Poslovni broj: Ovrv-7118/2026-7
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, 21000 Split
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ireni Klisović, na temelju prijedloga sudske savjetnice Brune Grgić, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB 43965974818, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, zastupano po punomoćniku Kruno Peronja, odvjetniku u Splitu, protiv ovršenika 1) KH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovršenika 2) BH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovršenika 3) CH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ovršenika 4) FH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, 13. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB 43965974818, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je 29. siječnja 2026. putem informacijskog sustava podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave te je isti automatskom dodjelom povjeren u rad javnom bilježniku Tatjana Perić u Kaštel Starom.
2. Javni bilježnik ustupio je 16. veljače 2026. spis ovom sudu na daljnje postupanje.
3. Pregledom predmeta spisa sud je utvrdio kako je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv označenih ovršenika kao nasljednika ovrhovoditeljeva dužnika. Ovrhovoditelj je uz prijedlog dostavio vjerodostojnu ispravu, izvod iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja, a na kojemu izvodu je kao dužnik naznačen RH te pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RH.
4. Prema odredbi čl. 31. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje OZ) vjerodostojna isprava je, prema tom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Čl. 23. OZ-a određeno je da se ovršnom ispravom smatra ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba, ovršna nagodba iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja te druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
5. Odredbom čl. 32. st. 1. OZ-a propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, dok je st. 3. propisano da se odredba stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.
6. Prema stavu ovoga suda obzirom da je prijedlog za ovrhu podnesen na temelju vjerodostojne isprave te obzirom da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu na temelju koje sud može odrediti ovrhu protiv nasljednika ovršenika to nema mjesta primjeni odredbi č.32. st. 2. OZ-a, odnosno nema mogućnosti prijenosa obveze obzirom rješenje o nasljeđivanju nije pravni osnov temeljem kojeg ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika. To iz razloga što je u vjerodostojnoj ispravi kao dužnik naznačen pok. RH pa se ovrha ne može odrediti protiv nasljednika dužnika, već ovrhovoditelj može u parničnom postupku ostvariti svoje pravo protiv nasljednika dužnika.
7. Citirane odredbe o prijenosu tražbine ili obveze odnose se samo na osobe koje nisu označene kao vjerovnici, odnosno dužnici - u ovršnoj ispravi na temelju koje se predlaže ovrha, dakle ne i vjerodostojnoj ispravi iz čl. 31. st. 1. OZ-a. Ovo stoga jer sama vjerodostojna isprava predstavlja osnovu za ishođenje ovršne isprave (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje sadrži nalog za plaćanje) protiv osobe na koju se ta isprava odnosi, a koja je u konkretnom slučaju preminula.
8. Prema zaključcima sastanka Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova, posl. br. Su IV– 56/2023-9, od 23. studenog 2023. zauzeto je pravno shvaćanje da se primjena čl. 32. st. 1. OZ-a kojim je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, te ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a koji članak se primjenom stavka 2. istog članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju.
9. Slijedom toga, po mišljenju ovoga suda, na temelju vjerodostojne isprave u kojoj je naznačeno dugovanje prednika ovršenika i rješenja o nasljeđivanju, nisu ispunjeni uvjeti za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave od strane javnog bilježnika ili suda protiv ovršenika (tako i Županijski sud u Varaždinu u rješenju broj Gž Ovr-548/15-2 od 7. rujna 2016. te Županijski sud u Šibeniku u rješenjima broj Gž- 440/2021-2 od 10. svibnja 2021. i Gž Ovr-40/2023-2 od 20. veljače 2023.).
U Splitu 13. svibnja 2026.
S U T K I N J A
Irena Klisović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud, a putem ovog suda u roku od osam dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi u tri primjerka.
DNA:
- punomoćniku ovrhovoditelja,
- u spis.
