REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1887/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Marije Bakule Vugrinec, sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Matas, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, protiv tuženika LOŠINJSKA PLOVIDBA – TURIZAM d.o.o., OIB 63465435060, Mali Lošinj, Lošinjskih brodograditelja 47, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Vukić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. Rijeka, radi utvrđenja pomorskog dobra i trpljenja upisa, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-538/2023-10 od 14. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-538/2023-10 od 14. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom označenom u izreci prvostupanjski sud je utvrdio da su pomorsko dobro nekretnine označene kao: k. č. br. [katastarska čestica], Lopari, pašnjak 210 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Oglav, pašnjak 674 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Oglav, pašnjak 792 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Lopari 4010 m2 (pašnjak 2956 m2, stjenovita obala 1054 m2), zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Veli Lopari 3335 m2 (pašnjak 2603 m2, šuma 407 m2, stjenovita obala 325 m2), zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Lopari 1978 m2 (pašnjak 1219 m2, stjenovita obala 759 m2), zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Barnovi 1806 m2 (pašnjak 1325 m2, šuma 481 m2), zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i da je tuženik dužan trpjeti da se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju, Zemljišnoknjižnog odjela Mali Lošinj u odnosu na navedene nekretnine provede upis pomorskog dobra, uz istodobno brisanje upisa prava vlasništva tuženika (točka I. izreke), te je naložio tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 600,00 EUR sa zateznom kamatom (točka II. izreke).

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ovome sudu preinačiti, podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana presuda ispitana je sukladno čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka. Ovaj sud nalazi da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

6. Predmet spora je utvrđenje da su naprijed navedene nekretnine pomorsko dobro i da je tuženik dužan trpjeti da se u zemljišnim knjigama provede upis pomorskog dobra, uz istodobno brisanje upisa njegovog prava vlasništva.

7. Prvostupanjski sud je pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev, uz obrazloženje, u bitnom:

- među strankama nije sporno da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetnih nekretnina upisan tuženik; predmetne nekretnine ulaze u pojas pomorskog dobra, što je nesporno utvrđeno i Uredbom Vlade Republike Hrvatske kojom se određuje granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], za područje autokampa Lopari („Narodne novine“ broj 194/03; dalje: Uredba),

- iako je utvrđivanje granica pomorskog dobra izvan nadležnosti sudova, neosnovano tuženik osporava sudsku nadležnost u ovom sporu, budući da su sudovi dužni pružati pravnu zaštitu unutar utvrđenih granica pomorskog dobra sukladno čl. 37.a Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj: 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19; dalje: ZPDML), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Uredbe,

- budući da predmetne nekretnine imaju status pomorskog dobra, sud svojom odlukom samo utvrđuje da je određena nekretnina pomorsko dobro po samom zakonu,

- neosnovano tuženik navodi da je stekao pravo vlasništva procjenom predmetne nekretnine u društvenom kapitalu u pretvorbi, budući da na nekretnini koja predstavlja pomorsko dobro nije bilo moguće steći pravo vlasništva, neovisno o iskazu njene vrijednosti u temeljnom kapitalu društva tuženika.

8. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 8. ZPP-a. Tuženik u žalbi iznosi tvrdnje koje je isticao tijekom prvostupanjskog postupka i ističe navodne povrede u postupanju prvostupanjskog suda pri ocjeni dokaza, koje ovaj sud ne nalazi, a prvostupanjski je sud na osnovi nespornih činjenica i valjane ocjene izvedenih dokaza donio pravilnu i zakonitu odluku o tužbenom zahtjevu.

9. Neosnovano se tuženik poziva na apsolutnu nenadležnost suda u ovoj pravnoj stvari. Naime, sukladno čl. 37.a ZPDML-a tužiteljica može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra time, među ostalim, i podnositi tužbe radi utvrđenja pomorskog dobra pa se radi o posebnom propisu koji predviđa pravo na podizanje tužbe u smislu čl. 187. st. 2. ZPP-a. Dakle, sud može donijeti deklaratornu odluku da je neka nekretnina u statusu pomorskog dobra, a upravo uzimajući u obzir da su granice pomorskog dobra utvrđene u upravnom postupku sukladno čl. 14. st. 1. ZPDML-a. Svrha takve parnice je brisanje upisanog prava vlasništva, a prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, promjene u statusu nekretnine koje bi u konačnici imale za posljedicu gubitak prava vlasništva, nije ni moguće donositi bez kontradiktornog postupka u kojem bi sudjelovale sve zainteresirane strane, a to je upravo parnični postupak (npr. odluke poslovni broj Rev-1439/2014 od 20. lipnja 2018. i Revd-909/2023 od 20. lipnja 2023.).

10. Neosnovan je žalbeni navod da tužiteljica nema pravni interes za podnošenje tužbe za utvrđenje da predmetne nekretnine predstavljaju pomorsko dobro. Provjeravanju pravnog interesa ima mjesta ako se obavlja preventivno, dakle prije meritornog odlučivanja o tužbenom zahtjevu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-234/2018 od 16. srpnja 2019. i ovaj sud u odluci poslovni broj Pž-6002/2021 od 26. listopada 2022.). Tuženik smatra da tužiteljica nema pravni interes voditi ovu parnicu zato što su granice pomorskog dobra nesporno već određene. Međutim, tužiteljica u ovoj parnici ne zahtijeva određivanje granica pomorskog dobra nego deklaratornim tužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi (deklarira) da se nekretnine nalaze na području pomorskog dobra koje je već ranije određeno upravnim aktom, na što je ovlaštena upravo odredbom čl. 37.a ZPDML-a.

11. Osim toga, pravna shvaćanja o sudskoj nadležnosti, aktivnoj legitimaciji, pravnom interesu tužiteljice i drugim prigovorima već su izražena u odlukama ovog suda u postupcima koji su vođeni između istih stranaka, na temelju iste činjenične i pravne osnove (npr. presude poslovni broj Pž-97/2023 od 7. veljače 2024., Pž-3186/2024 od 3. rujna 2024., Pž-2237/24 od 4. studenoga 2025., Pž-3599/24 od 2. prosinca 2025.).

12. Žalbeni navodi da je granica pomorskog dobra kojim su obuhvaćene predmetne nekretnine naknadno utvrđena u upravnom postupku i postojanju uvjeta za izvlaštenje i tuženikovo pravo na naknadu nisu predmet raspravljanja u ovom parničnom postupku i nisu zapreka za provedbu ove presude u zemljišnim knjigama.

13. Neosnovani je i žalbeni navod da su predmetne nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe. Pomorsko dobro kao opće dobro izvan je pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva ni druga stvarna prava pa činjenica da su predmetne nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala nema za posljedicu stjecanje prava vlasništva u korist trgovačkih društava nastalih pretvorbom u smislu čl. 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14).

14. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i na utvrđeno činjenično stanje je pravilno primijenio materijalno pravo, a tuženik žalbenim navodima neosnovano pobija pravilnost i zakonitost pobijane presude.

15. U odnosu na odluku o troškovima postupka, tuženik nije iznio konkretne žalbene navode, a drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka

16. Slijedom navedenog, ovaj sud je sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP -a odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio pobijanu presudu.

Zagreb, 13. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Jagoda Crnokrak