašetom) po glavi, a potom i po desnoj ruci dva puta, uslijed čega je GČ zadobila otvorenu ranu dx podlaktice: dvije paralelne površinske porezotine cca 15 cm dužine u dermisu (laku tjelesnu ozljedu),

dakle, drugog tjelesno ozlijedila,

pa da bi time na štetu privatne tužiteljice GČ počinila kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesna ozljeda iz čl. 117. st. 1. KZ/11.

II. Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08 privatna tužiteljica GČ dužna je naknaditi troškove ovog kaznenog postupka i to trošak paušala u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura (trošak iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08) i troškove za svjedoke i provedenih vještačenja u iznosu od 465,90 eura (četiristošezdesetpet eura i devedeset centi) (trošak iz čl. 145. st. 2. t. 1. ZKP/08), dakle sveukupno 665,90 eura (šestošezdesetpet eura i devedeset centi) u korist Državnog proračuna RH u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude, te nužne izdatke okrivljenice i nagradu i nužne izdatke njezinog branitelja (trošak iz čl. 145. st. 2. t. 7. ZKP/08) u visini koja će biti određena posebnim rješenjem u smislu čl. 148. st. 4. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Privatna tužiteljica GČ podnijela je 27. prosinca 2022. privatnu tužbu protiv okrivljene KČ kojom je tereti da bi na njezinu štetu počinila kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesna ozljeda iz čl. 117. st. 1. KZ/11 činjenično opisano kao u izreci presude.

2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe, okrivljena KČ je izjavila da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se privatnom tužbom stavlja na teret.

3. Rasprava održana kod ovoga suda 8. svibnja 2026. na temelju čl. 407. st. 3. ZKP/08 počela je ispočetka jer je odgoda trajala dulje od tri mjeseca pa su u provedenom dokaznom postupku pročitani medicinska dokumentacija Istarskih domova zdravlja – ordinacije opće medicine KČV dr.med. (list 3 i 5), potvrda Policijske postaje Poreč – Parenzo od 12. prosinca 2022., osim u dijelu izjave prijavitelja (list 4, 7, 132 i 133), prijava Istarskih domova zdravlja Policijskoj upravi istarskoj (list 6 i 131), karton pacijenta (list 7), cjelokupni karton pacijenta za privatnu tužiteljicu (list 27-123), službena zabilješka o dojavi PP Poreč osim u dijelu izjave dojavitelja (list 129) te je u svojstvu svjedoka saslušana AČ (list 208-209).

3.1. Na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju privatne tužiteljice u svojstvu svjedokinje na raspravi održanoj 25. srpnja 2024. (list 16- 17), zapisnik o ispitivanju svjedoka KČV (list 158-159) i EČ (list 180-181) na raspravi održanoj 28. kolovoza 2025. te nalaz i mišljenje sa usmenom dopunom vještaka dr. Ilije Kučinara (list 139-140 i 157-158).

3.2. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, na kraju dokaznog postupka okrivljenica je iznijela svoju obranu te su pročitani izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenicu (list 201-204).

4. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga te nisu imale primjedbe na provedeni dokazni postupak, izuzev primjedbi koje su isticale neposredno nakon provedenih dokaza.

5. U ovom predmetu nije sporno da je privatna tužiteljica 6. prosinca 2022. zadobila dvije paralelne površinske porezotine cca 15 cm dužine u dermisu na podlaktici desne ruke, koje su provedenim vještačenjem po vještaku dr. Iliji Kučinaru kvalificirane kao tjelesna ozljeda. Navedeno proizlazi iz medicinske dokumentacije za privatnu tužiteljicu i iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Ilije Kučinara od 16. studenoga 2024. (list 3, 5, 45 i 139-140).

6. Sporno je, međutim, je li privatna tužiteljica zadobila te porezotine u fizičkom sukobu s okrivljenicom, tj. sporno je je li okrivljenica 6. prosinca 2022. u podrumu zgrade u [adresa], u poslijepodnevnim satima, fizički napala privatnu tužiteljicu te ju udarila plastičnom gajbom (kašetom) po glavi a potom i po desnoj ruci dva puta uslijed čega je privatna tužiteljica zadobila tjelesne ozljede.

7. Privatna tužiteljica GČ je u svojem iskazu navela kako je ona predstavnica stanara zgrade u kojoj žive ona i okrivljenica. Prije samoga događaja okrivljenica je odlagala smeće u podrum zgrade u kojoj žive. Okrivljenica je odlagala i smeće i plastične kašete u hodniku podruma, ispred vrata od šupa koje su koristili ostali stanari u zgradi. To je znao i upravitelj zgrade Stan d.o.o. te je to dolazio gledati. Privatna tužiteljica je navela kako je ona te kašete vraćala ispred vrata od šupe od okrivljenice. Predmetnoga dana ona i okrivljenica su se nalazile u podrumu. Okrivljenica je ulazila u svoju šupu i gurnula je nogom kašete pred vrata šupe od privatne tužiteljice a privatna tužiteljica je te kašete gurnula natrag pred vrata od okrivljenice. Privatna tužiteljica joj je tada rekla da zna kamo se odlaže njezino smeće i da ga ne baca pred tuđa vrata. U tom trenutku okrivljenica ju je udarila kašetom po glavi. Privatna tužiteljica joj je stajala sučelice i okrivljenica je zamahnula kašetom prema njezinoj glavi i udarila je u prednji dio glave. Privatna tužiteljica nije osjetila udarac jer ju je udarila dnom od kašete, kašeta je pukla po sredini dna i stranice kašete su pukle ali je kašeta ostala u komadu. Privatna tužiteljica je navela da nije krvarila na glavi niti je na glavi imala kakve kvrge. Nakon što ju je okrivljenica udarila po glavi kašeta je pala na pod i privatna tužiteljica ju je nogom gurnula natrag prema okrivljenici. Okrivljenica je uzela tu kašetu i čvrsto ju je zgrabila i udarila je privatnu tužiteljicu po podlaktici lijeve ruke (privatna tužiteljica je prilikom iskazivanja pokazivala da ju je okrivljenica udarila po desnoj ruci). Navela je da ju je okrivljenica udarila po bočnom dijelu ruke jer je privatna tužiteljica tada držala ruke u zraku jer misli da je pregledavala svoju kosu da provjeri da li ima ostatke plastike u kosi. Kada ju je okrivljenica udarala po glavi i po ruci, okrivljenica je s obje ruke držala kašetu. Iz te joj je rane tada tekla krv. Ona je tu ranu stiskala rukom da krv ne bi tekla i zaključavala je vrata od šupe. U tom trenutku su samo njih dvije bile u podrumu, najprije je došla privatna tužiteljica a zatim je došla okrivljenica. Privatna tužiteljica je tada rekla okrivljenici da će ići na sud, policiji i kod doktora, a okrivljenica joj je rekla da će i ona ići na sud. Kada je privatna tužiteljica došla u stan, unuk je išao s njom kod doktorice opće prakse. Doktorica joj je pregledala ranu, očistila je i dala joj injekcije. Doktorica joj je s dva flastera stisnula porezotinu na mjestu na kojem je rana bila dublja. Pojasnila je da su to flasteri koji se stavljaju umjesto šavova da stisnu porezotinu da bi tkivo moglo lakše zacijeliti. Misli da su ti flasteri bili otprilike 3 cm dužine, oni nisu obavili cijelu ruku nego su bili položeni poprečno s porezotinom. To nisu bili obični flasteri koji se mogu kupiti u ljekarni. Njezina je rana bila na dva mjesta stisnuta. Na dužini rane od 15 cm bila su dva flastera, trakica kojima je ta porezotina fiksirana. Doktorica je zavojem omotala ruku nakon što je stavila dva flastera. Privatna tužiteljica je dva dana nakon toga odlazila na previjanje. Prvi put kada je došla na previjanje doktorica joj je rekla da je to gips od krvi jer je bilo jako krvavo i krv se osušila. Krv tada nije jako tekla jer je ona veću količinu krvi zaustavila kod kuće odmah nakon udara. Nakon što je završila kod doktorice, otišla je na policiju. Ruka joj tada nije bila slomljena niti je bila u gipsu. Na mjestu gdje joj se tada stvorio mjehurić na ruci, plastika joj je probila ruku prilikom udarca. Navela je kako je tom prilikom osjećala strah jer je okrivljenica napala nju koja je invalid. Privatna tužiteljica se nije mogla sjetiti koje je bilo doba dana kada se predmetni događaj dogodio.

8. S druge strane, okrivljenica je u svojoj obrani navela kako pamti 6. prosinca 2022. jer je tada bio SČ i ona se to jutro probudila kako bi pripremila sve da obilježi taj dan. Njezini sinovi su taj dan otišli na predstavu u kazalište u Pulu te ih je otpratila do parkinga ispred škole u [adresa]. Vratila se kući oko 8,20 sati i obavlja la je posao sudskog vještaka računovodstvene struke. Nakon toga, oko 12,30 sati je pripremala ručak i kolače. Otišla je po djecu oko 14,00 sati i vratila se oko 14,15 sati. Ručali su te je u 15,00 sati otpratila sina A u glazbenu školu u [adresa] i vratila se kući oko 17,00 sati. Nakon toga nije napuštala stan do kraja dana. Navela je kako toga dana nije srela privatnu tužiteljicu niti je s njom razgovarala. Navela je kako privatna tužiteljica u privatnoj tužbi navodi optužbe koje su izmišljene i lažne. Budući da privatna tužiteljica ne zna u koliko se sati predmetni događaj dogodio, niti okrivljenica ne zna koje bi svjedoke predložila koji bi potvrdili gdje je ona bila u vrijeme kada se navodno incident dogodio. Navela je kako postoji raskorak između postupanja djelatnika policije i medicinskih djelatnika s kojima je privatna tužiteljica toga dana razgovarala. Liječnica opće prakse nije prijavila policiji navedeni incident, istoga se ne sjeća te nije potpisala medicinsku dokumentaciju koju je privatna tužiteljica priložila u spis. Liječnica se ne sjeća iz kojeg razloga je prijava policijskoj upravi podnesena tek 21. prosinca 2022. Privatna tužiteljica je isti dan bila na policiji a činjenica da nakon tog razgovora polic ija nije smatrala potrebnim kontaktirati okrivljenicu, izaći na teren ili obaviti obavijesni razgovor, jasno pokazuje da su tužiteljičine tvrdnje ocijenjene kao neutemeljene već u prvom kontaktu sa stručnim osobama. Okrivljenica je navela kako smatra da je ovo pokušaj zlouporabe suda od strane privatne tužiteljice zbog netrpeljivosti prema okrivljenici. Okrivljenica smatra da bi policija, ako bi smatrala izjave privatne tužiteljice vjerodostojnima, intervenirala, razgovarala s njom i utvrdila činjenično stanje obzirom da je tužiteljica starije životne dobi i može se smatrati da spada u ranjivu skupinu osoba. Okrivljenica je navela i kako je ona majka djeteta s najtežim stupnjem autizma, ona je roditelj njegovatelj i njezin suprug je teško slabovidna osoba, te je njezin cijeli život posvećen brizi i zaštiti najranjivijih. Zgrožena je činjenicom da netko koristi invaliditet kao oružje za lažne optužbe, i to smatra nemoralnim i uvredljivim. Smatra da privatna tužiteljica ispoljava svoje maliciozne ciljeve kroz ovaj kazneni postupak.

8.1. Nadalje, okrivljenica je navela kako se ostave od nje i privatne tužiteljice nalaze u istom hodniku ali su udaljene 5 do 7 metara. Visina stropa u podrumskoj prostoriji gdje su ostave je 183 cm. Ona nastoji ne biti ni u kakvom odnosu s privatnom tužiteljicom. Nakon predmetnog događaja kada sretne privatnu tužiteljicu one okrenu glavu jedna od druge. Nije upoznata da bi njezin suprug vrijeđao privatnu tužiteljicu. Njezin suprug je izgubio 90% vida te okrivljenica decidirano tvrdi da on ne bi prepoznao privatnu tužiteljicu da je sretne. U to vrijeme kašete nisu bile poslagane na tom hodniku. U prosincu 2022. su u zajedničkim prostorijama bile povratne boce od vode koje je skupljala, a kada bi se nakupile poklanjala ih je beskućniku koji je živio u dvorištu njihove zgrade u neprimjerenim uvjetima. Privatna tužiteljica se na to žalila stambenoj pričuvi prenoseći kako okrivljenica u zajedničkim prostorijama skuplja smeće. Odnosi s privatnom tužiteljicom su se značajno narušili nakon što je okrivljenica imala štetu u svojoj kupaonici zbog kvara na kanalizacijskom priključku zahodske školjke od privatne tužiteljice. Stan od privatne tužiteljice se nalazi točno iznad stana od okrivljenice. Problem se događao tijekom srpnja i kolovoza 2022. Privatna tužiteljica mjesec dana nije željela popraviti svoj zahodski odvod te je voda onečišćena fekalijama vrlo neugodnog mirisa curila po stropu kupaonice od okrivljenice. Privatna tužiteljica je sanirala kvar nakon druge intervencije upravitelja stambene pričuve. Kako bi okrivljenica uklonila fekalije i štetu sa stropa kupaonice, imala je trošak popravka od približno 9.000,00 kuna. Kada je obavijestila privatnu tužiteljicu da joj mora naknaditi štetu ona je to kategorički odbila i od tada čini sve da bi joj zagorčala život, obeshrabrila ju je u pokretanju postupka odštete i okaljala ugled među stanarima njihovog ulaza i susjednog ulaza. Niti ona niti privatna tužiteljica nisu bile osigurane. Okrivljenica je zbog toga pokrenula postupak radi naknade štete ali tri godine od podnošenja tužbe još nije održano niti pripremno ročište.

9. Svjedok ŽČ, unuk privatne tužiteljice, je naveo kako je bila zima kada se dogodio predmetni događaj, on je taj dan imao slobodan dan od posla i bio je u stanu u [adresa]. Naveo je kako je njegova baka bila u podrumu i kada se vratila u stan imala je krvavu ruku. On je vidio kako joj je krv išla niz ruku, krv se lijevala niz ruku. Njemu je baka rekla da ju je okrivljenica udarila kašetom. Imala je ozlijeđenu desnu ruku. Njegova baka je bila potresena i on ju je odveo doktoru, čim je njegova baka došla u stan s krvavom rukom odmah su otišli kod doktorice. Dok su oni došli kod doktorice krv nije prestala teći. Naveo je da je taj dan bila dežurna njezina liječnica opće prakse koja joj je napravila šavove. On je čekao u čekaonici, a baku je doktorica odmah primila jer nije bilo drugih pacijenata. Nakon hitne su otišli na policiju prijaviti taj događaj. Svjedok nije mogao reći točan vremenski period koliko su se zadržali kod doktorice i nakon koliko vremena su otišli na policiju. Ordinacija liječnice opće prakse udaljena je od mjesta gdje žive on i privatna tužiteljica otprilike pet minuta pješke. Baka nije mogla otići sama kod doktorice jer je bila jako potresena, tresla se i on je nju vodio za ruku. Na policiju su otišli pješice, polic ija je oko pet minuta hoda udaljena od doktorice. Na policiji je njegova baka pokazala ozljede, policajci su mogli vidjeti da ima zamotanu ranu. Ne sjeća se je li njegova baka morala skinuti koji komad odjeće da bi policiji pokazala ranu. Svjedok se nije mogao sjetiti koju odjeću je imala njegova baka kada je došla u stan ozlijeđena, niti se mogao sjetiti je li baka imala kratke ili duge rukave odjeće i da li je ona skinula koji komad odjeće da bi mu pokazala ozljedu. Svjedok se nije sjećao je li odjeća bila poderana, samo se sjeća da je na ruci tekla krv i da je rukav bio podvrnut, ne sjeća se je li rukav bio dug ili kratak. Ne sjeća se je li prije odlaska kod doktorice baki stavio kaput. Taj dan nije padala kiša, dan je bio ugodan, niti pre toplo niti pre hladno. Nije mogao reći, ali misli da baki prije odlaska na hitnu nije na ranu stavio neki ručnik ili zavoj. Njegova baka je kasnije odlazila na previjanja rane. Jednom ju je on odveo do bolnice na previjanje. Nakon što joj je doktorica pružila prvu pomoć, ti su zavoji još malo bili crvenkasti od kriv. On je otišao u podrum i vidio je par krhotina kašete koje je uslikao, misli da je tamo bila jedna kašeta, ali nije siguran. Ta je kašeta za voće, plastična je.

10. Svjedokinja KČV, liječnica opće prakse za privatnu tužiteljicu, je u svojem iskazu navela kako je prije dolaska na sud pogledala medicinsku dokumentaciju za privatnu tužiteljicu te se prisjetila da je privatna tužiteljica došla kod nje u ambulantu na previjanje. Ona je bacila oko na ranu a medicinska sestra je obavila previjanje. Navela je kako je privatna tužiteljica 6. prosinca 2022. došla s ranom u ordinaciju i ona je tu ranu pogledala. Uvijek doktor najprije pregleda ranu a onda medicinska sestra nakon toga obavlja previjanje. Svjedokinja je navela kako na medicinskoj dokumentaciji na listovima 3, 5 i 7 spisa nije njezin potpis već je nju potpisala medicinska sestra. Uvijek kada pacijenti dođu s ranama liječnik ih pita od čega je ta rana nastala. Svjedokinja se nije sjećala što je njoj privatna tužiteljica tom prilikom rekla. Kada je svjedokinji prikazana medicinska dokumentacija u spisu navela je kako je vidjela da u dokumentaciji piše da je privatna tužiteljica zadobila ranu tupim predmetom od druge osobe, pa je onda svjedokinja pretpostavila da je to bilo tako. Iskazala je da ako pacijent može sam otići na policiju onda oni kao liječnici ne podnose prijavu za MUP. Svjedokinja se nije sjećala je li podnesena ta prijava. Sjeća se da je s privatnom tužiteljicom bio unuk i da je on nju odveo na policiju. Kada joj je predočena prijava na listu 6 spisa navela je da su oni u konkretnom slučaju poslali tu prijavu policiji. Svjedokinja se ne sjeća zbog čega je 15 dana razlike između 6. prosinca 2022. kada se dogodio predmetni događaj i 21. prosinca 2022. kada je prijava podnesena MUP- u. Ne sjeća se je li s privatnom tužiteljicom razgovarala o prijavi MUP-u kada je privatna tužiteljica naknadno dolazila na previjanje. Pojasnila je da ako je u medicinskoj dokumentaciji napisano da je riječ o površinskoj rani u dermisu (koža), to onda znači da rana nije za šivanje ali je to relativno. Ta površinska porezotina nije bila duboka do vezivnog sloja. Vidjela je u dokumentaciji da se u slučaju privatne tužiteljice koristio steristrip za saniranje njezine rane. Steristrip se stavlja kada je rana površinska, kada se rubovi kože mogu sljubiti bez šivanja. Da je privatna tužiteljica imala jače krvarenje, ovisno o tome koliko bi to krvarenje bilo jako i ovisno o situaciji, svjedokinja je navela da bi to onda bilo upisano u medicinskoj dokumentaciji. Da je krvarenje bilo jače koje se nije moglo zaustaviti, onda bi privatnu tužiteljicu bili poslali na daljnju obradu. Moguće su situacije da kada pacijent dođe u ambulantu da nema nekog većeg krvarenja pa da se dogodi da kada dođe kući da krvarenje počne a za to može postojati više razloga vezanih uz zgrušnjavanje krvi ili lošije srasla rana. To nije redovan tijek stvari ali to se može dogoditi. Iz rane koja je dijagnosticirana privatnoj tužiteljici moglo bi doći do jačeg krvarenja dan nakon ozljede u slučaju da privatna tužiteljica ima poremećaj koagulacije ili da joj rana nije dobro srasla. Svjedokinja je navela kako se ne sjeća da li privatna tužiteljica ima problema s koagulacijom. Privatnoj tužiteljici je dana intramuskularna potkožna injekcija za tetanus. Tetanus se daje u slučajevima kada je rana nastala nekim nečistim metalnim predmetom, moguće i nekim drugim predmetom ili ako pacijentica nije dugo procijepljena. Svjedokinja se nije mogla sjetiti kako je ta rana izgledala te je navela da bi rana mogla srasti bez steristripa ali bi tada ožiljak ostao veći i postojala bi mogućnost da dođe do infekcije.

11. Svjedokinja AČ, susjeda privatne tužiteljice i okrivljenice, nema nikakvih saznanja vezano uz predmetni događaj niti zna da bi između okrivljenice i privatne tužiteljice postojale kakve razmirice. Čula je da su njih dvije bile u svađi. Međutim, svjedokinja je u svojem iskazu navela kako nitko u zgradi nije u dobrim odnosima s privatnom tužiteljicom. Navela je da se privatna tužiteljica ne ponaša prijateljski i dobrosusjedski. U svojem je iskazu opisala nekoliko situacija u kojima je dolazilo do sukoba s privatnom tužiteljicom. Tako je svjedokinja iskazala kako je ona jednom odštopavala zajedničku terasu koja se nalazi iznad ulaza u dio zgrade u kojem stanove imaju privatna tužiteljica i okrivljenica, tj. A i B ulaz, pa kada ju je privatna tužiteljica vidjela pitala ju je što ona tu radi, rekla joj da nema pravo biti na toj terasi i protjerala ju je. Navela je kako u zgradi postoje zajedničke prostorije za sve stanare u zgradi te je privatna tužiteljica bez suglasnosti svih stanara te prostorije zatvorila PVC stolarijom te nikome nije dala ključeve od te stolarije.

12. Iz pisanog i usmenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Ilije Kučinara proizlazi kako je dvije paralelne površinske porezotine koje je privatna tužiteljica zadobila 6. prosinca 2022. predstavljaju specifične mehaničke ozljede nastale linearnim povlačenjem oštrice – sječiva nekog mehaničkog sredstva površinom kože. Takve ozljede najčešće nastaju linearnim povlačenjem oštrice – sječiva nekog mehaničkog sredstva pa onda teoretski i uopćeno zaključujući to mehaničko sredstvo koje posjeduje oštricu – sječivo, može biti nož, rub razbijenog staklenog predmeta, rub lima, papir i sl. U nalazu i mišljenju je navedeno kako rezne rane u pravilu ne nastaju djelovanjem nekog tupog predmeta, iako je u medicinskoj dokumentaciji navedeno da je privatna tužiteljica zadobila ozljede djelovanjem tupog predmeta. S obzirom na iskaz privatne tužiteljice vještak je naveo kako se ne može isključiti mogućnost kako su dvije otvorene rane desne podlaktice dužine 15 cm, kao rezne rane, mogle nastati kao pasivne obrambene ozljede po načelu postavljanja desne podlaktice ispred ili ispod mehaničkog sredstva s kojim su ozljede načinjene u okolnostima linearnog povlačenja puknutih dijelova kašete površinom kože desne podlaktice s posljedičnim nastankom reznih rana odnosno površinskih rana porezotina. Za nastanak ovakvih ozljeda bilo je potrebno djelovanje sile nekog slabijeg intenziteta.

12.1. Vještak dr. Ilija Kučinar je usmeno pojasnio kako je moguće da bi udaranjem kašetom mogli nastati krvni podljevi pod uvjetom da je intenzitet sile udarca ili udaraca dostatan da ima za posljedicu nastanak hematoma. Na hipotetsko pitanje o tome da li bi udarcem kašetom u glavu ako je za posljedicu taj udarac imao oštećenje kašete, imalo za posljedicu i nastanak krvnog podljeva na glavi privatne tužiteljice, vještak je naveo kako na to pitanje nije moguće odgovoriti decidirano već se može isključivo teoretski iskazati kako je sa sudsko medicinskog i životnog aspekta za očekivati nastanak nekakve ozljede pa i krvnog podljeva ali se takvo što ne mora nužno i dogoditi. Vještak je naveo i to kako je moguće da bi zadavanje udarca kašetom u glavu privatne tužiteljice imalo za posljedicu subjektivni osjet bola, ali da treba uzeti u obzir da u takvim okolnostima osobe koje sudjeluju u fizičkom obračunu se često nalaze u nekom od afektivnih stanja kao što je strah, ljutnja, bijes i slično, pa onda to može u potpunosti ili djelomice otkloniti subjektivni osjet bola. Konačno, vještak je naveo kako je vjerojatno da rezne rane desne podlaktice nastanu na način kako je to opisivala privatna tužiteljica ali se o stupnju te vjerojatnosti vještak nije mogao preciznije izjašnjavati.

13. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ocjenom i analizom svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti, sud je došao do zaključka da nije dokazano da bi okrivljenica počinila kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. KZ/11.

14. Za donošenje presude kojom se okrivljenica proglašava krivom, treba biti dokazana njezina krivnja izvan svake sumnje i odlučne činjenice trebaju biti utvrđene s potpunom izvjesnošću. Potrebno je da sud na temelju izvedenih dokaza bez ikakve dvojbe utvrdi da je okrivljenica počinila kazneno djelo za koje se tereti. Taj najviši dokazni standard označava potrebu da optuženikova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu, čak niti najmanju sumnju koja dovodi u pitanje njegovu osudu.

15. Prema tvrdnjama privatne tužiteljice, predmetnoga dana ona je stajala sučelice okrivljenici i okrivljenica je zamahnula kašetom prema njezinoj glavi i udarila je u prednji dio glave. Okrivljenica ju je udarila dnom od kašete, kašeta je pukla po sredini dna i stranice kašete su pukle ali je kašeta ostala u komadu. Nakon što ju je okrivljenica udarila po glavi, kašeta je pala na pod i privatna tužiteljica ju je nogom gurnula natrag prema okrivljenici. Okrivljenica je uzela tu kašetu i čvrsto ju je zgrabila i udarila je privatnu tužiteljicu po podlaktici lijeve ruke (iako je privatna tužiteljica u svojem iskazu navela da ju je okrivljenica udarila po podlaktici lijeve ruka, ona je prilikom davanja iskaza pokazivala na desnu ruku a i iz medicinske dokumentacije u spisu nesporno proizlazi da je privatna tužiteljica zadobila ozljede desne podlaktice). Okrivljenica ju je udarila po bočnom dijelu ruke jer je privatna tužiteljica tada držala ruke u zraku jer misli da je pregledavala svoju kosu da provjeri da li ima ostatke plastike u kosi. Kada ju je okrivljenica udarala po glavi i po ruci, okrivljenica je s obje ruke držala kašetu.

16. Vještak dr. Ilija Kučinar je u svojem nalazu i mišljenju utvrdio kako je privatna tužiteljica zadobila dvije paralelne površinske porezotine. Pojasnio je kako rane porezotine, odnosno rezne rane, nastaju linearnim povlačenjem oštrice – sječiva nekog mehaničkog sredstva površinom kože. Naveo je kako takve rane u pravilu ne nastaju djelovanjem nekog tupog predmeta, ali da se ne može isključiti mogućnost da su te rane mogle nastati kao pasivne obrambene ozljede po načelu postavljanja desne podlaktice ispred ili ispod mehaničkog sredstva s kojim su ozljede načinjene u okolnostima linearnog povlačenja puknutih dijelova kašete površinom kože desne podlaktice s posljedičnim nastankom reznih rana. Naveo je kako je vjerojatno da su rezne rane desne podlaktice nastale na način kako je to u svojem iskazu iskazivala privatna tužiteljica, međutim o stupnju te vjerojatnosti vještak se nije mogao preciznije izjasniti.

17. Dakle, u ovom je predmetu jedino nesporno utvrđeno da su kod privatne tužiteljice 6. prosinca 2022. evidentirane dvije paralelne površinske porezotine, odnosno rezne rane. Provedenim vještačenjem utvrđeno je samo na razini vjerojatnosti, o čijem se stupnju vještak nije mogao preciznije izjasniti, da su te rezne rane nastale na način kako je to opisala privatna tužiteljica. Iako nije moguće isključiti mogućnost da su te rane nastale kao pasivne obrambene ozljede, vještačenjem je utvrđeno da takve rezne rane u pravilu ne nastaju djelovanjem nekog tupog predmeta, kako je to evidentirano u medicinskoj dokumentaciji za privatnu tužiteljicu, već nastaju linearnim povlačenjem oštrice – sječiva, nekog mehaničkog sredstva (sječivo može biti nož, rub razbijenog staklenog predmeta, rub lima, papir i sl.).

18. Prema navodima privatne tužiteljice, događaju od 6. prosinca 2022. nazočile su jedino ona i okrivljenica. Okrivljenica kategorički osporava, ne samo da bi privatnoj tužiteljici nanijela predmetne ozlijede, već i da bi 6. prosinca 2022. uopće srela privatnu tužiteljicu u podrumu zgrade u [adresa] na adresi [adresa]. Stoga, kada postoje proturječni dokazi, a što i jest u ovom slučaju, i to s jedne strane iskaz privatne tužiteljice, kojeg na dostatnoj razini sigurnosti za donošenje osuđujuće presude ne potvrđuje niti provedeno sudsko – medicinsko vještačenje, a s druge strane obrana okrivljenice, sud je dužan ocijeniti vjerodostojnost tih dokaza.

19. Privatna tužiteljica je u svojem iskazu navela kako ju je okrivljenica udarila dnom plastične kašete u prednji dio glave od čega je kašeta pukla po sredini dna i stranice kašete su pukle ali je kašeta ostala u komadu. Nakon toga, privatna tužiteljica je iskazala da je okrivljenica uzela tu istu kašetu, čvrsto ju je zgrabila i udarila ju po podlaktici desne ruke. Prema iskazu privatne tužiteljice, ona nije osjetila udarac po glavi, nije krvarila na glavi niti je na glavi imala kakve kvrge. Prema stavu suda, u situaciji kada je privatna tužiteljica udarena dnom plastične kašete po glavi pri čemu je kašeta pukla po sredini dna i stranice su pukle, te u situaciji kada je privatna tužiteljica udarena po podlaktici ruke uslijed kojeg udarca da bi zadobila dvije rezne rane, nije niti životno niti logično da od takvih udaraca privatna tužiteljica, koja je k tome i osoba starije životne dobi, budući da je u vrijeme predmetnog događaja imala 76 godina (rođena je 1946.), nije zadobila nikakve ozljede na glavi niti je, osim reznih rana, zadobila kakve druge ozljede na podlaktici (hematomi, podljevi i slično). I vještak dr. Ilija Kučinar je u svojem nalazu i mišljenju naveo kako je sa sudsko – medicinskog i životnog aspekta za očekivati nastanak nekakve ozljede u takvoj situaciji pa i krvnog podljeva te to pod uvjetom da je intenzitet sile udarca ili udaraca dostatan da ima za posljedicu nastanak hematoma. Ako je silina udarca dnom plastične kašete u glavu privatne tužiteljice bila dostatna da ima za posljedicu pucanje plastične kašete po sredini dna i pucanje stranica kašete te ako je silina udarca bila dostatna da uzrokuje dvije rezne rane na podlaktici ruke (kako to tvrdi privatna tužiteljica), onda po stavu suda nije životno a ni logično da privatna tužiteljica nije zadobila baš nikakve ozljede na glavi niti baš nikakve podljeve, modrice i sl. na podlaktici, jer je plastična kašeta, s obzirom na svoju tvrdoću, zaista objektivno podobno sredstvo da nanese takve ozljede. Stoga iskaz privatne tužiteljice sud ocjenjuje nevjerodostojnim i životno nelogičnim. Pored ranije navedenih činjenica, osnaživanju vjerodostojnosti iskaza privatne tužiteljice, po stavu suda, ne pridonosi niti činjenica da je privatna tužiteljica istoga dana Policijskoj postaji Poreč – Parenzo dojavila počinjenje kaznenog djela na njezinu štetu kao niti činjenica da je istoga dana od strane ordinacije opće medicine dr. KČV podnesena prijava policijskoj postaji (list 131).

20. Svjedok ŽČ, unuk privatne tužiteljice, iako nije nazočio predmetnom događaju, vidio je da je njegova baka imala krvavu ruku kada se vratila u stan iz podruma. Naveo je kako je on vidio kako joj je krv išla niz ruku, krv se lijevala niz ruku. On je privatnu tužiteljicu odveo kod doktorice te je naveo da dok su oni došli kod doktorice krv nije prestala teći. Nakon što su završili kod doktorice, odveo ju je na policiju. Svjedok se ne sjeća je li njegova baka morala skinuti koji komad odjeće da bi policiji pokazala ranu. Svjedok se nije mogao sjetiti koju odjeću je imala njegova baka kada je došla u stan ozlijeđena, niti se mogao sjetiti je li baka imala kratke ili duge rukave odjeće i da li je ona skinula koji komad odjeće da bi mu pokazala ozljedu. Svjedok se nije sjećao je li odjeća bila poderana, samo se sjećao da je na ruci tekla krv i da je rukav bio podvrnut, ne sjeća se je li rukav bio dug ili kratak. Ne sjeća se je li prije odlaska kod doktorice baki stavio kaput. Taj dan nije padala kiša, dan je bio ugodan, niti pre toplo niti pre hladno. Nije mogao reći, ali misli da baki prije odlaska na hitnu nije na ranu stavio neki ručnik ili zavoj.

21. Ovakav iskaz svjedoka EČ sud ocjenjuje neuvjerljivim te sud smatra da taj svjedok, koji je ujedno i unuk privatne tužiteljice, svojim iskazom nastoji pridonijeti uspjehu privatne tužiteljice u ovome postupku. Naime, iskaz svjedoka EČ u dijelu u kojem tvrdi da krv nije prestala teći dok su on i privatna tužiteljica došli kod doktorice u suprotnosti je s iskazom privatne tužiteljice budući da je ona navela da krv tada nije jako tekla jer je ona veću količinu krvi zaustavila kod kuće odmah nakon udarca. Osim toga, svjedok ŽČ je naveo kako misli da prije odlaska na hitnu nije stavio neki ručnik ili zavoj na ranu. Da krv nije prestajala teći, kako to svjedok tvrdi, on bi zasigurno bio stavio kakav ručnik, zavoj ili slično, čime bi nastojao spriječiti ili barem umanjiti krvarenje. I svjedokinja KČV, liječnica opće prakse, čiji iskaz sud ocjenjuje uvjerljivim, je u svojem iskazu navela da je ona tada bacila oko na ranu a medicinska sestra je obavila previjanje. U slučaju privatne tužiteljice koristio se steristrip za saniranje rane. Steristrip se stavlja kada je rana površinska, kada se rubovi kože mogu sljubiti bez šivanja. Da je privatna tužiteljica imala jače krvarenje, ovisno o tome koliko bi to krvarenje bilo jako i ovisno o situaciji, svjedokinja je navela da bi to onda bilo upisano u medicinskoj dokumentaciji. Da je krvarenje bilo jače koje se nije moglo zaustaviti, onda bi privatnu tužiteljicu bili poslali na daljnju obradu. I privatna tužiteljica je u svojem iskazu navela da je tada imala dva flastera, to su flasteri koji se stavljaju umjesto šavova da stisnu porezotinu kako bi tkivo moglo lakše zacijeliti. I iz medicinske dokumentacije proizlazi da je predmetnoga dana prilikom medicinske obrade privatne tužiteljice korišten steristrip (liječnički karton na listu 45). Niti obilno krvarenje iz rane, čak niti problemi s koagulacijom kod privatne tužiteljice nisu evidentirani u medicinskoj dokumentaciji. Nadalje, svjedok ŽČ se nije mogao sjetiti je li njegova baka imala kratke ili duge rukave odjeće i da li je ona skinula koji komad odjeće da bi mu pokazala ozljedu, nije se sjećao je li odjeća bila poderana, je li rukav bio dug ili kratak niti je li prije odlaska kod doktorice baki stavio kaput. Naveo je da taj dan nije padala kiša, dan je bio ugodan, niti pre toplo niti pre hladno. S obzirom na to da privatna tužiteljica tvrdi da se predmetni događaj dogodio 6. prosinca 2022. u poslijepodnevnim satima, a s obzirom da je tada zima već bila klimatološki započela te je općepoznato da su tada temperature znatno niže , sud ima razloga sumnjati u vjerodostojnost iskaza navedenoga svjedoka budući da u takvim okolnostima nije životno niti logično da u poslijepodnevnim satima dan bude ugodan te da nije niti pre toplo niti pre hladno te da bi svjedok izašao van iz stana s bakom, koja je starije životne dobi, bez da je ogrne kaputom ili nekim drugim komadom odjeće da je zaštiti od hladnoće budući da je i svjedok iskazao kako se njegova baka tada tresla.

22. Dodatno valja uzeti u obzir i okolnost da između privatne tužiteljice i okrivljenice postoje nerazriješeni građanskopravni odnosi budući da je okrivljenica pokrenula parnični postupak protiv privatne tužiteljice radi naknade pretrpljene štete do koje je došlo kada privatna tužiteljica mjesec dana nije željela popraviti svoj zahodski odvod te je voda onečišćena fekalijama vrlo neugodnog mirisa curila po stropu kupaonice od okrivljenice. Nakon druge intervencije upravitelja stambene pričuve privatna tužiteljica je sanirala kvar. Kako bi okrivljenica uklonila fekalije i štetu sa stropa kupaonice, imala je trošak popravka od približno 9.000,00 kuna. Upravo u takvoj situaciji u kojoj je okrivljenica protiv privatne tužiteljice pokrenula parnični postupak radi naknade štete te uslijed njihovih teško i trajno narušenih odnosa, logično je za pretpostaviti da bi takav odnos predstavljao plodno tlo za eskaliranje njihovog sukoba u terećenje okrivljenice za događaj za koji privatna tužiteljica nije uspjela nedvojbeno dokazati da se zaista i dogodio.

23. S druge strane, okrivljenica u svojoj obrani kronološki opisuje događaje od dana 6. prosinca 2022. te sud ne nalazi razloga zbog kojih bi posumnjao u istinitost njezine obrane te istu drži uvjerljivom te ju kao takvu prihvaća.

24. Stoga u situaciji kada okrivljenica negira počinjenje kaznenog djela, a iskaz privatne tužiteljice nije potkrijepljen niti jednim dokazom osim medicinskom dokumentacijom koja potvrđuje isključivo nastanak ozljede dok je način nastanka ozljede onako kako to opisuje privatna tužiteljica tek na razini vjerojatnosti o čijem stupnju se vještak nije mogao preciznije izjasniti, niti ima drugih svjedoka koji bi bili prisutni inkriminiranom događaju, sud je dužan sumnju o tome je li okrivljenica počinila kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. KZ/11, na temelju čl. 3. st. 3. ZKP/08 razriješiti na način koji je povoljniji za okrivljenicu.

25. Kako sud na temelju provedenog dokaznog postupka nije nesporno i sa sigurnošću utvrdio da bi okrivljenica 6. prosinca 2022. u poslijepodnevnim satima u [adresa], u podrumu zgrade na navedenoj adresi, fizički napala predstavnicu stanara i susjedu GČ i u cilju da je tjelesno ozljedi udarala ju plastičnom gajbom (kašetom) po glavi, a potom i po desnoj ruci dva puta, uslijed čega je GČ zadobila otvorenu ranu dx podlaktice: dvije paralelne površinske porezotine cca 15 cm dužine u dermisu (laku tjelesnu ozljedu), to je na temelju čl. 453. st. 3. ZKP/08 valjalo donijeti oslobađajuću presudu.

26. Stoga je na temelju čl. 453. t. 3. ZKP/08. valjalo odlučiti kao u t. I. izreke presude.

27. Budući da je sud okrivljenu KČ oslobodio optužbe za počinjenje kaznenog djela koje joj se privatnom tužbom stavlja na teret, na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08, privatna tužiteljica GČ dužna je naknaditi troškove ovog kaznenog postupka i to trošak paušala u iznosu od 200,00 eura (trošak iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08), trošak provedenog vještačenja po vještaku dr. Iliji Kučinaru u iznosu od 236,25 eura za izradu pisanog nalaza i mišljenja i u iznosu od 221,25 eura za usmeni nalaz i mišljenje te trošak za svjedokinju GČV za pristup na raspravu održanu 21. svibnja 2025. u iznosu od 8,40 eura, sveukupno iznos od 465,90 eura (trošak iz čl. 145. st. 2. t. 1. ZKP/08). Dakle, sveukupni trošak postupka iznosi 665,90 eura te je isti privatna tužiteljica dužna uplatiti u korist Državnog proračuna RH u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude. Privatna tužiteljica je dužna naknaditi i nužne izdatke okrivljenice i nagradu i nužne izdatke njezinog branitelja (trošak iz čl. 145. st. 2. t. 7. ZKP/08) u visini koja će biti određena posebnim rješenjem u smislu čl. 148. st. 4. ZKP/08.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Pazinu 13. svibnja 2026.

Sudac

Nina Išić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, a o žalbi odlučuje županijski sud kao sud drugog stupnja.

Dostavna naredba:

1. Privatna tužiteljica GČ

2. Opunomoćenik privatne tužiteljice NČ, odvjetnik u [adresa]

3. Okrivljena KČ

4. Branitelj okrivljenice Dario Čehić, odvjetnik u Poreču