Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-595/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tomislavu Aralici, sucu pojedincu u ovršnom predmetu ovrhovoditelja KD Vodovod i kanalizacija d.o.o., Rijeka, Dolac 14., protiv ovršenika UL, "U" Izrada i montaža tendi, vlasnik UL, [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovrv-20860/2024-7 od 5. ožujka 2026., dana 12. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovrv-20860/2024-7 od 5. ožujka 2026.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje kojim je obustavio ovršni postupak u ovoj pravnoj stvari.

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenog razloga propisanog odredbom čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), a sve uz prijedlog da se to rješenje preinači smislu žalbenih navoda, a podredno ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz spisa predmeta proizlazi da je javni bilježnik u Delnicama, Mario Brajdić dostavio predmet sudu na daljnje postupanje obzirom ovrhovoditelj po njegovom pozivu nije platio javnobilježničke troškove na koje je bio pozvan, uz navođenje da ukoliko ovrhovoditelj ne uplati predujam troškova u roku od 8 dana, sukladno odredbi čl. 14. st. 1. i 2. u svezi s čl. 289. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) daljnje radnje bilježnik neće poduzimati.

5. Obzirom da u navedenom roku ovrhovoditelj nije predujmio trošak javnog bilježnika, sud prvog stupnja, kojemu je javni bilježnik dostavio spis, je pozivom na odredbu čl. 14. st. 11. OZ-a, u svezi s čl. 72. st. 2. OZ-a obustavio ovrhu.

6. Prema odredbi čl. 278. st. 1. OZ-a javni bilježnik odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama OZ te postupovne radnje provodi kao povjerenik suda (st. 2.).

7.1. Prema odredbi čl. 14. st. 11. OZ-a ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u danom roku ne budu predujmljeni troškovi radnja se neće provesti.

7.2. Dakle, u konkretnom slučaju, javni bilježnik je pozvao ovrhovoditelja na plaćanje predujma, uz upozorenja na posljedicu neplaćanja. Obzirom da ovrhovoditelj nije platio predujam, javni bilježnik je dostavio spis prvostupanjskom sudu nadležnom za postupanje, koji je, kao što je navedeno, pozivom na odredbu čl. 14. st. 11. OZ obustavio ovrhu.

7.3. Na temelju odredbe čl. 14. st. 2. OZ ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužni su troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku, a bez toga se ovrha i osiguranje ne mogu provesti.

7.4. Zakon u odredbi čl. 14. st. 11. OZ propisuje kada ovrhovoditelj ne predujmi trošak od kojeg ovisi poduzimanje te radnje, radnju javni bilježnik neće provesti.

8. Dakle, javni bilježnik nema ovlaštenja obustaviti postupak ukoliko nije plaćen predujam za radnju koju treba poduzeti, već jedino može, kao povjerenik suda provesti one radnje za koje je ovlašten na temelju zakona. Slijedom navedenog, logično je i jedno moguće, da kad nije plaćen predujam za njegovu radnju, javni bilježnik spis dostavi sudu čiji je povjerenik, koji će obustaviti ovrhu, jer je samo sud ovlašten donijeti takvo rješenje. U suprotnom, kada bi javni bilježnik zadržao spis a o prijedlogu za ovrhu ne bi nitko odlučio, bilo bi povrijeđeno ovrhovoditeljevo pravo na pristup sudu.

9.1. Dakle, sudovi moraju u ovakvoj situaciji, tumačenjem normi ispuniti pravnu prazninu. Jedino logično, prihvatljivo i smisleno ispunjavanje pravne praznine, jest tumačiti gore navedene odredbe, da će u ovakvoj situaciji javni bilježnik kao povjerenik suda, nakon što bilježniku ne bude plaćen predujam za postupanje, vratiti spis sudu koji će shodnom primjenom odredbe čl. 14. st. 2. OZ-a obustaviti ovrhu, jer se bez radnje javnog bilježnika ovrha ne može provesti, upravo zbog neplaćanja predujma ovrhovoditelja.

9.2. Neracionalno bi bilo zahtijevati od suda, u trenutku kada mu je prijedlog vraćen od strane javnog bilježnika, uz obavijest da ovrhovoditelj nije predujmio trošak postupanja javnog bilježnika, da sam sud pozivom na odredbu čl. 14. st. 2.OZ-a ponovno zahtjeva od ovrhovoditelja plaćanje predujma, kako bi u slučaju da taj trošak ne bude plaćen, zaključio da se radnja javnog bilježnika neće provesti i uslijed toga obustavi ovrhu.

10. Dakle, sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo.

11. Žalitelj u žalbi niti ne spori da traženi predujam nije plaćen u određenom mu roku, dok okolnost o broju njegovih predmeta ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

12. Slijedom navedenog i jer tijekom prvostupanjskog postupka nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na počinjenje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Zagrebu, 12. svibnja 2026.

Sudac:

Tomislav Aralica