Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-1174/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, po sucu Snježani Šaško kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice CDD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i predlagateljice CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Ivi Soldo, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljica izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: R1-569/2024-3 od 28. veljače 2025., dana 13. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljica, ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: R1-569/2024-3 od 28. veljače 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice od 17. rujna 2024.

2. Navedeno rješenje pravovremeno izjavljenom žalbom pobijaju predlagateljice zbog svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP-a), koji se primjenjuje sukladno čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23, dalje: ZIP-a), predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijano rješenje u njihovu korist, a podredno da ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz naknadu im troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev predlagateljica za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to zkčbr. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 129,3 čhv. odnosno 465 m2, upisano kao ZK tijelo A I i stambena zgrada u [adresa], upisana kao ZK tijelo A II, čija današnja adresa je [adresa], na način da se provede Plan etažiranja i uspostavi pravo vlasništva na posebnom dijelu zgrade, povezujući vlasništvo posebnog dijela nekretnine sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, uključujući zajedničke dijelove zgrade i zemljišta, na koji način da 288/1000 dijela nekretnine povezanog s vlasništvom stana 1 u suterenu pripadne predlagateljici CD, 240/1000 dijela nekretnine povezanog s vlasništvom stana 2 u prizemlju pripadne protustranci KD i 472/1000 dijela nekretnine povezanog s vlasništvom višeetažnog stana 3 pripadne predlagateljici KDD.

6. Predlagateljice u prijedlogu navode da su u zemljišnoj knjizi kao vlasnici predmetne nekretnine upisani KD u 7/24 dijela, CD u 6/24 dijela, te pravo korištenja za korist Drvno industrijsko poduzeće (dalje: DIP) Novoselec u 11/24 dijela, dok je predlagateljica ŽDD upisana kao vlasnica stana na prvom katu u [broj poduloška] Knjige položenih ugovora Grada Zagreba, naime, njezina prabaka ŽD da je pravo vlasništva na navedenoj nekretnini stekla temeljem Ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, zaključenog 4. rujna 1992. sa pravnim sljednikom DIP Novoselec, te je istog darovala sinu UD, a on svojoj kćeri PD, koju je naslijedila predlagateljica ŽDD. Nadalje, navode da je ovlaštena arhitektica BD sačinila elaborat etažiranja „Plan etažiranja“ broj E 19/22 iz lipnja 2022., koji je 20. rujna 2022. potvrđen od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, gradite ljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo. Konačno, navode da se predmetna stambena zgrada sastoji od tri posebna dijela - stana s pripatcima, spremištem odnosno garažama, te svaki suvlasnik u naravi ima povezano svoje vlasništvo sa stanom i spremištem odnosno garažom, pa kako im je nužno ishoditi samovlasništvo stečene nekretnine, podnose predmetni prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice etažiranjem.

7. Obrazlažući odbijanje prijedloga predlagateljica, prvostupanjski sud navodi da je čitanjem spisa utvrđeno da predlagateljica ŽDD nije suvlasnik predmetne nekretnine već su suvlasnici protustranka KD i predlagateljica CD, te DIP Novoselec s pravom korištenja, koji suvlasnik nije niti naveden kao protustranka, a razvrgnuće suvlasničke zajednice da se može provesti isključivo prema stanju upisanom u zemljišnim knjigama. Osim toga, predlagateljica ŽDD da je upisana kao vlasnik stana na 1. katu u [broj poduloška] Knjige položenih ugovora Grada Zagreba, te da bi ista uredila svoje zemljišnoknjižno stanje potrebno je provesti postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora sukladno Pravilniku o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine („Narodne novine“ broj 121/13, 61/18, 63/19), u kojem postupku se između ostalog ispituje jesi li ispunjene pretpostavke za predloženi upis, odnosno ispunjavaju li predočene isprave pretpostavke za uspostavu vlasništva posebnih dijelova nekretnine, u kojem postupku će predlagateljica ŽDD dokazati i pravni slijed stjecanja prava vlasništva, koji se ne dokazuje u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice.

8. U žalbi predlagateljice navode da je pobijano rješenje doneseno protivno odredbi čl. 20. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje: ZZK-a), kojom je u stavku 2. propisano da su podulošci knjige položenih ugovora podulošci zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada glede čijih su posebnih dijelova osnovani podulošci u knjizi položenih ugovora, te u stavku 3. istog članka da se upisi provedeni u podulošcima prije povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora odnose na suvlasnički dio cijelog zemljišnoknjižnog tijela koji pripada pojedinom suvlasniku s čijim je suvlasničkim dijelom povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine. Ističu da je knjiga položenih ugovora sastavni dio zemljišne knjige, a podulošci knjige položenih ugovora zapravo su podulošci zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište na kojem je sagrađena zgrada. Navode da je knjiga položenih ugovora javna knjiga, a predlagateljica ŽDD da je suvlasnica predmetne nekretnine, upisana kao vlasnica u knjigu položenih ugovora, koja čini sastavni dio zemljišne knjige te je stoga moguće provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice.

9. Drugostupanjski sud je na temelju čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP-a te čl. 2. ZIP-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

10. Ispitujući na takav način pobijano rješenje, ocjena je ovog suda da u njegovom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog/izvanparničnog postupka na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

11. Glede mjerodavnog materijalnog prava, valja navesti da je odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP-a) propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; i to mu pravo ne zastarijeva. Prema odredbi čl. 50. st. 1. istog Zakona kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koji bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

11.1. Prema odredbama čl. 66. do 73. ZVDSP-a vlasništvo posebnog dijela (stana) ne postoji samostalno, već je povezano sa idealnim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, pa kada osoba (u konkretnom slučaju predlagateljica ŽDD) nije upisana kao suvlasnik zemljišta sa zgradom, nego samo kao vlasnica stana, isto znači da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarno pravnim stanjem, te nije jasno koliki je njezin idealni dio.

12. Međutim, odredbom čl. 53. ZVDSP-a reguliran je institut razvrgnuća (suvlasništva) uspostavom etažnog vlasništva, na način da je propisano da se, ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

12.1. Za uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine moraju biti ispunjene sve opće i posebne pretpostavke iz odredbi čl. 71. do 75. ZVDSP-a, i to kod uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine na temelju zahtjeva suvlasnika s odgovarajućim suvlasničkim dijelom: zahtjev suvlasnika nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, pisana suglasnost svih suvlasnika, odnosno pravomoćna sudska odluka koja zamjenjuje suglasnost svih suvlasnika, potvrda nadležnog tijela da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina, te pravomoćna odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti. Iznimno, ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio, pa tada pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprva svih suvlasnika o tom njihovoj odluci (čl. 74. st. 3. ZVDSP-a). U tom slučaju pretpostavke za uspostavu vlasništva posebnoga dijela su: zahtjev suvlasnika, isprava o suglasnosti svih suvlasnika nekretnine i potvrda nadležnog tijela uprave da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina.

13. Konačno, valja ukazati na odredbu čl. 27. ZIP-a kojom je propisano: (1) Ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

(3) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica.

(4) Ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu.“

14. Kako se dakle stranke mogu sporazumjeti o načinu razvrgnuća, odnosno suglasiti o uspostavi etažnog vlasništva, a osim toga i eventualni spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica sukladno čl. 27. st. 3. ZIP-a, valjalo je prema ocjeni ovog suda prije donošenja pobijanog rješenja, predmetni prijedlog predlagateljica dostaviti na očitovanje protustranci, pa kako to prvostupanjski sud nije učinio, donošenjem odluke kojom je odbio prijedlog kao neosnovan, pogrešno je primijenio materijalno pravo.

15. Stoga je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 2. ZIP-a, valjalo žalbu predlagateljica uvažiti, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

16. U ponovnom postupka prvostupanjski sud će prijedlog predlagateljica dostaviti na očitovanje protustranci i ostaviti mu primjereni rok da se očituju je li suglasan s prijedlogom predlagateljica za razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine provedbom priloženog potvrđenog Plana etažiranja i uspostavom prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade, povezano sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, odnosno zakazati ročište na kojem će sa strankama raspraviti eventualna sporna pitanja i utvrditi postoji li u spisu sva dokumentacija potrebna da bi se izvršila uspostava etažnog vlasništva prema dostavljenom etažnom elaboratu i potvrdi nadležnog tijela da posebni dijelovi predmetne nekretnine svaki za sebe čini samostalnu uporabnu cjelinu, nakon čega će ponovno ocijeniti prijedlog predlagateljica za razvrgnuće suvlasništva te donijeti novu odluku koju će obrazložiti jasnim i valjanim razlozima kako bi se ista u slučaju eventualne žalbe mogla ispitati.

Varaždin, 13. svibnja 2026.

Sudac

Snježana Šaško