Poslovni broj: UsI-2370/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mireli Valjan-Harambašić, sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužiteljice HV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Krunoslavu Aljinoviću, odvjetniku u Splitu, Gundulićeva 26A, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (OIB: 72910430276), Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Zagreb, Maksimirska 63, radi ispravka u matici rođenih, **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske , Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, KLASA: UP/II-223-01/25-01/12, URBROJ: 514-07-03/02-25-02 od 20. kolovoza 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Točkom 1. izreke rješenja tuženika, KLASA: UP/II-223-01/25-01/12, URBROJ: 514-07-03/02-25-02 od 20. kolovoza 2025. poništeno je rješenje Šibensko - kninske županije, Upravnog odjela za opću upravu, imovinsko - pravne i zajedničke poslove, Odsjeka za opću upravu, osobna stanja građana i matičarstvo, KLASA: UP/I-223- 02/19-01/55, URBROJ: 2182-19-01/10-25-20 od 11. lipnja 2025., a točkom 2. izreke rješenja odbijen je zahtjev tužiteljice za ispravak podatka o njenoj nacionalnosti u matici rođenih.

2. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv osporenog rješenje tuženika pobijajući zakonitost istog u cijelosti. Navodi da je do spornog upisa došlo još 1997. kada joj je službena osoba matičnog ureda prilikom njezinog upisa u maticu rođenih rekla kako se o svojoj nacionalnosti mora odmah izjasniti, budući da ta rubrika ne smije ostati prazna, te tvrdi da takva uputa nije bila točna. Pojašnjava da je postupila po danoj uputi i službena osoba ju je dodatno obavijestila da se podatak o nacionalnosti naknadno može mijenjati, što je bezuspješno pokušavala učiniti gotovo trideset godina. Naglašava da bi odbila upis takvog podatka i zatražila njegovo ispravljanje da je tada sukladno načelu pomoći neukoj stranci bila pravilno poučena o svojim pravima i odredbama Zakona o državnim maticama. Smatra da tuženik neosnovano navodi da načelo pomoći neukoj stranci tada nije bilo uvedeno u Zakon o općem upravnom postupku kao lex generalis u odnosu na Zakon o državnim maticama. Iznosi mišljenje da je pozivanje tuženika na članak 30. Zakona o državnim maticama suvišno i proturječno jer se upravo iz tog razloga obratila nadležnim tijelima kako bi donijeli rješenje kojim se nalaže ispravak netočnog podatka , koje bi matičar proveo. Ističe da joj se gotovo tri desetljeća onemogućuje ostvarivanje prava na ispravak očito netočnog podatka. Navodi da se upornim odbijanjem ispravka netočnog podatka vrši povreda članka 2. Zakona o državnim maticama, prema kojem se sve unesene činjenice smatraju točnima. Tvrdi da je do upisa spornog podatka došlo isključivo na temelju netočne upute službene osobe matičnog ureda da se rubrika nacionalnosti ne smije ostaviti prazna, uz dodatno obećanje da će se podatak moći naknadno mijenjati. Navodi da je iz opisanog očito da uneseni podatak nije točan i da postoji pravni temelj za njegov ispravak, sukladno članku 39. Zakona o državnim maticama te člancima 11. i 12. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama. Navodi da matičar ima ovlast ispraviti greške, odnosno poništiti upis ili bilješku, a što se jamči člancima 11. i 12. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama , koji je stupio na snagu 29. listopada 2021. te da se navedeni Naputak mora primjenjivati na sve postupke koji i dalje traju. Naglašava da navedeni članci daju pravo matičaru, odnosno naslovnom tijelu da nakon zaključenja temeljnog upisa matičar može u skladu s člancima 30. i 39. Zakona o državnim maticama samo na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela: 1. ispraviti greške, 2. dopuniti podatke i 3. poništiti upis ili bilješku. Smatra da tuženik pogrešno zaključuje na stranici 10. obrazloženja rješenja da Zakon o državnim maticama ne predviđa mogućnost izmjene podataka o izjašnjavanju o nacionalnosti. Ističe da se upravo članak 11. Naputka direktno odnosi na članke 30. - 39. Zakona o državnim maticama, obrazlaže ih i pojašnjava , daje pravo i omogućuje matičaru da ili ispravi greške ili poništi upis. Navodi da tuženik nije dao nikakvo obrazloženje u odnosu na taj žalbeni razlog. Nadalje navodi da je neosnovano isticanje da tužiteljica sada ima opunomoćenika, jer je postupak započeo još 1997. u vrijeme kada joj službene osobe matičnog ureda nisu pružile pravnu pomoć koju su bile obvezne pružiti. Smatra da je time povrijeđeno načelo pomoći neukoj stranci, jedno od temeljnih načela Zakona o općem upravnom postupku, koje je postojalo u svim verzijama tog zakona još od 1965., pa tako i u ranijem Zakonu o općem upravnom postupku, "Službeni list FNRJ", broj: 52/56., "Službeni list SFRJ", broj: 10/65., 18/65. 4/77., 11/78., 32/78. 9/86., 16/86., 47/86., "Narodne novine", broj: 53/91., 103/96., u članku 13., kao i u članku 7. važećeg Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21.) Navodi da je povrijeđeno i načelo zakonitosti, jer je upravno tijelo bilo dužno štititi prava stranke i osigurati zakonito postupanje, a da osporeno rješenje predstavlja i povredu ustavnog prava na slobodno izražavanje nacionalne pripadnosti (članak 15. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i članak 4. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, 155/02., 47/10., 80/10., 93/11.) jer je tuženik svojim postupanjem sprječava da u državnim evidencijama bude upisan podatak koji odgovara njezinom identitetu. Navodi da je nejasno zašto tuženik ističe pravo pojedinca na slobodno izražavanje nacionalne pripadnosti, kada ga ne poštuje. Naglašava da je gotovo trideset godina izložena posljedicama netočnog upisa u državnu maticu, a da nadležna tijela uporno odbijaju izvršiti opravdani ispravak, te ističe da se radi o ozbiljnoj povredi njezinog prava osobnosti i identiteta. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika i predmet vrati prvostupanjskom tijelu. Traži naknadu troškova upravnog spora zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da ostaje kod navoda i činjenica utvrđenih u provedenom postupku. Navodi da je tužiteljica u maticu rođenih upisana na temelju pravomoćnog rješenja Ureda za opću upravu Šibenik, Odjela za osobna stanja građana Županije šibenske, KLASA: UP/I-223-02/9701/10, URBROJ: 2182-04-02-97- 02 od 20. siječnja 1997. Navodi da je iz spisa predmeta vidljivo da je matičar prilikom upisa činjenice rođenja tužiteljice u maticu rođenih upisao točan podatak o nacionalnosti tužiteljice, odnosno podatak koji je naveden na pravomoćnom rješenju na temelju kojeg je tužiteljica upisana u maticu rođenih. Iz navedenog razloga smatra da je promašena tvrdnja tužiteljice kako je u maticu rođenih upisan netočan podatak o njenoj nacionalnosti. Vezano uz pitanje nacionalnosti ističe kako se maticom rođenih dokazuje činjenica rođenja, a ne i nacionalna pripadnost. U tom smislu navodi da prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine. Naglašava da u Republici Hrvatskoj ne postoji evidencija o nacionalnosti i to iz razloga što se pripadnost određenom narodu ne dokazuje ispravama već se o njoj osoba izjašnjava. Navodi da iz tog razloga Zakon o državnim maticama (”Narodne novine”, 96/93., 76/13., 98/19. i 132/22.) nije ni regulirao naknadno upisivanje tog podatka, odnosno promjenu već upisanog podatka o nacionalnosti u državnim maticama. Ističe da se sva prava koja imaju pripadnici nacionalnih manjina (primjerice ostvarivanje biračkog prava po osnovi nacionalne pripadnosti) ostvaruju na temelju izjave o nacionalnoj pripadnosti, a ne na temelju podatka koji je upisan u maticu rođenih ili iskazan na izvatku iz matice rođenih. Pojašnjava da se tužiteljica, neovisno o upisanoj nacionalnosti u matici rođenih, slobodno može izjasniti o bilo kojoj drugoj nacionalnosti, ali se ta promjena u izjašnjavanju, sukladno Zakonu o državnim maticama ne upisuje kao naknadni upis u maticu rođenih. Vezano uz pitanje ispravka, odnosno promjene nacionalnosti u matici rođenih ukazuje i na presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Us-9267/2010-7 od 31. siječnja 2013. i Us-9268/2010-4 od 31. siječnja 2013. u kojima sud navodi da izmjene i naknadni upisi nisu mogući, a u presudi poslovni broj: Usž-2234/20-3 od 16. studenoga 2022. zaključuje da se tužiteljica o svojoj nacionalnosti može izjasniti sukladno svojoj slobodnoj volji, a koja izjašnjenja se ne upisuju kao naknadni upisi u matici rođenih, budući da se navedeno ne smatra činjenicom u smislu odredbe članka 38. stavka l. Zakona o državnim maticama. Osporava zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

4. Tijekom spora održana je rasprava 30. travnja 2026. na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju na osnovu koje je doneseno osporeno rješenje, kao i na temelju dokaza provedenog u ovom upravnom sporu.

6. Nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, u skladu s člankom 114. stavkom 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/2024., dalje: ZUS), sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmetni postupak pokrenut je zahtjevom tužiteljice od 30. rujna 2019., koji je precizirala na zapisniku 20. svibnja 2025., tražeći ispravak pogrešnog upisa u matici rođenih koji se vodi kod matičnog ureda Šibenik za matično područje Šibenik, za 1997. godinu, na strani 261 pod rednim brojem 86. tako da se izvrši brisanje pogrešnog podatka o nacionalnosti na način da ta rubrika ostane neispunjena .

8. Člankom 30. stavkom 1. Zakona o državnim maticama ("Narodne novine", 96/93., 76/13., 98/19. i 132/22.) propisano je da nakon zaključenja upisa, ispravke u državnu maticu matičar smije izvršiti na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela na čijem području se vodi državna matica.

9. Tuženik je poništio prvostupanjsko rješenje zbog pogrešne primjene materijalnog prava budući da se prvostupanjsko tijelo pozvalo na članak 39. umjesto na članak 30. Zakona o državnim maticama i odbio je predmetni zahtjev tužiteljice za ispravak podatka o njenoj nacionalnosti u matici rođenih. U obrazloženju je naveo da se ispravak grešaka u državnim maticama odnosi na greške počinjene pri temeljnom upisu podataka, odnosno kada je neki temeljni podatak pogrešno upisan , odnosno podatak koji nije bio točan ili istinit u vrijeme temeljnog upisa, a iz pravomoćnog rješenja Ureda za opću upravu Šibenik, Odjela za osobna stanja građana Županije šibenske, KLASA: UP/I-223-02/97-01/10, URBROJ: 2182-04-02-97-02 od 20. siječnja 1997. je razvidno da matičar nije pogriješio prilikom upisa podataka tužite ljice u maticu rođenih radi čega nema osnova za ispravak istog. Napomenuo je da se u postupku nije ispitivala pravilnost upravnog postupka vođenog 1997., već je li u maticu rođenih matičar za tužiteljicu upisao netočne podatke te je neovisno o navedenom istaknuo da je tužiteljica prilikom podnošenja zahtjeva 1997. za upis u maticu rođenih upisala nacionalnost koja je navedena u rješenju iz 1997. U odnosu na pozivanje tužiteljice na članak 11. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama ("Narodne novine", 117/21.) naveo je da matičar nema ovlast samostalno ispraviti grešku, dopuniti upis ili poništiti upis ili bilješku u državnim maticama već mu je za to potrebno rješenje nadležnog upravnog tijela. Istaknuo je da se prema Zakonu o državnim maticama maticom rođenih dokazuje činjenica rođenja, a ne i nacionalna pripadnost.

10. Iz podataka spisa proizlazi, što među strankama nije sporno, da je tužiteljica upisana u maticu rođenih pod rednim brojem 86. za 1997. u Matičnom uredu Šibenik s podatkom o narodnosti: Muslimanka. Upis činjenice rođenja tužiteljice u maticu rođenih izvršen je na temelju pravomoćnog rješenja Ureda za opću upravu Šibenik, Odjela za osobna stanja građana Županije šibenske, KLASA: UP/I-223-02/97-01/10, URBROJ: 2182-04-02-97-02 od 20. siječnja 1997.

11. Imajući na umu da je podatak o nacionalnosti tužiteljice, koji se prema tada važećem članku 9 a) točki 1. Zakona o državnim maticama ("Narodne novine", 96/93.) upisivao kao narodnost, pravilno upisan u maticu rođenih pod rednim brojem 86. za 1997. u Matičnom uredu Šibenik sukladno pravomoćnom rješenju Ureda za opću upravu Šibenik, Odjela za osobna stanja građana županije šibenske od 20. siječnja 1997., a da tužiteljica nije dostavila rješenje nadležnog upravnog tijela na čijem području se vodi državna matica iz kojeg bi bilo razvidno da je taj podatak pogrešno upisan, pravilno je i zakonito tuženik primjenom članka 30. Zakona o državnim maticama odbio zahtjev tužiteljice za ispravkom podatka o njenoj nacionalnosti u matici rođenih. Pravilno je tuženik u obrazloženju osporenog rješenja naveo da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti članak 11. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama ("Narodne novine", 117/21.) bez dostave rješenja nadležnog upravnog tijela iz kojeg bi bilo razvidno da je podatak pogrešno upisan u maticu rođenih.

12. Također treba reći da se tužiteljica neosnovano poziva na članak 12. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama, s obzirom na to da tužiteljica ne traži promjenu podatka koji se odnosi na upis činjenice rođenja, a u obrazloženju rješenja navedeni su valjani i dostatni razlozi za odbijanje zahtjeva tužiteljice. Budući da nije bilo mjesta za ispravkom pogrešnog upisa u matici rođenih, neosnovano je pozivanje tužiteljice na članak 39. Zakona o državnim maticama.

13. S obzirom na to da je sada važećim Zakonom o državnim maticama u članku 9. stavku 1. točki e) propisano da se u maticu rođenih prilikom temeljnog upisa upisuje podatak o nacionalnosti, a što je bilo propisano i ranije važećim Zakonom o državnim maticama ("Narodne novine", 96/93.), nema osnova da se iz matice rođenih briše navedeni podatak o nacionalnosti tužiteljice. Ujedno se napominje da je nakon stupanja na snagu Zakona o državnim maticama (Narodne novine" 76/13.) sukladno članku 33. Zakona o državnim maticama određeno da se riječ narodnost zamjenjuje riječju nacionalnost.

14. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog suda, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, već je na pravilno utvrđeno relevantno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo, pri čemu nisu povrijeđene odredbe postupka , kao ni ustavna prava tužiteljice.

15. Uzevši u obzir navedeno, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

16. Kako tužiteljica nije uspjela u predmetnom upravnom sporu na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a valjalo je odbiti zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora te odlučiti kao u točki II. izreke presude.

U Splitu 13. svibnja 2026.

S U T K I N J A:

Mirela Valjan - Harambašić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice

- tuženiku

- u spis