Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-477/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak- Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i JŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Anamariji Biočić Siničić, odvjetnici u Solinu, protiv tuženih NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Domagoju Mužiću, odvjetniku u Splitu, ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŽŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženica NŽ i ĆŽ, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, pos lovni broj P-748/2023 od 13. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženica NŽ i ĆŽ i potvrđuje se točka I. izreke presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-748/2023 od 13. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženica NŽ i ĆŽ se djelomično odbija, a djelomično uvažava pa se odluka o troškovima postupka iz točke II. izreke presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-748/2023 od 13. siječnja 2026.:

- potvrđuje u dijelu kojim je naloženo tuženicama NŽ i ĆŽ naknaditi tužiteljicama troškove postupka od 515,63 EUR i

- preinačuje u dijelu kojim je naloženo tuženicama NŽ i ĆŽ naknaditi tužiteljicama troškove postupka od 1.109,37 EUR na način da se zahtjev tužiteljica za naknadu troškova postupka u tom iznosu odbija.

II. Odbija se zahtjev tuženica NŽ i ĆŽ za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom, u točci I. izreke, utvrđeno da su tužiteljice suvlasnice svaka u 25/640 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak od 51571 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su ovlaštene tužiteljice uknjižiti svoje pravo suvlasništva u zemljišnim knjigama uz istovremeni upis brisanja prava suvlasništva 5/64 dijela pokojne HŽŠ, pok. J, čiji su tuženici nasljednici. Točkom II. izreke naloženo je tuženicama NŽ i ĆŽ naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka od 1.625,00 EUR.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom pobijaju tužene NŽ i ĆŽ zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., dalje: ZPP koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavaka 2. i 3. toga Zakona i u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ br. 80/2022. s izuzecima iz članka 107. stavaka 2., 3. i 4. toga Zakona ), zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 3., člankom 7. stavkom 2., člankom 8., člankom 10., člancima 151., 155. i 156., člankom 164., člankom 219., člankom 220. stavcima 1. i 2. te člankom 377. stavkom 1. ZPP -a, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu troškova postupka žaliteljicama zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zahtijevaju i naknadu troškova sastavljanja žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Tužiteljice su u odgovoru na žalbu predložile istu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu. To stoga što žalbene navode drže neosnovanim s obzirom na to da nemaju nikakvog uporišta u pravu i činjenicama.

4. Žalba protiv odluke o glavnoj stvari nije osnovana.

4.1. Žalba protiv odluke o troškovima postupka je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva tužiteljica na 5/64 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak od 51571 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je dio u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasništvo pokojne HŽŠ.

6. Na temelju činjenica koje su utvrđene čitanjem isprava koje su u spisu te saslušanjem drugotužiteljice JŽŠ i drugotuženice ĆŽ i svjedoka, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenice:

- da su stranke pravni sljednici HŽŠ koja je umrla 1962.

- da je HŽŠ kao jedan od nasljednika naslijedio N (Jozo) Kljaković-Gašpić koji je umro 1979., a naslijedile su ga tužiteljica JŽ i

ZŽ, na ravne dijelove

- da je ZŽ koja je umrla 2005. naslijedila tužiteljica JŽŠ

[katastarska općina]

- da su tužiteljice nasljeđivanjem i dosjelošću stekle vlasništvo spornog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine

- da su tuženice NŽ, ĆŽ i pravni prednik tuženice ŠŽ (pokojni HŽ) to pravo prvotužiteljici JŽ i pravnoj prednici drugotužiteljice JŽŠ, pokojnoj ZŽ, ustupili i priznali intabulacionom izjavom na kojoj su svoje potpise sve te stranke javno ovjerile 24. svibnja 2005. pred javnim bilježnikom Marijom Ivančić iz [adresa] i

- da tuženici ŠŽ, ĐŽŠ nakon čije su smrti postupak preuzeli NŽŠ i ĆŽŠ, ŠŽŠ, ŽŽŠ, ZŽŠ i ŽŽ nisu odgovorili na tužbu niti su tijekom postupka osporavali osnovanost tužbenog zahtjeva ili činjenica na kojima se temelji.

7. Na temelju tako utvrđenih činjenica, sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev, utvrdio je da su tužiteljice suvlasnice 5/64 dijela (svaka u 25/640) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak od 51571 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te ih je ovlastio da svoje pravo (su)vlasništva u tom omjeru upišu u zemljišne knjige uz istovremeno brisanje prava vlasništva pokojne JŽŠK od 5/64 dijela.

8. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbama, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Ispitujući na taj način pobijanu presudu ocjena je ovog suda da u njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

9.1. Suprotno tvrdnjama žaliteljica, osporena presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje (prema odredbi članka 338. stavka 4. ZPP-a) i razloge koji je pravno odlučno opravdavaju i iz kojih se može ispitati. Ti razlozi nisu nejasni ni proturječni pa ta presuda nema nedostataka na koje se žaliteljice pozivaju (ona je jasna, određena u svome sadržaju - i iz nje se može utvrditi o čemu je njome odlučeno i zbog čega). Zbog toga nije ostvarena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354.stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se u žalbi pozivaju tužene NŽ i ĆŽ i na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavaka 2. i 3. toga Zakona i u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku , „Narodne novine“ br. 80/2022.

10. Iz stanja spisa proizlazi da je predmetna nekretnina bila upisana kao pravo suvlasništva Ć (Joze) Kljakovića-Gašpić, pok. J u 25/64 dijela (3/8+1/64=25/64), HŽŠ, pok. J u 9/64 dijela (1/8+1/64=9/64), ĐŽ, ud. Ivana u 1/64 dijela, TŽ, pok. TŽŠ u 25/192 dijela, LŽ, pok. TŽŠ u 25/192 dijela, CŽ, pok. TŽŠ u 25/192 dijela i PŽ, pok. Š u 4/64 dijela (25/64+9/64+1/64+25/192+25/192+25/192+4/64=1).

11. Vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona i to kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (članak 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, "Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV).

11.1. Prema članku 128. ZV-a, nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno (stavak 1. )

11.1.1. Nasljedstvo neka osobe otvara se njezinom smrću (članak 128. Zakon o nasljeđivanju ("Službeni list FNRJ" br. 20/1955., "Službeni list SFRJ" br. 12/1965., 42/1965. - službeni pročišćeni tekst, "Narodne novine" br. 52/1971. i 47/1978.) koji je bio na snazi u vrijeme smrti HŽŠ i Ć (Joze) Kljakovića- Gašpića.

11.2. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi (članak 128. stavak 2. ZV-a).

12. Tužiteljice su zakonske nasljednice pokojnog Ć (Joze) Kljakovića-Gašpića, pok. J te su nasljeđivanjem stekle (njegovih) 25/64 dijela predmetne nekretnine te su svoje pravo suvlasništva (svaka u 25/128 dijela) upisale u zemljišne knjige te ga prodale društvu Cemex Hrvatska d.d.

13. Suvlasnički dio HŽŠ od 9/64 dijela, prema rješenju o nasljeđivanju koje je u spisu, naslijedio je pravni prednik tužiteljica N (Jozo) Kljaković-Gašpić u 15/45 (1/3) dijela. Iz toga slijedi da je njihov pravni prednik od svoje sestre HŽŠ naslijedio 3/64 (1/3 od 9/64 je 3/64) dijela predmetne nekretnine. S obzirom na to da pravni prednik tužiteljica N (Jozo) Kljaković-Gašpić nije uknjižio svoje pravo suvlasništva od 3/64 dijela stečeno nasljeđivanjem HŽŠ niti su taj suvlasnički dio uknjižile na svoje ime tužiteljice koje, kao ni njihov pravni prednik N (Jozo) Kljaković-Gašpić, svojim naslijeđenim suvlasničkim dijelom iza HŽŠ od 3/64 dijela nisu raspolagale na način da bi ga otuđile, pravilno je sud prvog stupnja na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza HŽŠ primijenio članke 114. i 128. stavke 1. i 2. ZV-a kad je tužiteljice, koje su naslijedile Ć (Jozu) Kljakovića-Gašpića na ravne dijelove, utvrdio suvlasnicama te nekretnine u omjeru od zajedno 3/64 i ovlastio ih da svoje vlasništvo stečeno nasljeđivanjem HŽŠ upišu u zemljišne knjige.

13.1. S obzirom na to da su, osim Ć (Joze) Kljakovića-Gašpića, HŽŠ naslijedili još ĐŽ (prednica tuženih NŽ, ĆŽ i ŠŽ), LŽŠ (prednica tuženika Ž koji je umro tijekom postupka, ŠŽŠ i CŽŠ), PŽŠ (prednica tuženih TŽŠ i ŽŽ) te tuženi ZŽŠ i ŽŽ, neosnovano tužene NŽ i ĆŽ tvrde da tužbom nisu obuhvaćeni svi nasljednici iza pokojne KŽŠ te da nema pasivne legitimacije tužbom obuhvaćenih tuženika.

13.1.1. Kraj činjenice da se nasljeđivanjem vlasništvo stječe u trenutku otvaranja nasljedstva (smrti ostavitelja) te da su LŽŠ u trenutku njezine smrti naslijedila njezina djeca – ĐŽŠ, ŠŽŠ i ŽŽŠ, neosnovano žaliteljice u žalbi svoj prigovor nedostatka pasivne legitimacije temelje na činjenici da tužiteljice nisu dostavile u svrhu dokazivanja pasivne legitimacije ĐŽŠ, ŠŽŠ i ŽŽŠ (koji svoju pasivnu legitimaciju kao nasljednici AŽŠ nisu osporavali) rješenje o nasljeđivanju iza AŽŠ. Nasljednik se postaje i nasljedno pravo stječe po zakonu, trenutkom smrti umrle fizičke osobe, a rješenje o nasljeđivanju u svojem je bitnom dijelu (tek) deklaratorne naravi jer se njime utvrđuje ono što se zbilo već u trenutku smrti AŽŠ.

14. Iz intabulacione izjave koja je u spisu proizlazi da su tuženice NŽ, ĆŽ i pravni prednik tužene ŠŽ, HŽ, ovlastili tužiteljicu JŽ i pravnu prednicu tužiteljice JŽŠ, ZŽ, da na svoje ime uknjiže ½ dijela „svojih formalnih prava“ na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ta prava, među ostalim, obuhvaćaju nasljedn ički dio njihove pravne prednice ĐŽ, ud. Ivana koji je stekla nasljeđivanjem svoje sestre HŽŠ. S obzirom na to da je prema rješenju o nasljeđivanju HŽŠ, ĐŽ stekla 15/45 (1/3) dijela ostaviteljičinog suvlasničkog omjera (9/64 dijela), to je ĐŽ, ud. Ivana nasljeđivanjem HŽŠ stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine u 3/64 dijela (1/3 od 9/64 je 3/64). Za taj su suvlasnički dio nasljednici KŽ, ud. Ivana – žaliteljice i sada pokojni AŽ, tabularnom izjavom sadržanoj u ispravi nazvanoj intabulaciona isprava ovlastili prvotužiteljicu JŽŠ JŽ i majku tužiteljice JŽŠ, ZŽ, da ga u ½ dijela upišu na svoje ime u zemljišnim knjigama. Zbog toga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da su tužiteljice u diobi nasljedničke zajednice između nasljednika HŽŠ zajedno stekle i 3/128 dijela (1/2 od 3/64 je 3/128) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

15. Iz tabulacione isprave koja je u spisu proizlazi da su pravni sljednici ĐŽ, ud. Ivana, raspolagali u korist tužiteljica i sa suvlasničkim dijelom od 1/128 dijela. Iz te isprave proizlazi da su tuženice NŽ, ĆŽ i pravni prednik tužene ŠŽ, HŽ, ovlastili tužiteljicu JŽŠ JŽ i pravnu prednicu tužiteljice JŽŠ, ZŽ, da na svoje ime uknjiže ½ dijela „svojih formalnih prava“ na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 1/64 dijela koliko je, prema stanju u zemljišnim knjigama (vidjeti točku 10. ovog obrazloženja), iznosio suvlasnički dio njihove prednice ĐŽ ud. Ivana prije nasljeđivanja HŽŠ. Zbog toga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da su tužiteljice na temelju pisanog sporazuma s nasljednicima ĐŽ, ud. Ivana stekle pravnu osnovu za utvrđenje prava vlasništva i na ukupno1/128 dijela (1/2 od 1/64 je 1/128) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

16. Neosnovano tuženice NŽ i ĆŽ u žalbi osporavaju utvrđenje prvostupanjskog suda da su intabulacionom ispravom ovlastile tužiteljicu JŽ i majku tužiteljice JŽŠ, ZŽ da uknjiže svoje pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu koji im pripada kao nasljednicama ĐŽ, ud. Ivana. To stoga što o tom pravnom poslu i tabularnoj ispravi postoji isprava (intabulaciona isprava) od 24. svibnja 2005. koju su potpisale i žaliteljice i tužiteljica JŽ odnosno pokojna ZŽ. Tu su ispravu, za koju u spisu predmeta, suprotno žalbenim navodima, postoji ovjerena pres lika, JŽ, ZŽ te žaliteljice NŽ i ĆŽ u nazočnosti javnog bilježnika Marije Ivančić iz [adresa] 24. svibnja 2005. vlastoručno potpisale te je taj javni bilježnik pod brojem OV-4437/2005 istoga dana ovjerio te potpise kao istinite. Kraj takvog stanja stvari, teret dokaza da javno ovjereni potpis koji je u skladu sa zakonom ovjerio javni bilježnik nije istinit, je na tuženicima koje svoje javno ovjerene potpise osporavaju. Sudska praksa na koju se u žalbi pozivaju žaliteljice (o tome da je teret dokaza istinitosti potpisa na tužiteljima) nije primjenjiva u ovom predmetu jer se odnosi na teret dokazivanja neovjerenih potpisa. Za javno ovjerene potpise vrijedi zakonska presumpcija njihove istinitosti pa je teret dokaza o protivnom na onome tko tvrdi da ti javno ovjereni potpisi nisu istiniti, a što su u ovom predmetu žaliteljice koje presumpciju istinitosti svojih javno ovjerenih potpisa nisu (niti) pokušale dokazati pogrešno smatrajući da je teret dokaza o tome da je ono što je javno ovjereno kao istinito zaista istinito na tužiteljicama. Pravno shvaćanje o tome da je teret dokaza o neistinitosti potpisa koji su javno ovjereni kao istinitosti na onome tko se na neistinitost poziva proizlazi iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1035/2016-2 od 22. rujna 2020. Imajući na umu, s jedne strane da iz dokaza koji su provedeni u postupku proizlazi da su žaliteljice išle na ovjeru svojih potpisa u ured javnog bilježnika i da nisu predložile izvođenje dokaza grafološkim vještačenjem, neosnovano tuženice u žalbi tvrde da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 220. ZPP -a kada nije izveo dokaz grafološkim vještačenjem koje nisu (niti) predložile. Drugostupanjski sud primjećuje i to da, iako žaliteljice osporavaju istinitost svojih potpisa na intabulacionoj ispravi u ovom postupku u kojem svoja vlasnička prava žele ostvariti tužiteljice u skladu s točkom V. te isprave, žaliteljice nisu osporavale taj potpis kad je na temelju iste točke iste isprave izvršen upis prava vlasništva EŽŠ, pravnih sljednika Z (Vatre) Kljakovića-Gašpića, EŽ, ŽŽ, MŽ, ĐŽŠ, ŠŽŠ i ŽŽŠ kojima su žaliteljice zajedno sa sada pokojniom HŽ raspolagale s preostalom ½ dijela svojih naslijeđenih dijelova predmetne nekretnine.

16.1. Kraj činjenice da su stranke sporazuma sadržanog u točci V. intabulacione isprave na temelju kojeg su tužiteljice stekle 2/64 dijela predmetne nekretnine (3/128+1/128=2/64) s jedne strane tužiteljica JŽ i ZŽ (prednika tužiteljice JŽŠ) i, s druge strane, nasljednici ĐŽ, ud. Ivana – žaliteljice i ŠŽ, neosnovani žaliteljice dovode u žalbi u pitanje pasivnu legitimaciju za dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na 2/64 dijela predmetne nekretnine.

17. Imajući na umu da odredba članka 219. ZPP-a propisuje dužnosti stranaka na predlaganje dokaza, a ne suda na njihove izvođenje, promašeni su žalbeni navodi o tome da je zbog toga što nije izveo dokaz grafološkim vještačenjem koje žaliteljice na kojima je teret dokaza o neistinitosti javno ovjerenih potpisa nisu predlagale sud prvog stupnja povrijedio taj propis i time počinio bitnu povredu iz članka 354. stavka 1. ZPP - a.

18. S obzirom na to da je prvostupanjska presuda utemeljena na raspravnom načelu

– činjenicama koje su iznijele stranke i dokazima koje su predložile u postupku i nije se koristio inkvizitornim ovlaštenjima iz članka 7. stavka 2. ZPP-a, neosnovano žaliteljice tvrde da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. točke 1. ZPP-a zbog povrede članka 7. stavka 2. ZPP-a.

19. Činjenica da žaliteljice ocjenom dokaza odlučnim za odluku nisu zadovoljne nema značaj bitne povrede iz članka 354. stavka 1. ZPP-a. Prema članku 8. ZPP-a, odlučne činjenice utvrđuje sud (ne stranke) i to prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima. Tako je i postupio prvostupanjski sud u pobijanoj presudi koja je donesena nakon svestrane rasprave i kontradiktornog postupka. Osim toga, sudovi imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze pa postupanjem po toj ovlasti, odnosno time što žaliteljice ocjenom dokaza odlučnim za odluku nisu zadovoljne i smatraju da je iz provedenih dokaza istinitim trebalo prihvatiti samo ono što one tvrde i njihovo tumačenje odlučnog i istinitog (da tuženici nisu pasivno legitimirani i da one nisu potpisale intabulacionu ispravu), sud prvog stupnja nije povrijedio niti jedno njihovo pravo. Isto tako, to što su u postupku činjenice utvrđene tako da su na temelju njih prigovori žaliteljica ocijenjeni neosnovanim ne može dobiti značaj povrede odredbe članka 8. ZPP -a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavkom 1. ZPP-a u vezi s člankom 8. ZPP-a.

20. Imajući na umu da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi prvostupanjski sud uvažio raspolaganja tužiteljica koja bi bila protivna prisilnim propisima i pravilima javnog morala, niti žaliteljice to u žalbi dovode u pitanje, nije povrijeđen članak 3. ZPP-a.

21. Bespredmetno je neobrazloženo pozivanje žaliteljica na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi navodne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 10. ZPP-a koja se odnosi na zabranu i posljedice zlouporabe procesnih ovlaštenja u postupku.

22. Imajući na umu da pobijana presuda nije donesena u ponovljenom prvostupanjskom postupku promašena je tvrdnja da je zbog povrede članka 377. ZPP - a počinjena bitna povreda postupka koja je utjecala (ili mogla utjecati) na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

23. S obzirom na to da u odnosu na dio prvostupanjske presude kojim su tužiteljice utvrđene suvlasnicama ukupno (3/64+3/128+1/128=5/64) dijela predmetne nekretnine, odnosno u 25/640 dijela svaka, ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti su u tom ostvareni žalbeni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a odbijena je žalba tuženica NŽ i ĆŽ i potvrđena je prvostupanjska presuda.

24. Imajući na umu da u skladu s člankom 151. ZPP-a parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka koji obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika, a zahtjev za naknadu tih troškova tužiteljice su zahtijevale prije završetka raspravljanja, neosnovano tuženice u žalbi tvrde da su u odluci o troškovima postupka kojom su tužiteljicama dosuđeni zatraženi troškovi sastavljanja tužbe, podneska od 14. siječnja 2020. i zastupanja na pripremnom ročištu i glavnoj raspravi pogrešno primijenjene odredbe članaka 151. i 164. ZPP-a.

25. Osnovano tuženice u žalbi tvrde da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 155. stavak 1. ZPP-a kada je tužiteljicama dosudio naknadu troškova sastavljanja podnesaka od 14. siječnja 2022. i 27. lipnja 2024. (ukupno 250,00 EUR) jer je riječ o podnescima u kojima tužiteljice, nakon zaključenja prethodnog postupka, ponavljaju dotad iznesene činjenične tvrdnje, osvrću se na pravna pitanja i daju svoje shvaćanje o pravilnoj primjeni propisa. Zbog toga je riječ o troškovima koji nisu bili potrebni za vođenje parnice.

25.1. Osnovano tuženice u žalbi tvrde da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članke 155. i 156. ZPP-a kada je tuženicama naložio naknaditi troškove sastavljanja podneska od 4. studenog 2022. (125,00 EUR) koji su nastali zbog smrti tuženika ĐŽŠ jer je riječ o troškovima za koje tuženice ne odgovaraju ni po načelu causae ni po načelu culpae.

25.2. Osnovano tuženice u žalbi tvrde da je sud prvog stupnja visinu nagrade za rad odvjetnika dosudio tužiteljicama uz pogrešnu primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023. i 107/2025., dalje: OT) na koju upućuje članak 155. stavak 2. ZPP-a.

25.2.1. U skladu s člankom 40. stavkom 2. ZPP-a, vrijednost predmeta spora (koju tuženici ni sud prvog stupnja nisu dovodili u pitanje) je 331,80 EUR[1] s obzirom na to da su tužiteljice u tužbu naznačile vrijednost predmeta spora od 2.500,00 kn. Zbog toga se troškovi sastavljanja tužbe, podneska od 14. siječnja 2025. i zastupanja na pripremnom ročištu i na glavnoj raspravi u skladu s Tbr. 7., 8. i 9. OT-a imaju vrednovati u visini nagrade obračunate za 25 bodova (za vrijednost predmeta spora od 0 do 332,00 EUR). Isto tako, s obzirom na to da je pripremno ročište 15. siječnja 2020. odgođeno prije početka raspravljanja nepravilno je sud prvog stupnja primijenio taj propis kada je tužiteljicama dosudio naknadu troškova zastupanja na tom ročištu uz primjenu Tbr. 9. stavka 1. OT-a, umjesto uz Tbr. 9. stavka 5. OT-a koju je trebalo primijeniti.

25.3. U skladu s pravilnom primjenom članka 155. stavka 2. i OT-a, tužiteljicama u skladu s člankom 154. stavkom 1. i člankom 161. stavkom 4. ZPP-a pripada naknada za:

- sastavljanje tužbe od 4.3.2019. (Tbr. 7. stavak 1. OT-a) od 25 bodova

- sastavljanje podneska od 14.1.2020. (Tbr. 8. stavak 1. OT-a) od 25 bodova

- pristup na pripremno ročište 15.1.2020. (Tbr. 9. stavka 5. OT-a) od 6,25 bodova

- zastupanje na pripremnom ročištu 20.10.2020. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 25 bodova

- zastupanje na glavnoj raspravi 24.1.2022. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 25 bodova

- zastupanje na glavnoj raspravi 9.3.2022. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 25 bodova

- zastupanje na glavnoj raspravi 2.3.2023. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 25 bodova

- zastupanje na glavnoj raspravi 3.9.2023. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 25 bodova i

- zastupanje na glavnoj raspravi 13.5.2023. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 25 bodova što ukupno (Tbr. 54. OT-a) i uvećano za PDV (Tbr. 46. OT-a) iznosi 515,63 EUR. Zbog toga je u povodu žalbe tuženica NŽ i ĆŽ i pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka u skladu s člankom 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ br. 70/2019. i u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ br. 80/2022., na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a odbijena žalba tuženica NŽ i ĆŽ i potvrđena je odluka o troškovima postupka iz točke II. izreke prvostupanjske presude u dijelu kojim je naloženo tim tuženicima naknaditi tužiteljicama troškove postupka od 515,63 EUR dok je na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a uvažena njihova žalba i preinačena je ta odluka o troškovima postupka na način da je zahtjev tužiteljica za naknadu troškova postupka koji premašuje taj iznos odbijen.

26. Tuženice koja sa žalbom protiv presude nisu uspjele odbijene su sa zahtjevom za naknadu troškova sastavljanja odbijenog pravnog lijeka neovisno o djelomičnom uspjehu u odnosu na žalbu protiv odluke o troškovima postupka.

U Varaždinu 13. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer